DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 107     <-- 107 -->        PDF

novna tipa: eroziju, acidifikaciju, promjene humizacijc
i akumulaciju štetnih tvari u tlu.


Knjiga u cijelosti daje dobar pregled o genetskim i
ekološkim značajkama hrvatskih tala i uvid u najaktualnije
probleme njihove zaštite u okolišu. Jedina je publikacija
te vrste u nas, a rijetka i u međunarodnim mjerilima.


BAZA PODATAKA O HRVATSKIM TLIMA


Druga je u vremenskom slijedu objavljenih, ovdje
spominjanih, pedoloških publikacija. Tiskana je u tri
sveska, koji su posvećeni "Uznak zahvalnosti utemeljitelju
demokratske i neovisne države Hn>atske dr.
Franji Tuđmanu ". Izdavač i posjednik svih triju svezaka
je Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša1. Svaki
pojedini svezak je veličine 22 x 30 cm, s tvrdim koricama
u umjetnoj koži s naslovon u zlatnotisku.


Sveza k I., Zagreb 1997.
Autori: Dr. sc. Jakob Martinović i Mr. sc. Andrija
Vranković.


Ukupno ima V l 365 stranica i sadrži ova poglavlja
i potpoglavlja: /. Uvod (str. 2.); //. Model Baze podataka
(str. 3 - 6.) s potpoglavljima Opis entiteta, Opis
pokazatelja stojbine i tla i Tumač uporabljenih pojmova
i kratica; ///. Baza podataka o hrvatskim tlima, s


potpoglavljima Podaci o stojbini (tab. 1.0., str. 19 108.)
i Podaci o tlu (tab. 1.1., str. 109-365.).
Glavna obilježja Baze podataka u ovom i ostala dva
sveska su:


-
vrlo zahtjevno odabrani i dokumentirani pedološki
podaci,
-
pokrivenost najvažnijih problema u gospodarenju i
zaštiti naših tala,
-
podaci o profilima tala, pokrivaju ukupni prostor
Republike Hrvatske metodom reprezentanata,
-
u Bazu su upisani profili tla istraživani od g. 1963
do 1996., a to je upisanih 1347 pedoloških profila.
-
Na osnovi provedene analize problema u gospodarenju
našim tlima i njihovoj zaštiti te analize zatečenoga
stanja podataka o našim tlima, utvrđene su ulazne
matrice za bazu podataka. Pri tome se imalo na
umu da baza podataka treba zadovoljiti, za našu zemlju,
najvažnije projekte Europske Unije-Calculation
and Mapping of Critical Loads in Europe (Računanje
i kartiranjc kritičnih opterećenja u Europi;
Data Model for European Forest Soil Data Base
(Model podataka za Europsku bazu podataka o
šumskim tlima); CORINE Land Cover/Use
(CORINE zemljišni pokrov/uporaba)".
U metodskom pogledu važno je naglasiti znatno
vrijedniju razliku... "što je u modelu europske baze
prirodno raslinstvo kao činitelj tvorbe i evolucije tla iskazano
edifikatorskim vrstama drveća, a naš model
sadržajnije i pouzdanije iskazuje tu ulogu, i to biljnom
zajednicom i bioklimatom" (J. M.).


Sveza k 11., Zagreb 1998.
Autori: Dr. sc. Jakob Martinović, Mr. sc. Andrija
Vranković, Dr. se . Nikola Pernar i Mr. se. Boris Vrbck.


Nastavak je prvoga sveska Baze podataka. Veličina
i sadržaj istovjetni su onim u 1. svesku, osim što je ovdje
na ukupno 254 stranica opisano daljnjih 851 pedoloških
točaka (stajališta), stoje (s onima u I. svesku)
ukupmo obrađeno 2198 pedoloških profila.


Sveza k 111..Zagreb 1999.
Autori: Dr. se. Jakob Mrtinović, Mr. sc. Andrija
Vranković, Dr. sc . Nikola Pernar i Mr. sc . Boris Vrbck.


