DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 15 <-- 15 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 637-647 U DK: 630* 561 + 188 (Quercus robur L. i Fraxinus cmgustifolia Vahl) 001. DEBLJINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA NA DIJELU SLIVA RIJEKE ČESME* THE DIAMETER GROWTH OF THE OAK AND ASH TREES IN THE COMMUNITY IN A PART OF THE BASIN OF THE RIVER ČESMA Marina POPIJAČ** SAŽETAK: U nizinskom dijelu rijeke Česme prostiru se vrijedne šume hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Hrast lužnjak (´Quercus robur L.)je naša dragocjena vrsta koja se nalazi na drugom mjestu po zastupljenosti u drvnom fondu Hrvatske, odmah iza bukve, a po vrijednosti drvne mase, nedvojbeno je na prvom mjestu. Druga važna vrsta koja se tu pojavljuje je poljski jasen (Traxinus angustifolia Vahl). Njegov pridolazak povezan je uz terene koji su povremeno pod utjecajem poplavnih voda (prolaznih) i visoke razine podzemne vode. Poljski jasen je vrlo otporan i uspijeva na staništima gdje ne opstaju druge vrste (Prpić, 1971). Ovim istraživan/em usporedili smo tečajni debljinski prirast stabala hrasta i jasena u zajednicama hrasta lužnjaka i običnog graba te hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem. Mjerenja u sastojinama petog dobnog razreda obavili smo tako da smo snimili 1004 primjerna stabla za analizu prirasta, i izmjerili 554 visine stabala za konstrukciju krivulja visina u istraživanim zajednicama. Na temelju izmjere proveli smo naša ispitivanja dendrokronološkom analizom, prikazavši kretanja radij al nog prirasta stabala jasena i hrasta u dvije zajednice za razdoblje od 30 godina unazad, i ustanovili promjene koje su nastupile u pojedinim godinama. Ustanovili smo da su velik utjecaj na stanje u ispitivanim sastojinama imali klimatski uvjeti i provedene hidromelioracije koje su promijenile razinu podzemnih voda. Linearnom regresijom analizirali smo tečajni debljinski prirast stabala hrasta i jasena u vremenu od 1984-1993. godine i utvrdili da postoji korelacija ispitivanih podataka. Konstruirali smo visinske krivulje stabala hrasta i jasena, a razlika u visinama potvrdila nam je da se doista radi o različitim šumama. Uspoređivanjem tečajnog godišnjeg debijinskog prirasta stabla hrasta i jasena u dvije zajednice, ocijenili smo u kojoj zajednici koja vrsta bolje prirašćuje, a naše rezultate testirali i protumačili s osvrtom na dosadašnja istraživanja. K Ij u č rt e r ij eči : hrast lužnjak, poljski jasen, biljne zajednice, zajednica hrasta lužnjaka i običnog graba, zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem, regresijska analiza, dendrokronološka analiza, tečajni debljinski prirast stabala, visinske krivulje stabala. 1. UVOD - Introduction 1.1. Prirast stabala i sastojina - Increment of trees and stands Poznavanje rasta i prirasta pojedinačnih stabala i sasuvremenog gospodarenja šumama. Ne možemo ga jestojina od bitnog su značenja za provođenje pravilnog i dnostavno promatrati kao zbroj prirasta pojedinačnih stabala, jer se struktura sastojine mijenja tijekom raz * Magistarski rad (sažetak) doblja. Kod prenošenja pojmova s pojedinog stabla na ** Mr. sc. Marina Popijač, "I Irvatskc šume" p.o. Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 16 <-- 16 --> PDF |
M. Popijač: DCBL.IINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. 11-12, CXXIV (2000), 637-647 sastojinu, mora se uvažiti daje sastoj ina jedna životna se ne samo srednje sastojinske vrijednosti, već i zbrojezajednica čiji se elementi mijenjaju sa starošću, tako da vi, mogu odnositi na druge sastojine (Pranj ić, 1980). 