DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 25     <-- 25 -->        PDF

M. Popijac: DEBLJINSKl PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I l´OLJSKOCi JASKNA U ŠUMAMA ... Šumarski list br. II I 2, (XXIV (200»). 637-647
The growth of ash trees is higher in association Genisto elatae - Quercetum
roboris caricetosum ramotae, Horvat 1938, hut it had the tendency of
/ailing down ten years ago.


Decreasing of increment in the following years: 1966, 1971, 1973, 1975,
1976, 1977, 1978, 1979, 1981, 1983, 1989 and 1990 is bound with the
climate conditions and because of low level underground water in vegetation
period which is dependent of the quantity of rain. Hydraulic land-
reclamation and improvement have had big influence for the basin of the
river Česma.


2) Examining of the diameter growth through regression analysis proved a
strong linear connection with diameter for all trees in the tested associations.
We have seen the difference between oak and ash trees in two associations.
Regression constants were negative for oak trees in both associations,
but proved bigger in typical forest of the pedunculate oak and hornbeam.
The values of ash trees were bigger in the stands of oak with Genista
tinctoria and Carex remotae. All data were presented with parabola too,
but it wasn.t neccessary because of the strong linear connection.


3) The hights of the trees were similar, but there existed significant difference,
because the height of oak trees was bigger in typical forest ofthepeduncule
oak and hornbeam. The ash trees achieved bigger values in the stands of
oak with Genista tinctoria and Carex remotae.


4) Presentation of the diameter growth and diameter class produced the following
conclusions:


a) Correlation between the breast height diameter and diameter growth
was very strong for oak trees. That correlation has weakened for the ash
trees.


b) Increment of trees in diameter class 21-40 cm was decreasing, because
those are pressed trees in the stands of the 5"´ age class.


c) The diameter increment of oak trees was increasing constantly in diameter
class 51-60 cm. That trees proved the best trees in the measuring
stands.


d) The oak trees above 60 cm were growing and continue to grow, but the
ash trees are decreasing. The ash trees were earlier physically mature
in the 5"´ age class. That conclusion come out from the research of ours
scientists Fukarek (1954), Benić (1953, 1954) and Plavsic (1954, 1956,
1962). They proposed shorter rotation for the European ash, because
that is the only way to have a good stem and annual ring over 3 mm.


´




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 24     <-- 24 -->        PDF

M. I´opijač: DLULJINSKI l´KIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA 1 POLJSKOG JASHNA U SUMAMA ... Šumarski lisl br. II 12, CXXIV (2000), 637-647
Klepac , D., 1963b.: Kretanje drvne mase i produkcije
na pokusnim plohama u gospodarskoj jedinici
"Josip Kozarac", Šumarski list 7/8, Zagreb


Klepac , D., 1965.: Uređivanje šuma, Zagreb
Klepac , D., 1966.: Šumarsko tehnički priručnik, str.
163-321., Zagreb
Klepac , D., 1969.: Opadanje prirasta u našim vrijednim
hrastovim šumama, Šumarski list br. 3-4,
Zagreb
Kovačič, Đ., Klepac, D., 1993.: Još jedna mogućnost
primjene jednadžbi funcije rasta, Anali za
šumarstvo 18/2, str. (41-53), HAZU, Zagreb
Lukić , N., 1992a.: Primjena Levakovićeve formule
rasta u dendrokronologiji, Zbornik o Antunu Levakoviću.
Posebno izdanje VI, (str. 117-124),
Vinkovci
Lukić, N., 1992b.: Utjecaj strukturnih promjena jednodobnih
bukovih sastojina na visinski i debljinski
prirast, Glasnik za šumske pokuse, br. 28,
(str. 1-48), Zagreb
Mayer, B., Pezdirc, N., (1990.): Teški metali (Pb,
Zn, Cu) u tlima nizinskih šuma sjeverozapadne
Hrvatske, Šumarski list, br. 6-8, (str. 251-259),
Zagreb
Pl avšić , M., 1954.: Tabele drvnih masa za poljski jasen
(Fraxinus angustifolia Vahl.), Šumarski list,
Zagreb
Plavši ć, ML, 1956.: Debljinski rast i prirast poljskog
jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Šum. list,
9/10, Zagreb
Plavšić , ML, 1962.: Prilog istraživanjima u čistim i
mješovitim sastojinama poljskog jasena (Fraxinus
angustifolia Vahl.) Glasnik za šumske pokuse,
br. 14, Zagreb


