DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 109 <-- 109 --> PDF |
stanje u humusno-akumulativnom horizontu glavnih tipova tala i najzastupljcnijih biljnih zajednica. U potpoglavlju o problemima oštećenosti i zaštite tla autor objašnjava oblike i uzroke oštećenosti naših tala te raspravlja o smjernicama, kako bi se zaštitu tla uključilo u integralan sustav zaštite okoliša. Globalne procese pot krjepljuje s dobro odabranim primjerima erozije i acidi fikacije tala. Vrlo su zanimljivi nalazi o stanju površins kih kopova i prenamjeni tla iz primarne u neke druge svrhe te o utjecaju gospodarskih zahvata na poljodjelska tla. Posebno se raspravlja o oštećenosti šumskih tala s promjenon vrste raslinstva, intenzitetom sječa, tehnolo gijom rada, o posljedicama požara na vegetaciji, te o strategiji očuvanja naših tala i cijelog okoliša. Četvrto poglavlje (str. 229 - 269., 9 karata i 8 tablica) obuhvaća: autorov opis svoje kompilacijske pedološke karte (u mjerilu 1 : 500 000), sažet tablični opis tipova tala i zastupljenih kartografskih jedinica te pregled i procjenu bonitetnog broja svih kartografskih jedinica. Vrlo je dojmljiva rasprava o pedogeografijskoj raščlanjenosli naših krajeva. Predstavljena su tri modela pedogeografske strukturizacijc informacija i to po općem bonitetu tla, reakciji tla i pogodnosti za šumarstvo. Na kraju knjige (str. 251 - 257.) navodi se 135 naslova aktualne literature. Dr. se. Jakob Martinović preuzeo je i obavio jedin- Dr. Srećko B o ž i č e v i ć : KAMEN I VODA Poznati znanstvenik, hidrogeolog i speleolog doktor geologije Srcčko Božićević, objavio je monografiju Kamen i voda. Knjiga je tiskana dvojezično, na hrvatskome i engleskom jeziku, formata A4, 168 stranica, s 245 vrlo uspješnih fotografija u boji. Idejno rješenje knjige dao je autor, a pripremu i tisak obavio mtgtopgraf d.o.o. Velika Gorica. Recenzenti knjige su prof, dr. sc. Božidar B i on d i ć, prof. dr. sc. Josip M a r u š i ć i prof. dr. sc. Darko Mayer. Monografija je sastavljena iz poglavlja: Prolog, Uvod, Duša kamena i vode, Čovjek, kamen i voda, Voda stvara i razara, Rad vode a lami, Proboji kamenih planina, Zaustavljene vode i Moj epilog. Na kraju knjige nalazi se skica za autorov životopis i popis njegovih radova koji su povezani uz temu ove knjige. Osobitu vrijednost knjizi daju izvorne autorove fotografije, koje ga zasigurno svrstavaju medu ponajbolje majstore umjetničke fotografije krajobraza. Stječe se dojam da je dr. Božičcvić svojom kamerom zabilježio sve ono stoje najljepše o kamenu i vodi u Hrvatskoj. Čitatelju je zaista teško između velikoga broja savršenih fotografija izabrati najljepše i najdojmljivije, ali to su zasigurno one koje nas vode u tajanstveni svijet krškoga podzemlja. stven, opširan i vrijedan zadatak da prikupi, sažmc i dolično predstavi dosadašnje znanstvene spoznaje o hrvatskim tlima. Njegovo monografijsko djelo ´Tla u Hrvatskoj", originalna je znanstvena sinteza izvornih rezultata o inventarizaciji tala i ostalih tloznanstvcnih istraživanja provedenih u Hrvatskoj tijekom zadnjih 40tak godina. Djelo odaje predanu želju, sposobnost i trud autora, da uspješno završi dugoročni projekt u izradi Osnovne pedološke karte Hrvatske. U obradi vrlo opsežne građe poštivane su znanstveno-istraživačke metode i europski kriteriji, pa djelo pruža i valjano utemeljena tumačenja i zaključke. Cjelovitom obradom stanja naše pedosferc i bogatstvom podataka, knjiga potvrđuje ugled i priznatost hrvatskog tloznanstva, a pomoći će i valjanoj usredotočenosti i metodičnom radu budućih istraživača. Djelo je pisano razumljivo, dokumentirano i jezgrovito, pajc na taj način približeno najširem krugu čitatelja i stručnjaka koji se brinu o razumnom gospodarstvu i zaštiti naših tala, nenadomjestivoga narodnog bogatstva. Na osnovi pomnog uvida - ostavljajući podrobniju pedološku problematiku pozvanijima - djelo se može ocijeniti pozitivno, i odati zasluženo priznanje piscu dr. Jakobu Martinoviću i suradnicima na ovom vrijednom doprinosu hrvatskom pedološkom i širem ekološkom fundusu. Prof. dr. sc. Sjepan Bertović |