III. svezak obuhvaća uglavnom podatke specijalističkih
analiza na ukupno 271 stranica. Nakon Predgovora
izdavača slijedi Sadržaj s ovih pet poglavlja: /.
Uvod; II. Model Baze podataka, s potpoglavljima: 1.
Opis entiteta, 2. Popis pokazatelja stojbine i tla i 3. Tumač
uporabljenih pojmova i kratica; ///. Poclaei dodatnih
matrica s pet potpoglavlja: 1. Silikatna analiza (str.
21 - 65), 2. Fizikalne konstante tla (str. 66 - 129.), 3.
Grupni (frakcijski) sastav humusa (str. 130 - 160.), 4.
Teške kovine u tlu (str. 161 - 199.) i 5. Sastav kationa u
adsorpcijskom kompleksu tla (str. 200 - 225.); IV. Dopuna
glavne ulazne matrice (str. 226 - 268.); V. Prilog


ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 108     <-- 108 -->        PDF

(J. Martinović i A. Vranković: Kako je stvarana Baza
podataka o hrvatskim tlima, str. 269 - 271.).
Kako navode autori, u ovom je stoljeću provedena
prva i jedina znanstvena inventarizacija hrvatskih tala.
Na njoj temeljena Baza podataka trajanje sustav koji se
stalno hrani novim podacima, povećavajući tako svoju
vrijednost. U tom sustavu svi su podaci o tlu vezani za


Dr. sc. Jakob Martinović , znanstveni savjetnik


TLA U HRVATSKOJ


Izdavač: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša1
Veličina knjige je 16,7 x 23,5 cm, tvrdo je ukoričena,
s naslovom i slikom profila crnice na vapnencu (si. 1 u
boji iz naslovnice Tloznanstvo u zaštiti okoliša) na prednjoj
stranici, te posvetom "U znak zahvalnosti utemeljitelju
demokratske i neovisne države Hrvatske dr. Franji
Tuđmanu" na 3. stranici. Monografija "Tla u Hrvatskoj",
zapravo je Završni izvještaj prve inventarizacije
tala, obuhvaća ukupno 270 stranica, s četiri poglavlja: /


-Uvod, 2 - Činitelji tvorbe tla, 3 - Prikaz svojstava tala,
4 - Geografija tala i na kraju teksta Literatura.
U Uvodu (str. 11 - 14.) autor objašnjava zamisao, poticaje
i nastanak knjige. Slično mnogim zemljama, i u
nas je nakon zvršetka Drugog svjetskog rata najveći
izazov pedolozima bila prva znanstvena inventarizacija
tala. Ona je provedena između 1962. i 1985. godine kao
projekt izrade Osnovne pedološke karte Hrvatske. Monografija
je sastavljena kao zaključni izvještaj i sinteza
provedene inventarizacije, s naglaskom na pitanja pedogeneze,
pedofiziografije i geografije hrvatskih tala.


Drugo poglavlje (str. 15 - 107., 6 karata, 19 slika i 35
tablica) naglašava polazište knjige, a to su teorijska pedologija
i univerzalna Jenny-cva jednadžba o tlu kao
funkciji čimbenika tvorbe tla, kao i mogućoj dominaciji
pojedinih čimbenika.


S obzirom na matični supstrat tla, daju se osnovne
crte gcologijsko-litologijske građe u Hrvatskoj te pedogenetske
i biljno ekološke osobitosti zemljišta iznad
različitih stijena. Utvrđuju se i tumače međusobne pravilnosti
litoloških članova i tipova tala, a istaknuti su i
glavni članovi litosekvenci naših tala.


Općenito, velika i ekološki važna uloga reljefa (i
orografskih pojasa) u genezi i evoluciji tala potvrđena
je i dobro ilustrirana toposekvencama zemljinog pokrova
u Hrvatskoj. Pokazalo se da su toposekvenec
najzastupljeniji pedohori (asocijacije tala u hrvatskoj
pedosferi). Korespondencija tipova tala sa slojničkim
visinskim zonama ili s geomorfološkim vrstama reljefa
nije dala pobliže, ekološki važne i zanimljive nalaze.
Hidrologijski uvjeti i dreniranost terena ocjenjuje se vrlo
važnim osobitostima u našoj pedosferi.


