DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 114     <-- 114 -->        PDF

s međunarodnog stručnog savjetovanja Ekološkog foruma
Liberalne demokracije Slovenije (LDS) i Društva
kočevski narodni park, koji je pod naslovom "Človek
in velike zveri" (Čovjek i krupna zvjerad) održan u Kočevju
14. ožujka 2000. Zbornik u kojem je 17 stručnjaka
i znanstvenika iz Slovenije, Hrvatske, Austrije i Njemačke
s različitih aspekata obradilo problematiku odnosa
čovjeka i krupne zvjeradi, predstavljen je šest
mjeseci kasnije, u petak 15. ruja 2000. u Prirodoslovnom
muzeju Slovenije u Ljubljani. Zbornik je za tisak
priredio četveročlani urednički odbor na čelu s urednikom
Božidarom Flajšmanom, a nakladnik mu je
Ekološki forum LDS-a u suradnji s Liberalnom akademijom.


Pred sedamdesetak uzvanika o zborniku su, pored
urednika, govorili ravnatelj Prirodoslovnog muzeja
prof. dr. Matija G o g a 1 a, šumamik Anton Simonie,
predsjednik društva Kočevski naravni park dr. sc. Boris
Krystufek, predsjednik Liberalne akademije dr. sc.
Darko Strajn, mr. sc. Janez Černač, dr. sc. Pavle
G a n t a r i dr.


Savjetovanje Čovjek i krupna zvjerad, kao i predstavljanje
zbornika, imaju zadatak da na osnovi stručnih
stajališta pripomognu donošenju takvih odluka, ko


je će biti doprino´s razvoju, a time i očuvanju bogatog i
raznovrsnog okoliša, te omogućiti kvalitetan život i
održanje čovjeku i krupnoj zvjeradi. Lako je osiromašiti,
uništiti, ubiti, istrijebiti. Povijest čovječanstva u tom
pogledu nudi dovoljno dokaza. Daleko je teže očuvati
bogatstvo života. Brigu za medvjeda, vuka i risa ne kanimo
graditi na račun ili na štetu čovjeka, već usklađivanjem
odnosa za suživot koji je moguć i koji je potreban,
pojasnio je u ime organizatora urednik zbornika
Božidar Flajšman.


Prva zaštita medvjeda datira iz 1887. godine


Poznato je da krupna zvjerad, posebice medvjed,
traži prostran, dobroočuvan prirodni okoliš, u kojeg bi
bilo dobro da čovjek što manje zalazi. Sadašnji odnos
između medvjeda i čovjeka nije primjeren. Opterećen
je brojnim problemima u svezi sa štetom (na ovcama) i
konfliktnim stanjima. No, sve to nije problem od danas.
Čovjek je i u prošlosti bio suočen s istom problematikom
i znao se prilagoditi tim i takvim odnosima, pa nema
razloga da tako ne postupa i danas. Predmet strategije
zaštite medvjeda i drugih krupnih vrsta ne mogu
biti samo mjere koje idu u prilog čovjeku, već nadasve
prilagodba čovjekova djelovanja da se osigura i opstanak
medvjeda.


Da Kočevje i Kočevska nisu bez razloga izabrane za
mjesto savjetovanja, pojasnio je šumarnik Ciril
Štrumbelj,po kojem je ovaj šumom bogat kraj Slovenije
zbog prirodnih i povijesnih odnosa tijekom cijele
svoje prošlosti usko povezan s krupnom zvjeradi.
Suprotnosti između ekologije i ekonomije najbolje dolaze
do izražaja upravo na primjeru krupne zvjeradi,
koja u okolišu, u kojemu još obitava, predstavlja vrh
biotske raznovrsnosti.


Da bi i današnje generacije (posebice politika!) učile
na primjerima iz prošlosti, na skupu u Kočevju, a što
je ugrađeno i u predstavljeni zbornik, iznijeto je više
poučnih primjera kada su pojedinci, "koji su bili u pravo
vrijeme na pravom mjestu", i pored nerazumijevanja
i teškoća znali povući prave poteze na dobrobit divljači.
Tako je knez Auerspeg na svojem posjedu na Kočevskem
zaštitio medvjeda još 1887. godine, stoje pripomoglo
održanju ove životinjske vrste. Pred sam Drugi
svjetski rat ožujka 1935., donesena je Naredba o izmjeni
naredbe o izmjeni lovostaje i zaštiti divljači, kao
prvi podzakonski akt na temelju kojega je medvjed bio
zaštićen na većem dijelu njegova prirodnog areala u tadašnjoj
Sloveniji. Osnivanjem Uzgojnog lovišta "Rog"
Kočevje (70.000 ha) zaštita medvjeda je, zahvaljujući
njegovu prvom i agilnom upravitelju Lađi Š v i g e 1 j u,
autoru prve monografije o medvjedu u Sloveniji2, bila


1 Lađo Švigelj, Mcdved v Sloveniji, Ljubljana 1961.