1.2. Karakteristike debljinskog prirasta - Characteristics of diameter growth Razvoj stabala u debljinu u jednodobnim sastojinama izrazito je dinamičnog karaktera. U svojoj početnoj fazi jednodobna sastojina ima velik broj stabala -nekoliko stotina tisuća po hektaru, da bi u doba starosti za sječu samo stotinu doživjelo svoju zrelost. To je posljedica neprekidnog procesa izlučivanja stabala tijekom života sastojine od ponika do zrelosti. Za provođenje uzgojnih zahvata u sastojini, najvažnije je izučavanje debljinskog prirasta po debljinskim stupnjevima. Proredama postižemo bolje uvjete za rast stabala. S obzirom na vrijeme, razlikujemo tečajni i prosječni prirast stabala, odnosno sastojine u određenom razdoblju. U ovom radu analiziranje tečajni debljinski prirast stabala hrasta i jasena. KARAKTERISTIKE EKOLOŠKIH ČIMBENIKA I ISTRAŽIVANIH LOKALITETA Characteristics of enviromentall factors and research areas 2.1. Položaj istraživanih lokaliteta - Locations Područje istraživanja obuhvatilo je odsjeke u gospodarskim jedinicama "Dugački gaj - Jasenova - Drljež", "Bolčanski - Žabljački lug" i "Česma" (tablica 1). Šume istraživanih lokaliteta najvećim dijelom leže uz rijeku Česmu i njezine pritoke. Radi se dakle, o sastojinama nizinskog dijela u zoni hrasta lužnjaka, običnog graba i poljskog jasena. Promatrajući makrografski polo žaj tih gospodarskih jedinica, možemo reći da su izolirane od većih izravnih poplavnih voda gorjima što ih okružuju. Na istočnoj strani granicu čini gorje Papuka i Psunja, na zapadnoj strani omeđene su udaljenim Kalnikom i Medvednicom. Južna granica je Moslavačka gora, dok je na sjeveru Bilogora (si. 1). Fig. 1 Locations Slika 1. Položaj istraživanih lokaliteta Fig. 1 Locations 2.2. Klimatske prilike - Climate conditions Prema klimatološkim obilježjima, ove gospodarske čke regije u Ilirskoj provinciji. Po Köppenovoj i Thorntjedinice leže u području eurosibirsko - sjeverno ameriwaitovoj klasifikaciji pripada toplo umjerenoj klimi kiš |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 21 <-- 21 --> PDF |
M. I´opimč: DLBLJINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA ... Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000). 637-647 Graf. 6. Prosječni tečajni debljinski prirast poljskog jasena Chart 6 Current annual diameter increment of European ash Stupanj veze između prsnog promjera i debljinskog čenja i pogreške tih parametara, koeficijenti korelacije prirasta, tj. vrijednosti parametara zajednadžbe izjedna- za hrast lužnjak i poljski jasen prikazani su u tablici 4. Tablica 4. Parametri jednadžbe pravca, standardna devijacija, pogreške parametara i koeficijenti korelacije Tab. 4 Parameters, standard deviations, differences between parameters and constants BILJNA VRSTA BROJ ZAJEDNICA PODATAKA b„ b, Sid Sbo Sbi r ^>id,d t Carpino betuli HRAST 215 -1,0169 0,1111 2,0951 0,3922 0,0080 0,6863 1,5272 13,772 quercetum Roboris typicum JASEN 227 0,9317 0,0641 1,6780 0,4041 0,0082 0,4610 1,4923 7,7924 Genisto elatae quercetum HRAST 297 -0,4437 0,0896 1,7003 0,3241 0,0068 0,60802 1,3544 13,1541 roboris Caricetosum JASEN 263 -1,4243 0,125 1,9955 0,3317 0,0075 0,7177 1,3922 16,6493 remotae b0 = linearna regresijska konstanta h, = linearni regresijski koeficijent Sb 0 = standardna devijacija regresijske konstante sb| = standardna devijacija regresijskog koeficijenta sld = standardna devijacija debljinskog prirasta r = koeficijent korelacije t = izračunata vrijednost t - distribucije sld d = standardna devijacija oko linije izjednačenja 4.4. Visinske krivulje stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena - The hight curves Pri izboru funkcije izjednačenja visinskih krivulja svih visinskih krivulja prikazani su u tablici 5, te su sastojina jasena i hrasta, odabrana je parabola drugog konstruirane visinske krivulje stabala graf. 7. reda i krivulja Mihajlova, a rezultati regresijske analize Graf. 7. Visinske krivulje stabala Chart 7 The hight curves of the trees |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 23 <-- 23 --> PDF |
M. Popijač; DEBLJINSKl PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA 1 POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000), 637-647 ske konstante za stabla hrasta lužnjaka su negativnog predznaka u obadvije zajednice, ali većih vrijednosti u tipičnoj hrastovoj šumi, za koju je veći i linearni regresijski koeficijent. Prikazivanjem snimljenih podataka uočavamo daje hrast bolje prirašćivao u zajednici Carpino betuli - Quercetum roboris typicum, Rauš 1971. Mjerena stabla poljskog jasena bolje su prirašćivala u zajednici hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom. Sve mjerene podatke izjednačili smo i parabolom, ali je prethodno dokazana jaka linearna veza. 3) Visinske krivulje u sastojinama su slične, ali postoji signifikantna razlika između njih. Hrast postiže veću visinu u tipičnoj hrastovoj zajednici s običnim grabom. Visinske krivulje jasena se signifikantno ne razlikuju, iako su malo veće u zajednici hrasta s velikom žutilovkom. Taj podatak o različitosti mjerenih i ispitivanih visina hrasta pokazuje da su naši ispitivani podaci pripadali dvjema različitim zajednicama. 