Značajke podneblja kao pedogenetskog čimbenika
prikazane su po Oppitzu i Makjaniću, a naglašenije po
Bertoviću. Veliku pozornost i vrijednost autor pridaje


određene pedosistematske jedinice, bioklimate te zonalno
i ostalo raslinstvo. Stoga su oni opće valjani i posvudašnjc
primijenivi za gospodarstvenike (poljodjelce,
šumare i ostale), za mnoge službe državne uprave i
posredne korisnike tla (npr. prostorne planere). Znanstvenicima
će pak Baza podataka poslužiti da jasnije i
točnije uočavaju probleme i njihove prioritete.


Monografija


raščlambi bioklimata i pedohora te raspravi o bioklimatskim
derivacijama svojstava tala u nas.


U potpoglavlju "Biotski čimbenici" dr. Martinović
odvojeno promatra dva krupna pitanja: prirodno raslinstvo
te čovjekove utjecaje kao pedogenetske čimbenike.
Uloga biljnih zajednica (fitocenoza) i šumskog drveća
raspravlja se s gledišta: sastava otpada lišća/iglica,
kemizma šumske prostirke, energije nagomilanosti
bioelemenata, količine i raspodjele organske tvari u tlu
te posljedica degradacije vegetacijskog pokrivača na
tlo. Vrlo je zanimljiv i primjerima potkrijepljen prikaz
dominantne korespondencije prirodnog raslinstva i tala
u Hrvatskoj, u kojemu autor po prvi puta utvrđuje i opisuje
najvažnije fitosekvence naših tala. O antropogenom
razdoblju evolucije naših tala istraživanja i podaci
su oskudni, a stečene spoznaje svjedoče o snažnom
agrotehničkom utjecaju na svojstva tla. Taj je utjecaj
općenito nepovoljan i najčešće uzrokuje pad humizacijc
tla, pogoršava sastav i ustaljenost strukturnih agregata
te procjeđivanosti vode. Dodani su i pregledni podaci
o problemima odvodnje naših hidromorfnih tala
po pojedinim slivnim područjima.


Treće poglavlje "Prikaz svojstava tala" (str. 109 228.,
3 slike, 105 tablica) najopširniji je dio knjige, u
kojem se rasprava čvrsto oslanja na Bazu podataka o
hrvatskim tlima, ali se uvažavaju podaci i iz drugih izvora,
npr. iz. dugoročnog projekta "Istraživanje tipova
šuma i šumskih staništa" (Tipologija šuma). Opisani su
svi glavni tipovi i podtipovi naših tala, s naglaskom na
varijabilnost svojstava tala koja proizlaze iz bioklimatskog
i kulturnog utjecaja na tla istoga genetskog porijekla.
Za sva tla dati su statistički opisi osnovnih svojstava
u A-horizontu, u kojem se, po autoru, najbolje
odražavaju suvremeni procesi geneze i evolucije tla


Na osnovi specijalističkih analiza tla - u prosjeku
150-200 pedoloških profila - autor statistički opisuje
za glavne tipove tala: svojstva ukupnoga kemijskoga
sastava, sastav adsorpcijskog kompleksa, grupni sastav
humusa, fizikalne konstante tla i nakupljanje (akumulaciju)
teških kovina u tlu. Obrada i tumači tih nalaza
dobri su i važni za izbor i smjerove budućih istraživanja.
Osobitu vrijednost opisu tala daju pedološke étalon
tablice. Iz njih se vide bitne analitičke vrijednosti tla
utvrđene u uvjetima njihova prirodnoga stanja bez ili sa
zanemarivim utjecajem čovjeka. Podaci se odnose na




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 109     <-- 109 -->        PDF

stanje u humusno-akumulativnom horizontu glavnih


tipova tala i najzastupljcnijih biljnih zajednica.


U potpoglavlju o problemima oštećenosti i zaštite tla


autor objašnjava oblike i uzroke oštećenosti naših tala te


raspravlja o smjernicama, kako bi se zaštitu tla uključilo


u integralan sustav zaštite okoliša. Globalne procese pot


krjepljuje s dobro odabranim primjerima erozije i acidi


fikacije tala. Vrlo su zanimljivi nalazi o stanju površins


kih kopova i prenamjeni tla iz primarne u neke druge


svrhe te o utjecaju gospodarskih zahvata na poljodjelska


tla. Posebno se raspravlja o oštećenosti šumskih tala s


promjenon vrste raslinstva, intenzitetom sječa, tehnolo


gijom rada, o posljedicama požara na vegetaciji, te o


strategiji očuvanja naših tala i cijelog okoliša.