Pranjić , A., 1975.: Odnos visinskog i debljinskog
prirasta u sastojinama hrasta lužnjaka, Zagreb
(disertacija)


Pranjić,A., 1977.: Dendrometrija (skripta), Zagreb


Pranj ić, A., 1986.: Biometrika(skripta),Zagreb


Pranjić , A., 1980.: Odnos visinskog i debljinskog


prirasta u sastojinama hrasta lužnjaka, Glasnik


za šumske pokuse, br. 20, (str. 5-92), Zagreb


Pranjić , A., 1992.: Praćenje strukturnih promjena sastojina
metodom simuliranja, Zbornik radova,
Zagreb


Prpić , B., 1971.: Zakorjenjivanje lužnjaka, poljskog
jasena i crne johe u Posavini. Savjetovanje o Posavini
I, 27-29, Zagreb


Prpić , B., 1987.: Ekološka i šumsko-uzgojna problematika
hrasta lužnjaka u Jugoslaviji, Šumarski
list ( 111 ) br. 1 -2, str. (41 -52), Zagreb


Prpić, B., Komlenović, Seletković, 1988.:
Propadanje šuma u SR Hrvatskoj, Šum. list, 5/6,
Zagreb (str. 195-215)


Rauš , Đ., 1976.: Šumarska fitocenologija (skripta),
Zagreb


Rauš, Đ., Šegu 1 j a, N., Topic, J., 1985.: Vegetacija
sjeveroistone Hrvatske, Glasnik za šumske pokuse,
br. 23, Zagreb, (223-353 str.)


Vose, James ML, Allen, H. Lee, 1988: Leaf Area,
Stemwood Growth, and Nutrition Relationships
i Loblolly Pine, Forest Science, Vol. 34, pp 547563.,
by the Society of American Foresters


Waring, R. H., Thies, W. G., Muscato,D., 1980.:
Stem Growth per Unit of Leaf Area: A Measure
of Tree Vigor, Forest Sci., Vol. 26. No. 1, pp 112117,
by the Society of American Foresters


SUMMARY: The research of the diameter growth and of the hight of the
trees in the oak and hornbeam community, as well as of that of oak with
Genista tinctoria and Carex remotae include the measuring of the trees in the
stands of the 5"´ age class in apart of the basin of the river Česma.


Based on the analysis of the measurement data, the following conclusions
can be made:


1) Through a dendrochronological analysis the existance of the changes in
the growth of the oak and ash trees in the period between 1964 and 1993
was identified. The increment had a positive growing trend in the first two
decades, while in the third decade the oak trees still grow well and the line
of the equation constantly runs paralel to the x-axis. In comparison between
the two directions of the growth of the oak we can see bigger increment
in community in the oak and Genista tinctoria in the period between
1964-1973. In the next period between 1974-183 and 1984-1993 the values
of increment of oak trees were bigger in typical forest of the pedunculate
oak and hornbeam.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 23     <-- 23 -->        PDF

M. Popijač; DEBLJINSKl PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA 1 POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000), 637-647
ske konstante za stabla hrasta lužnjaka su negativnog
predznaka u obadvije zajednice, ali većih vrijednosti
u tipičnoj hrastovoj šumi, za koju je veći i linearni
regresijski koeficijent. Prikazivanjem snimljenih
podataka uočavamo daje hrast bolje prirašćivao
u zajednici Carpino betuli - Quercetum roboris
typicum, Rauš 1971. Mjerena stabla poljskog jasena
bolje su prirašćivala u zajednici hrasta lužnjaka s velikom
žutilovkom. Sve mjerene podatke izjednačili
smo i parabolom, ali je prethodno dokazana jaka linearna
veza.


3) Visinske krivulje u sastojinama su slične, ali postoji
signifikantna razlika između njih. Hrast postiže veću
visinu u tipičnoj hrastovoj zajednici s običnim
grabom. Visinske krivulje jasena se signifikantno ne
razlikuju, iako su malo veće u zajednici hrasta s velikom
žutilovkom. Taj podatak o različitosti mjerenih
i ispitivanih visina hrasta pokazuje da su naši ispitivani
podaci pripadali dvjema različitim zajednicama.