4) Prikazivanjem debljinskog prirasta po debljinskim razredima zaključujemo sljedeće: a) korelacija između prsnog promjera i debljinskog prirasta stabala hrasta lužnjaka jaka je i vrlo jaka, 7. LITERATURA Benić,R. , 1953.: Istraživanje o odnosu između širinegoda i zone kasnog drveta kod poljskog i običnog jasena, Glasnik za šumske pokuse, br. 11. Zagreb Benić , R., 1955.: Širina goda kao činilac kakvoćepoljske jasenovine, Šumarstvo br. 9. Bezak , K., 1982.: Proučavanje strukture i veličine sastojinskog debljinskog prirasta hrasta lužnjaka (Quercus robor L.) u zajednici hrasta lužnjaka svelikom žutilovkom {Genisto elatae -Quercetum roboris, Horvat, 1938.) Radovi Šumarskog insituta Jastrebarsko, br. 52, Zagreb Bezak , K., 1992.: Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima, Zbornik o Antunu Levakoviću, Posebno izdanje VI, (str 57-84), Vinkovci Bruce E. Cutter, Kim E. Lowell and John P. Dwyer , 1991.: Thining effects on diameter growth in black and scarlet ask as shown by tree ring analyses, Forest Ecology and Management, 43, (1-13), Elsevier science Publishers B.V., Amsterdam Bukovac , B., 1991.: Oštećenje nizinske šume Česmai prijedlog njene sanacije, Diplomski rad, Zagreb dok za stabla poljskog jasena ta veza slabi. Korelacija se smanjuje za stabla poljskog jesena iznad 60 cm prsnog promjera ili je gotovo nema, pa zaključujemo da izjednjačenje pravcem u tom slučaju i nije najbolje rješenje. b) prirast stabala od 21 -40 cm ima tendenciju pada, jer su to potisnuta stabla u sastojinama petog dobnog razreda c) konstantno prirašćuju stabla hrasta lužnjaka od 51-60 cm prsnog promjera, što u sastojinama te starosti predstavljaju srednja sastojinska stabla d) stabla hrasta lužnjaka iznad 60 cm prsnog promjera i dalje prirašćuju, dok stabla poljskog jasena tih dimenzija pokazuju opadanje prirasta, a to tumačimo ranijom fizičkom zrelosti stabala poljskog jasena u petom dobnom razredu. Taj zaključak možemo potkrijepiti i istraživanjima naših znanstvenika Fukareka (1954), Benića (1953, 1955) i Plavšića (1954, 1956, 1962) koji prethodno dokazuju da se uzgajanje poljskog jasena mora provoditi u kraćim ophodnjama nego uzgajanje hrasta lužnjaka, jer je to jedini način da dobijemo kvalitetnujasenovinu godova širih od 3 mm. References Ce - Cestar, D., Hren, V, Kovačcvić,Z.,Martino v i ć, J., Pelcer, Z., 1968.: Tipološke značajke nizinskih šuma Slavonije, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 68., Zagreb Ce V, Cestar, D., Pelcer, Z., Hren, V, Horvat, 1983.: Ekološko gospodarski tipovi šuma, šumske zajednice područja šumskog gospodarstva "Mojica Birta", Bjelovar, svezak 3, Zagreb. De Dekanić , I., 1970.: Šumsko uzgojna svojstva poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Šumarstvo, 1/2 L n Emrović , B., 1956.: Biometrika (skripta), Zagreb Fa Faber , P. J., 1991.: A distance - dependent model of tree growth, Forest Ecology and Management, 41,(111-123), Elsevier Science Publishers B.V, Amsterdam F u Fukarek , P., 1954.: Poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.) Šumarski list, 9/10. (str. 433-453), Zagreb j^ | Klepac , D., 1956.: Izračunavanje gubitka na prirastu u sastojinama koje je napao gubar (Lymantria dispar, L.), Šumarski list, 8-9, Zagreb j^i Klepac , D., 1963a.: Rasti prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Popijac: DEBLJINSKl PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I l´OLJSKOCi JASKNA U ŠUMAMA ... Šumarski list br. II I 2, (XXIV (200»). 637-647 The growth of ash trees is higher in association Genisto elatae - Quercetum roboris caricetosum ramotae, Horvat 1938, hut it had the tendency of /ailing down ten years ago. Decreasing of increment in the following years: 1966, 1971, 1973, 1975, 1976, 1977, 1978, 1979, 1981, 1983, 1989 and 1990 is bound with the climate conditions and because of low level underground water in vegetation period which is dependent of the quantity of rain. Hydraulic land- reclamation and improvement have had big influence for the basin of the river Česma. 