DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 11 <-- 11 --> PDF |
K. Pintarić: ANALI/A STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. 11 12. CXXIV (2000), 627-635 Tablica 10. Oblik krošnje Table 10 The form of the top of the crown Oblik vrha - Forme of the top Ploha - Plot Monopodijalni Monopodial st./aru % 1 100 26 2 250 44 3 260 92 4 270 93 5 230 70 6 120 60 Na tablici br. 10 vidljivo je da po plohama zastupljenost jedinki s monopodijalnim vrhom vrlo različit i varira od 26 % (ploha 1 ) do 93 % (ploha 4). Ipak se može zaključiti da na svim plohama ima dovoljan broj biljaka s monopodijalnim vrhom, ali se više pozornosti mora 4. RASPRAVA Proučavanje strukture bukovih sastojina već u najranijoj razvojnoj fazi, pomlatku, je vrlo značajno, jer se na osnovi provedene analize može s velikom sigurnošću predvidjeti budući razvoj sastojine ako se prepusti samo prirodnim čimbenicima, te koje bi intervencije bile potrebne da bi se ostvario predviđeni cilj, maksimalna proizvodnja najvrjednije drvne mase, uz zadovoljenje i ostalih funkcija šume (zaštitna i rekreativna), (Beda, 1972; Bernetti, 1995; Fischer, 1967, 1970; Koestler, 1952, 1953; leibundgut, 1976, 1984; Piussi, 1994; i dr.) zaključuju da je biološki i s genetskog stanovišta ekonomski opravdano da se s njegom sastojina otpočne još u najranijoj fazi. Ovo je posebice značajno kod bukve, kod koje kvaliteta stabala u prirodnim sastojinama vrlo heterogena (Bonnemann-Roehrig, 1972). Osim toga, stabla svrstana u kategoriju nadraslih ili predrast, rijetko se mogu skladno uklopiti u buduću sastojinu, te se najčešće javljaju kao "nasilnici", "vukovi" s nisko nasađenim, širokim krošnjama i neznatnim učešćem kvalitetnog drva. Dok su u ranoj fazi razlike između predominantnih i dominantnih stabala male, oko 0,2 m, za 67 godina ove razlike su preko jednog metra, i sve se više povećavaju te stvaraju mogućnost da im se krošnja širi. Ako je u pitanju predrast, situacija je još teža. Stabalca imaju nisko nasađene krošnje, debele grane, prirodno čišćenje od grana je slabo i sporo, a proizvode samo nekvalitetno drvo s vrlo malim učešćem tehničkog drva (Pintarić, 1969). Provedena istraživanja pokazala su da u proučavanim pomlacima bukve, stanje zadovoljava, jer u gornjem, proizvodnom sloju ima dovoljan broj kvalitetnih jedinki (tab. 2.) Rašljast - Forked Grmast - Shrubby st./aru % st./aru % 260 68 20 6 280 49 40 7 10 4 10 4 20 7 -50 15 50 15 80 40 - posvetiti na plohama ili sastojinama kod kojih su manje zastupljene jedinke s monopodijalnim vrhom, jer bi ih mogle ugroziti rašljaste jedinke koje se brzo pretvaraju u nasilnike-vukove, što značajno ugrožava kvalitetu stabala u sastojini. - Discussions Težište intervencije treba biti isključivo u gornjem sloju, jer će se na taj način postići i značajan ekonomski učinak, što bi omogućilo da se od razvojne faze pomlatka počinje s njegom bukove šume. Schaedelin ( 1942) u svojoj knjizi o Selektivnoj prorijedi kaže: "Cilj stoji visoko i daleko, put počinje ovdje i danas". Ovo se odnosi na sve vrste drveća, a s njegom treba otpočeti što ranije. Brojno stanje jedinki, te kvalitete stabalaca i krošnjica, pokazuje da pravovremenom i pravilno usmjerenom njegom možemo ostvariti postavljeni cilj (tab. 2-10.). Leibundgut (1984) je u vezi s gospodarenjem u šumama rekao: "Njega šuma kako je ovdje prikazana, zahtijeva brižljive mjere, koje od uzgajivača zahtijevaju stalno razmišljanje, s ranim početkom provođenja bez prestanka i odustajanjem od svega što nije neophodno. Troškovi su podnošljivi i mjereno prema predviđanjima rezultata i uspjeha su čak vrlo skromni. Prema tomu njega šuma se isplati". Koliko je ekonomski opravdano intervenirati već od najranije razvojne faze, pomlatka i koljika, Leibundgut (1984) navodi daje u ovim razvojnim fazama u jednom zahvatu potrebno utrošiti svega 3-5 radnih dana po hektaru i daje u tim fazama potrebno provesti dva zahvata, te se lako može izračunati koliko je poduzimanje ovih mjera opravdano. O načinu provođenja njege mogu se naći upute u svim udžbenicima, koje obraduju ovaj problem: Leibundgut 1984; Koestler, 1952, 1953; Pintarić, 1969 i drugi. |