DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 108 <-- 108 --> PDF |
(J. Martinović i A. Vranković: Kako je stvarana Baza podataka o hrvatskim tlima, str. 269 - 271.). Kako navode autori, u ovom je stoljeću provedena prva i jedina znanstvena inventarizacija hrvatskih tala. Na njoj temeljena Baza podataka trajanje sustav koji se stalno hrani novim podacima, povećavajući tako svoju vrijednost. U tom sustavu svi su podaci o tlu vezani za Dr. sc. Jakob Martinović , znanstveni savjetnik TLA U HRVATSKOJ Izdavač: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša1 Veličina knjige je 16,7 x 23,5 cm, tvrdo je ukoričena, s naslovom i slikom profila crnice na vapnencu (si. 1 u boji iz naslovnice Tloznanstvo u zaštiti okoliša) na prednjoj stranici, te posvetom "U znak zahvalnosti utemeljitelju demokratske i neovisne države Hrvatske dr. Franji Tuđmanu" na 3. stranici. Monografija "Tla u Hrvatskoj", zapravo je Završni izvještaj prve inventarizacije tala, obuhvaća ukupno 270 stranica, s četiri poglavlja: / -Uvod, 2 - Činitelji tvorbe tla, 3 - Prikaz svojstava tala, 4 - Geografija tala i na kraju teksta Literatura. U Uvodu (str. 11 - 14.) autor objašnjava zamisao, poticaje i nastanak knjige. Slično mnogim zemljama, i u nas je nakon zvršetka Drugog svjetskog rata najveći izazov pedolozima bila prva znanstvena inventarizacija tala. Ona je provedena između 1962. i 1985. godine kao projekt izrade Osnovne pedološke karte Hrvatske. Monografija je sastavljena kao zaključni izvještaj i sinteza provedene inventarizacije, s naglaskom na pitanja pedogeneze, pedofiziografije i geografije hrvatskih tala. Drugo poglavlje (str. 15 - 107., 6 karata, 19 slika i 35 tablica) naglašava polazište knjige, a to su teorijska pedologija i univerzalna Jenny-cva jednadžba o tlu kao funkciji čimbenika tvorbe tla, kao i mogućoj dominaciji pojedinih čimbenika. S obzirom na matični supstrat tla, daju se osnovne crte gcologijsko-litologijske građe u Hrvatskoj te pedogenetske i biljno ekološke osobitosti zemljišta iznad različitih stijena. Utvrđuju se i tumače međusobne pravilnosti litoloških članova i tipova tala, a istaknuti su i glavni članovi litosekvenci naših tala. Općenito, velika i ekološki važna uloga reljefa (i orografskih pojasa) u genezi i evoluciji tala potvrđena je i dobro ilustrirana toposekvencama zemljinog pokrova u Hrvatskoj. Pokazalo se da su toposekvenec najzastupljeniji pedohori (asocijacije tala u hrvatskoj pedosferi). Korespondencija tipova tala sa slojničkim visinskim zonama ili s geomorfološkim vrstama reljefa nije dala pobliže, ekološki važne i zanimljive nalaze. Hidrologijski uvjeti i dreniranost terena ocjenjuje se vrlo važnim osobitostima u našoj pedosferi. Značajke podneblja kao pedogenetskog čimbenika prikazane su po Oppitzu i Makjaniću, a naglašenije po Bertoviću. Veliku pozornost i vrijednost autor pridaje određene pedosistematske jedinice, bioklimate te zonalno i ostalo raslinstvo. Stoga su oni opće valjani i posvudašnjc primijenivi za gospodarstvenike (poljodjelce, šumare i ostale), za mnoge službe državne uprave i posredne korisnike tla (npr. prostorne planere). Znanstvenicima će pak Baza podataka poslužiti da jasnije i točnije uočavaju probleme i njihove prioritete. Monografija raščlambi bioklimata i pedohora te raspravi o bioklimatskim derivacijama svojstava tala u nas. U potpoglavlju "Biotski čimbenici" dr. Martinović odvojeno promatra dva krupna pitanja: prirodno raslinstvo te čovjekove utjecaje kao pedogenetske čimbenike. Uloga biljnih zajednica (fitocenoza) i šumskog drveća raspravlja se s gledišta: sastava otpada lišća/iglica, kemizma šumske prostirke, energije nagomilanosti bioelemenata, količine i raspodjele organske tvari u tlu te posljedica degradacije vegetacijskog pokrivača na tlo. Vrlo je zanimljiv i primjerima potkrijepljen prikaz dominantne korespondencije prirodnog raslinstva i tala u Hrvatskoj, u kojemu autor po prvi puta utvrđuje i opisuje najvažnije fitosekvence naših tala. O antropogenom razdoblju evolucije naših tala istraživanja i podaci su oskudni, a stečene spoznaje svjedoče o snažnom agrotehničkom utjecaju na svojstva tla. Taj je utjecaj općenito nepovoljan i najčešće uzrokuje pad humizacijc tla, pogoršava sastav i ustaljenost strukturnih agregata te procjeđivanosti vode. Dodani su i pregledni podaci o problemima odvodnje naših hidromorfnih tala po pojedinim slivnim područjima. Treće poglavlje "Prikaz svojstava tala" (str. 109 228., 3 slike, 105 tablica) najopširniji je dio knjige, u kojem se rasprava čvrsto oslanja na Bazu podataka o hrvatskim tlima, ali se uvažavaju podaci i iz drugih izvora, npr. iz. dugoročnog projekta "Istraživanje tipova šuma i šumskih staništa" (Tipologija šuma). Opisani su svi glavni tipovi i podtipovi naših tala, s naglaskom na varijabilnost svojstava tala koja proizlaze iz bioklimatskog i kulturnog utjecaja na tla istoga genetskog porijekla. Za sva tla dati su statistički opisi osnovnih svojstava u A-horizontu, u kojem se, po autoru, najbolje odražavaju suvremeni procesi geneze i evolucije tla Na osnovi specijalističkih analiza tla - u prosjeku 150-200 pedoloških profila - autor statistički opisuje za glavne tipove tala: svojstva ukupnoga kemijskoga sastava, sastav adsorpcijskog kompleksa, grupni sastav humusa, fizikalne konstante tla i nakupljanje (akumulaciju) teških kovina u tlu. Obrada i tumači tih nalaza dobri su i važni za izbor i smjerove budućih istraživanja. Osobitu vrijednost opisu tala daju pedološke étalon tablice. Iz njih se vide bitne analitičke vrijednosti tla utvrđene u uvjetima njihova prirodnoga stanja bez ili sa zanemarivim utjecajem čovjeka. Podaci se odnose na |