2) Examining of the diameter growth through regression analysis proved a strong linear connection with diameter for all trees in the tested associations. We have seen the difference between oak and ash trees in two associations. Regression constants were negative for oak trees in both associations, but proved bigger in typical forest of the pedunculate oak and hornbeam. The values of ash trees were bigger in the stands of oak with Genista tinctoria and Carex remotae. All data were presented with parabola too, but it wasn.t neccessary because of the strong linear connection. 3) The hights of the trees were similar, but there existed significant difference, because the height of oak trees was bigger in typical forest ofthepeduncule oak and hornbeam. The ash trees achieved bigger values in the stands of oak with Genista tinctoria and Carex remotae. 4) Presentation of the diameter growth and diameter class produced the following conclusions: a) Correlation between the breast height diameter and diameter growth was very strong for oak trees. That correlation has weakened for the ash trees. b) Increment of trees in diameter class 21-40 cm was decreasing, because those are pressed trees in the stands of the 5"´ age class. c) The diameter increment of oak trees was increasing constantly in diameter class 51-60 cm. That trees proved the best trees in the measuring stands. d) The oak trees above 60 cm were growing and continue to grow, but the ash trees are decreasing. The ash trees were earlier physically mature in the 5"´ age class. That conclusion come out from the research of ours scientists Fukarek (1954), Benić (1953, 1954) and Plavsic (1954, 1956, 1962). They proposed shorter rotation for the European ash, because that is the only way to have a good stem and annual ring over 3 mm. ´ |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 24 <-- 24 --> PDF |
M. I´opijač: DLULJINSKI l´KIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA 1 POLJSKOG JASHNA U SUMAMA ... Šumarski lisl br. II 12, CXXIV (2000), 637-647 Klepac , D., 1963b.: Kretanje drvne mase i produkcije na pokusnim plohama u gospodarskoj jedinici "Josip Kozarac", Šumarski list 7/8, Zagreb Klepac , D., 1965.: Uređivanje šuma, Zagreb Klepac , D., 1966.: Šumarsko tehnički priručnik, str. 163-321., Zagreb Klepac , D., 1969.: Opadanje prirasta u našim vrijednim hrastovim šumama, Šumarski list br. 3-4, Zagreb Kovačič, Đ., Klepac, D., 1993.: Još jedna mogućnost primjene jednadžbi funcije rasta, Anali za šumarstvo 18/2, str. (41-53), HAZU, Zagreb Lukić , N., 1992a.: Primjena Levakovićeve formule rasta u dendrokronologiji, Zbornik o Antunu Levakoviću. Posebno izdanje VI, (str. 117-124), Vinkovci Lukić, N., 1992b.: Utjecaj strukturnih promjena jednodobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski prirast, Glasnik za šumske pokuse, br. 28, (str. 1-48), Zagreb Mayer, B., Pezdirc, N., (1990.): Teški metali (Pb, Zn, Cu) u tlima nizinskih šuma sjeverozapadne Hrvatske, Šumarski list, br. 6-8, (str. 251-259), Zagreb Pl avšić , M., 1954.: Tabele drvnih masa za poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl.), Šumarski list, Zagreb Plavši ć, ML, 1956.: Debljinski rast i prirast poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Šum. list, 9/10, Zagreb Plavšić , ML, 1962.: Prilog istraživanjima u čistim i mješovitim sastojinama poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Glasnik za šumske pokuse, br. 14, Zagreb Pranjić , A., 1975.: Odnos visinskog i debljinskog prirasta u sastojinama hrasta lužnjaka, Zagreb (disertacija) Pranjić,A., 1977.: Dendrometrija (skripta), Zagreb Pranj ić, A., 1986.: Biometrika(skripta),Zagreb Pranjić , A., 1980.: Odnos visinskog i debljinskog prirasta u sastojinama hrasta lužnjaka, Glasnik za šumske pokuse, br. 20, (str. 5-92), Zagreb Pranjić , A., 1992.: Praćenje strukturnih promjena sastojina metodom simuliranja, Zbornik radova, Zagreb Prpić , B., 1971.: Zakorjenjivanje lužnjaka, poljskog jasena i crne johe u Posavini. Savjetovanje o Posavini I, 27-29, Zagreb Prpić , B., 1987.: Ekološka i šumsko-uzgojna