Četvrto poglavlje (str. 229 - 269., 9 karata i 8 tablica)
obuhvaća: autorov opis svoje kompilacijske pedološke
karte (u mjerilu 1 : 500 000), sažet tablični opis tipova
tala i zastupljenih kartografskih jedinica te pregled i
procjenu bonitetnog broja svih kartografskih jedinica.
Vrlo je dojmljiva rasprava o pedogeografijskoj raščlanjenosli
naših krajeva. Predstavljena su tri modela pedogeografske
strukturizacijc informacija i to po općem
bonitetu tla, reakciji tla i pogodnosti za šumarstvo.


Na kraju knjige (str. 251 - 257.) navodi se 135 naslova
aktualne literature.


Dr. se. Jakob Martinović preuzeo je i obavio jedin-


Dr. Srećko B o ž i č e v i ć :


KAMEN I VODA


Poznati znanstvenik, hidrogeolog i speleolog doktor
geologije Srcčko Božićević, objavio je monografiju
Kamen i voda. Knjiga je tiskana dvojezično, na hrvatskome
i engleskom jeziku, formata A4, 168 stranica,
s 245 vrlo uspješnih fotografija u boji. Idejno rješenje
knjige dao je autor, a pripremu i tisak obavio mtgtopgraf
d.o.o. Velika Gorica. Recenzenti knjige su prof,
dr. sc. Božidar B i on d i ć, prof. dr. sc. Josip M a r u š i ć
i prof. dr. sc. Darko Mayer. Monografija je sastavljena
iz poglavlja: Prolog, Uvod, Duša kamena i vode,
Čovjek, kamen i voda, Voda stvara i razara, Rad vode a
lami, Proboji kamenih planina, Zaustavljene vode i
Moj epilog. Na kraju knjige nalazi se skica za autorov
životopis i popis njegovih radova koji su povezani uz
temu ove knjige.


Osobitu vrijednost knjizi daju izvorne autorove fotografije,
koje ga zasigurno svrstavaju medu ponajbolje
majstore umjetničke fotografije krajobraza. Stječe
se dojam da je dr. Božičcvić svojom kamerom zabilježio
sve ono stoje najljepše o kamenu i vodi u Hrvatskoj.
Čitatelju je zaista teško između velikoga broja
savršenih fotografija izabrati najljepše i najdojmljivije,
ali to su zasigurno one koje nas vode u tajanstveni svijet
krškoga podzemlja.


stven, opširan i vrijedan zadatak da prikupi, sažmc i dolično
predstavi dosadašnje znanstvene spoznaje o hrvatskim
tlima. Njegovo monografijsko djelo ´Tla u Hrvatskoj",
originalna je znanstvena sinteza izvornih rezultata
o inventarizaciji tala i ostalih tloznanstvcnih istraživanja
provedenih u Hrvatskoj tijekom zadnjih 40tak
godina. Djelo odaje predanu želju, sposobnost i trud
autora, da uspješno završi dugoročni projekt u izradi
Osnovne pedološke karte Hrvatske. U obradi vrlo opsežne
građe poštivane su znanstveno-istraživačke metode
i europski kriteriji, pa djelo pruža i valjano utemeljena
tumačenja i zaključke. Cjelovitom obradom stanja naše
pedosferc i bogatstvom podataka, knjiga potvrđuje
ugled i priznatost hrvatskog tloznanstva, a pomoći će i
valjanoj usredotočenosti i metodičnom radu budućih
istraživača.


Djelo je pisano razumljivo, dokumentirano i jezgrovito,
pajc na taj način približeno najširem krugu čitatelja
i stručnjaka koji se brinu o razumnom gospodarstvu i zaštiti
naših tala, nenadomjestivoga narodnog bogatstva.


Na osnovi pomnog uvida - ostavljajući podrobniju
pedološku problematiku pozvanijima - djelo se može
ocijeniti pozitivno, i odati zasluženo priznanje piscu dr.
Jakobu Martinoviću i suradnicima na ovom vrijednom
doprinosu hrvatskom pedološkom i širem ekološkom
fundusu.


Prof. dr. sc. Sjepan Bertović