4) Prikazivanjem debljinskog prirasta po debljinskim
razredima zaključujemo sljedeće:
a) korelacija između prsnog promjera i debljinskog
prirasta stabala hrasta lužnjaka jaka je i vrlo jaka,


7. LITERATURA
Benić,R. , 1953.: Istraživanje o odnosu između širinegoda i zone kasnog drveta kod poljskog i običnog
jasena, Glasnik za šumske pokuse, br. 11.
Zagreb


Benić , R., 1955.: Širina goda kao činilac kakvoćepoljske jasenovine, Šumarstvo br. 9.


Bezak , K., 1982.: Proučavanje strukture i veličine sastojinskog
debljinskog prirasta hrasta lužnjaka
(Quercus robor L.) u zajednici hrasta lužnjaka svelikom žutilovkom {Genisto elatae -Quercetum
roboris, Horvat, 1938.) Radovi Šumarskog
insituta Jastrebarsko, br. 52, Zagreb


Bezak , K., 1992.: Prigušene oscilacije fenomena rasta
i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim
izrazima, Zbornik o Antunu Levakoviću, Posebno
izdanje VI, (str 57-84), Vinkovci


Bruce E. Cutter, Kim E. Lowell and John P.
Dwyer , 1991.: Thining effects on diameter
growth in black and scarlet ask as shown by tree
ring analyses, Forest Ecology and Management,
43, (1-13), Elsevier science Publishers B.V.,
Amsterdam


Bukovac , B., 1991.: Oštećenje nizinske šume Česmai prijedlog njene sanacije, Diplomski rad, Zagreb


dok za stabla poljskog jasena ta veza slabi. Korelacija
se smanjuje za stabla poljskog jesena iznad
60 cm prsnog promjera ili je gotovo nema, pa zaključujemo
da izjednjačenje pravcem u tom slučaju
i nije najbolje rješenje.


b) prirast stabala od 21 -40 cm ima tendenciju pada,
jer su to potisnuta stabla u sastojinama petog
dobnog razreda


c) konstantno prirašćuju stabla hrasta lužnjaka od
51-60 cm prsnog promjera, što u sastojinama te
starosti predstavljaju srednja sastojinska stabla


d) stabla hrasta lužnjaka iznad 60 cm prsnog promjera
i dalje prirašćuju, dok stabla poljskog jasena tih
dimenzija pokazuju opadanje prirasta, a to tumačimo
ranijom fizičkom zrelosti stabala poljskog
jasena u petom dobnom razredu. Taj zaključak
možemo potkrijepiti i istraživanjima naših
znanstvenika Fukareka (1954), Benića (1953,
1955) i Plavšića (1954, 1956, 1962) koji prethodno
dokazuju da se uzgajanje poljskog jasena mora
provoditi u kraćim ophodnjama nego uzgajanje
hrasta lužnjaka, jer je to jedini način da dobijemo
kvalitetnujasenovinu godova širih od 3 mm.


References


Ce -


Cestar, D., Hren, V, Kovačcvić,Z.,Martino
v i ć, J., Pelcer, Z., 1968.: Tipološke značajke nizinskih
šuma Slavonije, Radovi Šumarskog instituta,
Jastrebarsko, br. 68., Zagreb


Ce V,


Cestar, D., Pelcer, Z., Hren, V, Horvat,
1983.: Ekološko gospodarski tipovi šuma, šumske
zajednice područja šumskog gospodarstva
"Mojica Birta", Bjelovar, svezak 3, Zagreb.


De


Dekanić , I., 1970.: Šumsko uzgojna svojstva poljskog
jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.) Šumarstvo,
1/2


L n


Emrović , B., 1956.: Biometrika (skripta), Zagreb
Fa


Faber , P. J., 1991.: A distance - dependent model of
tree growth, Forest Ecology and Management,
41,(111-123), Elsevier Science Publishers B.V,
Amsterdam


F u


Fukarek , P., 1954.: Poljski jasen (Fraxinus angustifolia
Vahl.) Šumarski list, 9/10. (str. 433-453),
Zagreb


j^ |


Klepac , D., 1956.: Izračunavanje gubitka na prirastu
u sastojinama koje je napao gubar (Lymantria
dispar, L.), Šumarski list, 8-9, Zagreb


j^i


Klepac , D., 1963a.: Rasti prirast šumskih vrsta drveća
i sastojina, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 22     <-- 22 -->        PDF