problematika hrasta lužnjaka u Jugoslaviji, Šumarski list ( 111 ) br. 1 -2, str. (41 -52), Zagreb Prpić, B., Komlenović, Seletković, 1988.: Propadanje šuma u SR Hrvatskoj, Šum. list, 5/6, Zagreb (str. 195-215) Rauš , Đ., 1976.: Šumarska fitocenologija (skripta), Zagreb Rauš, Đ., Šegu 1 j a, N., Topic, J., 1985.: Vegetacija sjeveroistone Hrvatske, Glasnik za šumske pokuse, br. 23, Zagreb, (223-353 str.) Vose, James ML, Allen, H. Lee, 1988: Leaf Area, Stemwood Growth, and Nutrition Relationships i Loblolly Pine, Forest Science, Vol. 34, pp 547563., by the Society of American Foresters Waring, R. H., Thies, W. G., Muscato,D., 1980.: Stem Growth per Unit of Leaf Area: A Measure of Tree Vigor, Forest Sci., Vol. 26. No. 1, pp 112117, by the Society of American Foresters SUMMARY: The research of the diameter growth and of the hight of the trees in the oak and hornbeam community, as well as of that of oak with Genista tinctoria and Carex remotae include the measuring of the trees in the stands of the 5"´ age class in apart of the basin of the river Česma. Based on the analysis of the measurement data, the following conclusions can be made: 1) Through a dendrochronological analysis the existance of the changes in the growth of the oak and ash trees in the period between 1964 and 1993 was identified. The increment had a positive growing trend in the first two decades, while in the third decade the oak trees still grow well and the line of the equation constantly runs paralel to the x-axis. In comparison between the two directions of the growth of the oak we can see bigger increment in community in the oak and Genista tinctoria in the period between 1964-1973. In the next period between 1974-183 and 1984-1993 the values of increment of oak trees were bigger in typical forest of the pedunculate oak and hornbeam. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 20 <-- 20 --> PDF |
M. I´opijač: DHBL.IINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. I! 12, CXXIV (2000), 637-647 jcdnicu. Određivanjem takve veze željelo se usporediti njeg debljinskog prirasta za hrast lužnjak i poljski jahrast sa hrastom i jasen sa jasenom. Dvije moguće linije sen, prikazane su na grafikonima 3, 4, 5. i 6. izjednačenja s izravnatim veličinama tečajnog godiš- Graf. 3. Prosječni tečajni debljinski prirast hrasta lužnjaka Chart 3 Current annual diameter increment of pedunculate oak Graf. 4. Prosječni tečajni debljinski prirast poljskog jasena Chart 4 Current annual diameter increment of European ash Graf. 5. Prosječni tečajni debljinski prirast hrasta lužnjaka Chart 5 Current annual diameter increment of pedunculate oak |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 19 <-- 19 --> PDF |
M. Popijač: DEBUINSKj PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASHNA U ŠUMAMA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 637-647 Tablica 3. Aritmetičke sredine visina stabala iskazanih po debljinskim stupnjevima Tab. 3 Arithmetic mean of the hight of the trees D Carpino betuli - Quercetum roboris Genisto elatae - Quercetum roboris (cm) HRAST JASEN HRAST JASEN n h n h n h n h 20 10 19,77 10 18,45 10 19.48 10 19.0 25 15 24.0 10 21,64 10 23.76 10 23.15 30 19 27.55 17 24,64 10 26.64 18 27.31 35 18 28.45 21 27.2 11 28.2 23 28.84 40 25 31.39 24 28.7 11 30.75 25 31.0 45 20 32.6 15 31.2 14 31.27 16 31.62 50 16 34.09 12 31.64 12 33.3 13 32.67 55 15 35.09 12 32.72 10 34.25 12 33.6 60 10 36.2 10 34.8 10 35.76 10 35.08 65 10 37.83 10 35.0 10 36.92 10 35.48 d = prsni promjer; n = broj podataka; h = aritmetička sredina totalne visine stabala za određeni prsni promjer 4.2. Dendrokronološka analiza - The Dedrochronology rewiev Dendrokronološkom analizom širine godova ustađacima u svim istraživanim sastojinama izražena je venovili smo promjene i odredili kada su te promjene nalika varijabilnost širine goda stabala jasena u razdoblju stupile. Obuhvaćeno je razdoblje od 30 godina, kroz od 1984 do 1993. godine. Može se zaključiti da su stakoje smo uvidjeli trend radijalnog debljinskog prirasta. bla jasena tada bila izložena utjecaju nekog nepovoljNa grafikon 1. nanesen je radijalni debljinski prirast nog čimbenika ili više njih, koji su izazvali promjene (i,), odnosno širina goda u ovisnosti o kalendarskoj gostaništa, a koji su utjecali na širinu goda. Uspoređujući dini za tridesetogodišnje razdoblje, te je za isto razdohrast u dvije zajednice, uočavamo da ima "približno sliblje prikazan i vegetacijski kvocijent. Prema našim po-čan" trend prirasta. Graf. 1. Dendrokronološki prikaz širine godova i vrijednosti Ellebergovog kvocijenta Chart. 