VI. Popijač: DHBLJINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U SUMAMA Šumarski list br. 11 -12, CXXIV (2000), 637-647
Tablica 5. Elementi za izjednačavanje visina stabala hrasta i jasena formulom Mihajlova
Tab. 5 The elements for construction the curve of hight by formula from Mihajlov


Biljna Vrsta Sin Sln-S l/d S(l/d) : S (l/d). D: a b Syx R n
zajednica (h-1,30) (h-1,30) In(h-1,30)
Carpino betuli -Hrast 535,3417 1798.802 4.4237 0,1398 14,4562 1018,188 48,9036 19.6746 2,5306 0,8332 158
quercetum
Roboris -Jasen 514.3677 1702.134 3.8411 0,1059 12.4302 1230.357 45.1066 20.7858 2,8174 0,8042 141
typicum
Genista elatae -Hrast 347,6851 1102,93 4.0161 0,1569 12,5075 532,1151 45,7048 18,1163 2,2094 0,8104 108
quercetum
Roboris -Jasen 498.2539 1660.362 3,7090 0,1028 12,1011 1056,666 45.1169 19,7179 2,6630 0,7379 147
caricetosum
remotae
d = prsni promjer
a, b= parametri
h = totalna visina stabala
n = broj podataka
R; = koeficijent korelacije nelinearne regresije
syx = standardna devijacija oko linije izjednačenja
y = In (h-1,30)
I
x =
d
; A (delta) razlika
između stvarnih i izjednačenih visina


5. INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA - Interpretation of the results obtained
Rezultate smo prikazali dendrokronološkom analizom,
kojom smo za razdoblje od 1964 do 1993. uvidjeli
tijek promjena prirašćivanja stabala hrasta i jasena u
dvije zajednice. Promjene u prirašćivanju stabala vezane
su za klimatske, gospodarske, a i druge čimbenike.
Uzimajući u obzir podatke za srednju količinu oborina
u vegetacijskom razdoblju u godinama kada je izostala
potrebna količina oborina, prirast je opadao. Smanjene
količine oborina zabilježene su u godinama: 1968,
1971, 1973, 1976, 1977, 1978, 1979, 1980, 1983, 1985,
1988, 1989, 1990, a posljedice smanjene količine oborina
u vegetacijskom razdoblju uzrokovale su pad prirasta
u istim godinama. Znajući da za vegetaciju nisu


6. ZAKLJUČAK
Istraživanja debljinskog prirasta i visina stabala u
zajednicama hrasta i običnog graba te hrasta s velikom
žutilovkom i rastavljenim šašem, obuhvaćaju mjerenja
stabala u sastojinama petog dobnog razreda na dijelu
sliva rijeke Česme.


Na osnovi analize mjerenih podataka, možemo donijeti
sljedeće zaključke:


1) Dendrokronološkom analizom utvrdili smo postojanje
promjena prirašćivanja stabala hrasta i jasena
od 1964 do 1993. godine. Prirast stabala je u prvom i
drugom desetljeću imao pozitivan trend rasta, dok u
trećem samo stabla hrasta dobro prirašćuju.


Stabla jasena bolje prirašćju u zajednici Genisto ela


tae - Quercetum roboris caricetosum remotae,


Horvat 1938. Imala su u prva dva razdoblja poziti


samo bitne količine oborina i temperatura zraka, već i
njihov međusobni odnos i raspored (Prpić, 1987), izračunate
vrijednosti Ellcnbergovog kvocijenta i vegetacijskog
kvocijenta pokazuju da su u sušnijim godinama
one veće od srednjih vrijednosti. Dakle, u godinama u
kojima smo zabilježili pad debljinskog prirasta možemo
uvidjeti povećane vrijednosti navedenih kvocijenata
od srednjih, što dokazuje da su tih godina temperature
bile veće, a količine oborina manje, a to je dakako
štetno djelovalo na vegetaciju. Promatranje i analiza
prirasta stabala pokazala je da svi navedeni čimbenici,
ekološki ili oni koje srno sami izazvali, bitno utječu na
rast i razvoj naših sastojina.


- Conclusion
van trend, ali u zadnjem desetljeću pokazuju opada


nje prirasta.
Opadanje prirasta u godinama: 1966, 1971, 1973,
1975, 1976, 1977, 1978, 1979, 1981, 1983, 1989,
1990. tumačimo nepovoljnim klimatskim prilikama,
tj. smanjenoj količini oborina u vegetacijskom
razdoblju, koje su uvjetovale promjene razina podzemnih
voda (graf. 1 ). Veliki utjecaj na prirašćivanje
jasena imali su i hidromelioracijski zahvati na dijelu
rijeke Česme i kopanje ribnjaka.