1 Dendrochronology and values of the Ellenberg, s constant 4.3. Analiza tečajnog debljinskog prirasta stabala - Analysis of the diameter growth Prije svakog analitičkog izjednačenja izmjerenih se prikazati jednadžbom pravca i parabole, podataka po metodi najmanjih kvadrata, potrebno je Ispitano je postojanje veze između prsnog promjera unaprijed znati analitički oblik veze. Ovisnost između stabala i tečajnog debljinskog prirasta (desetogodišnjeg prsnog promjera i tečajnog debljinskog prirasta može razdoblja) za hrast i jasen, posebno za svaku biljnu za |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 18 <-- 18 --> PDF |
M. I´opijač: DHHUINSKl PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASHNA U ŠUMAMA ... Šumarski list br. 11-12, CXXIV (2000), 637-647 4. METODA ISTRAŽIVANJA - Method of the research 4.1. Prikupljanje i izmjera elemenata istraživanja - Measurment of the given element U ožujku 1994. godine izmjerili smo debljinski pri-Quercetum roboris typicum i Genisto elatae -Quercerast i visine stabala na predviđenom lokalitetu. Odsjeci tum roboris caricetosum remotae, izabrani su iz šumkoji su zadovoljili postavljene uvjete, da su starosti od sko-gospodarskih osnova (tablica 1). 80 - 100 godina, u dvije zajednice Carpino betuli - Tablica 1. Pregled odsjeka u kojima smo mjerili Tab. 1 View of the given locations GOSPODARSKA JEDINICA ODJEL I STAROST ODJELA BILJNAZAJEDNICA 10c (90g) 64d(85g) 71b (88g) 78a (91g) Carpino betuli quercetum roboris 64a(90g) 71a(85g) DUGAČKI GAJ - JASENOVA 75a (90g) DRLJEZ 2a(88g) 64b(82g) 65d(85g) 78d(91g) Genisto elatae quercetum roboris 3a(100g) 64c (85g) 75c (90g) 79b(95g) 25e (87g) 33b(84g) BOLČANSKI ŽABLJAČKI LUG 25g(83g) 62a (88g) Genisto elatae quercetum roboris 32c (80g) 62d(88g) la(87g) 9a(84g) ČESMA 3a(83g) 21a(91g) Carpino betuli quercetum roboris 4d(86g) 2 le (91 g) U tim odsjecima mjerenje debljinski radijalni prikim stupnjevima, širine godova na izvrcima očitavane rast sustavnim uzimanjem uzoraka na vizurnim pravcisu na elektronskom čitaču godova "LEGA-SMIL 3", ma. Ukupno je izmjereno 1004 stabala. Prsni promjer koji izravno izmjerene podatke zapisuje na disketu s mjerenje u visini 1.30 m centimetarskom promjerkom, opcijom korekcije širine godova, ako izvrtak nije uzet a izvrći su bušeni Presslerovim svrdlom u visini izmjeokomito na godove. Tako pripremljeni podaci poslužili re promjera. Visinomjerom smo izmjerili i visine stabasu za daljnju statističku obradu.Vrijednosti izmjerenih la. Izvrći su analizirani za svaku vrstu odmah poslije tepodataka za prirasno primjerna stabla po debljinskim renskog rada, tako daje mjerena širina svakog goda u stupnjevima vidimo u tablicama 2. i 3. zadnjih 30 godina, a podaci su razvrstani po debljins- Tablica 2. Vrijednosti tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta stabala za razdoblje od 1984. do 1993.godine Tab. 2 Values of the diameter growth of the trees in the period between 1984 and 1993 D Carpino betuli - Quercetum roboris Genisto elatae - Quercetum roboris (cm) HRAST JASEN HRAST JASEN N idlO n idlO n idlO N id 10 25 15 2,14 13 2,01 9 1,48 20 1,66 30 20 2,38 10 2,32 21 1,60 24 1,94 35 24 2,82 23 3,22 45 2,74 38 2,96 40 25 3,75 30 3,82 47 3,11 43 3,81 45 26 4,25 47 4,13 55 4,08 46 4,2 50 26 4,96 30 4,26 37 4,16 33 4,86 55 27 5,03 25 3,93 31 4,49 21 5,64 60 21 5,31 23 4,39 22 4,58 22 6,20 65 22 5,42 13 4,99 17 4,96 5 6,40 70 5 5,75 6 6,17 7 5,72 6 6,46 75 4 6,24 7 6,18 6 6,26 5 6,56 d = prsni promjer; n = broj podataka; idU) = tečajni debljinski prirast |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 17 <-- 17 --> PDF |
M. Popijač: DEBLJINSK] PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski lisl br. 11-12, CXXJ V (2000). 637-647 noga tipa (C), u kojoj je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između -30 °C do -18 °C. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22 °C. To je tzv. "panonska" klima sa srednjom godišnjom temperaturnom vrijednosti zraka 10 °C. Ona je dio cjeline srednjeeuropskog klimatskog područja. Njezina je karakteristika umjerenost, jer predstavlja prijelaz od krajnje zapadnoeuropske ka kontinentalnoj istočnoeuropskoj klimi. Po Langovom kišnom faktoru Kf=0/T (kvocijent srednje godišnje količine oborina 0 (mm) i srednje godišnje temperature T(°C), ovo područje pripada u područje humidne klime s prosječnom godišnjom količinom oborina od 863 - 976 mm (prema meteorološkim stanicama Bjelovar i Čazma). Kao posljedica hidromelioracije Česme je pad razina podzemne vode, pa stabla ostaju bez dovoljne količine vode te fiziološki slabe, a ako počne i razdoblje sušnih i toplijih godina, stabla imaju još manje vode na raspolaganju pa još brže oslabe. To se upravo i dogodilo. Godišnja količina oborina poslije 1975. godine se smanjuje, a što je još važnije, količina oborina u vegetacijskom raz 2.3. Geomorfološki i pedološki odnosi Budući da područje ovih jedinica nije reljefno razvedeno, značenje mikroreljefa je veliko za tvorbu tla, tako da već izmjene u kombinaciji niza-greda uvjetuju specifične sastave tla. Važno je napomenuti i utjecaj čovjeka na tvorbu tala, koji se posebice ogleda u hidromelioracijskim radovima. Melioracijom postojećih vodotoka i produbljivanjem njihovih korita snižena je razina 2.4. Fitocenološke karakteristike Ovim radom obuhvaćene su fitocenološke zajednice u kojima pridolaze hrast lužnjak i poljski jasen, u šumama dijela sliva Česme i njezinih pritoka. Najveću površinu zauzima i ekonomski je najznačajnija cjelina koju predstavlja tipična zajednica hrasta doblju od 1975. godine također se smanjuje, dok istovremeno dolazi do porasta temperature zraka. Kako se to razdoblje podudara s razdobljem intenzivnih hidromelioracijskih radova kojima je smanjena vlažnost u sastojim, još je više narušena stabilnost ekosustava. Za vegetaciju nisu samo bitne količina oborina i temperature zraka, već je bitan i njihov međusobni odnos i godišnji raspored, tj. kako se radi o listopadnim šumama, raspored oborina u vegetacijskom razdoblju i temperatura zraka najtoplijeg mjeseca izraženih Ellenbergovim i vegetacijskim kvocijentom. To se razdoblje podudara s razdobljem intenzivnih hidromclioracijskih radova kojima je smanjena vlažnost u sastojini, pa je više narušena stabilnost ekosustava. Budući da se vegetacijskim kvocijentom analizira količina oborina u vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) on je za nas svakako bolji pokazatelj utjecaja temperature i oborina na vegetaciju od Ellenbergovog kvocijenta. Vrijednosti vegetacijskog kvocijenta od 1963 do 1990. godine prikazane su zajedno s vrijednostima širine godova u tom razdoblju na grafikonu 1. Geological and pedological connections podzemne vode, a kanalizacijom je s mnogih mjesta odvedena stagnirajuća površinska voda. Time je velik dio euglejnih tala doveden u stanje regresije. Takvi su zahvati na nekim lokalitetima izazvali sušenje šuma, jer drveće nije bilo u stanju reagirati korjenovim sustavom u skladu s novim uvjetima i doći do vode. - Phytocoenosis characteristics lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli -Quercetum roboris -typicum, Rauš, 1971). Vrlo je zanimljiva ekološka cjelina koju predstavlja zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, iako nije prostorno velika (Genisto elatae - Quercetum roboris, H o r v a t, 1938). 3. CILJ ISTRAŽIVANJA - The purpose of the research Cilj istraživanja je ustanoviti i usporediti tečajni de-c) konstruirati visinske krivulje za stabla hrasta i bljinski prirast stabala hrasta i jasena, te ga usporediti u jasena u dvije zajednice; dvije biljne zajednice, što podrazumijeva: d) usporediti tečajni godišnji debljinski prirast sta a) dendrokronološkom analizom ispitati radijalni bla hrasta i jasena u dvije zajednice i ocijeniti u prirast stabala jasena i hrasta u dvije zajednice za kojoj zajednici koja vrsta bolje prirašćuje; prošlo vrijeme od 30 godina, ustanoviti promje e) testirati i protumačiti dobijene rezultate s osvr ne i odrediti kada su one nastupile; tom na dosadašnja istraživanja. b) linearnom regresijom analizirati tečajni debljinski prirast stabala hrasta i jasena za razdoblje od 1984 do 1993. godine; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 22 <-- 22 --> PDF |
VI. Popijač: DHBLJINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U SUMAMA Šumarski list br. 11 -12, CXXIV (2000), 637-647 Tablica 5. Elementi za izjednačavanje visina stabala hrasta i jasena formulom Mihajlova Tab. 5 The elements for construction the curve of hight by formula from Mihajlov Biljna Vrsta Sin Sln-S l/d S(l/d) : S (l/d). D: a b Syx R n zajednica (h-1,30) (h-1,30) In(h-1,30) Carpino betuli -Hrast 535,3417 1798.802 4.4237 0,1398 14,4562 1018,188 48,9036 19.6746 2,5306 0,8332 158 quercetum Roboris -Jasen 514.3677 1702.134 3.8411 0,1059 12.4302 1230.357 45.1066 20.7858 2,8174 0,8042 141 typicum Genista elatae -Hrast 347,6851 1102,93 4.0161 0,1569 12,5075 532,1151 45,7048 18,1163 2,2094 0,8104 108 quercetum Roboris -Jasen 498.2539 1660.362 3,7090 0,1028 12,1011 1056,666 45.1169 19,7179 2,6630 0,7379 147 caricetosum remotae d = prsni promjer a, b= parametri h = totalna visina stabala n = broj podataka R; = koeficijent korelacije nelinearne regresije syx = standardna devijacija oko linije izjednačenja y = In (h-1,30) I x = d ; A (delta) razlika između stvarnih i izjednačenih visina 5. INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA - Interpretation of the results obtained Rezultate smo prikazali dendrokronološkom analizom, kojom smo za razdoblje od 1964 do 1993. uvidjeli tijek promjena prirašćivanja stabala hrasta i jasena u dvije zajednice. Promjene u prirašćivanju stabala vezane su za klimatske, gospodarske, a i druge čimbenike. Uzimajući u obzir podatke za srednju količinu oborina u vegetacijskom razdoblju u godinama kada je izostala potrebna količina oborina, prirast je opadao. Smanjene količine oborina zabilježene su u godinama: 1968, 1971, 1973, 1976, 1977, 1978, 1979, 1980, 1983, 1985, 1988, 1989, 1990, a posljedice smanjene količine oborina u vegetacijskom razdoblju uzrokovale su pad prirasta u istim godinama. Znajući da za vegetaciju nisu 6. ZAKLJUČAK Istraživanja debljinskog prirasta i visina stabala u zajednicama hrasta i običnog graba te hrasta s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem, obuhvaćaju mjerenja stabala u sastojinama petog dobnog razreda na dijelu sliva rijeke Česme. Na osnovi analize mjerenih podataka, možemo donijeti sljedeće zaključke: 1) Dendrokronološkom analizom utvrdili smo postojanje promjena prirašćivanja stabala hrasta i jasena od 1964 do 1993. godine. Prirast stabala je u prvom i drugom desetljeću imao pozitivan trend rasta, dok u trećem samo stabla hrasta dobro prirašćuju. Stabla jasena bolje prirašćju u zajednici Genisto ela tae - Quercetum roboris caricetosum remotae, Horvat 1938. Imala su u prva dva razdoblja poziti samo bitne količine oborina i temperatura zraka, već i njihov međusobni odnos i raspored (Prpić, 1987), izračunate vrijednosti Ellcnbergovog kvocijenta i vegetacijskog kvocijenta pokazuju da su u sušnijim godinama one veće od srednjih vrijednosti. Dakle, u godinama u kojima smo zabilježili pad debljinskog prirasta možemo uvidjeti povećane vrijednosti navedenih kvocijenata od srednjih, što dokazuje da su tih godina temperature bile veće, a količine oborina manje, a to je dakako štetno djelovalo na vegetaciju. Promatranje i analiza prirasta stabala pokazala je da svi navedeni čimbenici, ekološki ili oni koje srno sami izazvali, bitno utječu na rast i razvoj naših sastojina. - Conclusion van trend, ali u zadnjem desetljeću pokazuju opada nje prirasta. Opadanje prirasta u godinama: 1966, 1971, 1973, 1975, 1976, 1977, 1978, 1979, 1981, 1983, 1989, 1990. tumačimo nepovoljnim klimatskim prilikama, tj. smanjenoj količini oborina u vegetacijskom razdoblju, koje su uvjetovale promjene razina podzemnih voda (graf. 1 ). Veliki utjecaj na prirašćivanje jasena imali su i hidromelioracijski zahvati na dijelu rijeke Česme i kopanje ribnjaka. 2) Tečajni debljinski prirast desetogodišnjeg razdoblja ispitivan regresijskom analizom pokazuje jaku linearnu vezu s promjerom za sva stabla u ispitivanim zajednicama. Razlike u prirašćivanju stabala hrasta i jasena u dvije ispitivane zajednice postoje. Regresij |