2) Tečajni debljinski prirast desetogodišnjeg razdoblja
ispitivan regresijskom analizom pokazuje jaku linearnu
vezu s promjerom za sva stabla u ispitivanim
zajednicama. Razlike u prirašćivanju stabala hrasta i
jasena u dvije ispitivane zajednice postoje. Regresij




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 21     <-- 21 -->        PDF

M. I´opimč: DLBLJINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA ... Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000). 637-647
Graf. 6. Prosječni tečajni debljinski prirast poljskog jasena
Chart 6 Current annual diameter increment of European ash


Stupanj veze između prsnog promjera i debljinskog čenja i pogreške tih parametara, koeficijenti korelacije
prirasta, tj. vrijednosti parametara zajednadžbe izjedna- za hrast lužnjak i poljski jasen prikazani su u tablici 4.


Tablica 4. Parametri jednadžbe pravca, standardna devijacija, pogreške parametara i koeficijenti korelacije
Tab. 4 Parameters, standard deviations, differences between parameters and constants


BILJNA VRSTA BROJ
ZAJEDNICA PODATAKA b„ b, Sid Sbo Sbi r ^>id,d t
Carpino betuli HRAST 215 -1,0169 0,1111 2,0951 0,3922 0,0080 0,6863 1,5272 13,772
quercetum
Roboris typicum
JASEN 227 0,9317 0,0641 1,6780 0,4041 0,0082 0,4610 1,4923 7,7924
Genisto elatae
quercetum HRAST 297 -0,4437 0,0896 1,7003 0,3241 0,0068 0,60802 1,3544 13,1541
roboris
Caricetosum JASEN 263 -1,4243 0,125 1,9955 0,3317 0,0075 0,7177 1,3922 16,6493
remotae
b0 = linearna regresijska konstanta
h, = linearni regresijski koeficijent
Sb 0 = standardna devijacija regresijske konstante
sb| = standardna devijacija regresijskog koeficijenta
sld = standardna devijacija debljinskog prirasta
r = koeficijent korelacije
t = izračunata vrijednost t - distribucije
sld d = standardna devijacija oko linije izjednačenja


4.4. Visinske krivulje stabala hrasta lužnjaka i poljskog jasena - The hight curves
Pri izboru funkcije izjednačenja visinskih krivulja svih visinskih krivulja prikazani su u tablici 5, te su
sastojina jasena i hrasta, odabrana je parabola drugog konstruirane visinske krivulje stabala graf. 7.
reda i krivulja Mihajlova, a rezultati regresijske analize


Graf. 7. Visinske krivulje stabala
Chart 7 The hight curves of the trees




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M. I´opijač: DHBL.IINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. I! 12, CXXIV (2000), 637-647
jcdnicu. Određivanjem takve veze željelo se usporediti njeg debljinskog prirasta za hrast lužnjak i poljski jahrast
sa hrastom i jasen sa jasenom. Dvije moguće linije sen, prikazane su na grafikonima 3, 4, 5. i 6.


izjednačenja s izravnatim veličinama tečajnog godiš-


Graf. 3. Prosječni tečajni debljinski prirast hrasta lužnjaka
Chart 3 Current annual diameter increment of pedunculate oak


Graf. 4. Prosječni tečajni debljinski prirast poljskog jasena


Chart 4 Current annual diameter increment of European ash


Graf. 5. Prosječni tečajni debljinski prirast hrasta lužnjaka
Chart 5 Current annual diameter increment of pedunculate oak




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 19     <-- 19 -->        PDF

M. Popijač: DEBUINSKj PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASHNA U ŠUMAMA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 637-647
Tablica 3. Aritmetičke sredine visina stabala iskazanih po debljinskim stupnjevima
Tab. 3 Arithmetic mean of the hight of the trees


D Carpino betuli - Quercetum roboris Genisto elatae - Quercetum roboris
(cm) HRAST JASEN HRAST JASEN
n h n h n h n h
20 10 19,77 10 18,45 10 19.48 10 19.0
25 15 24.0 10 21,64 10 23.76 10 23.15
30 19 27.55 17 24,64 10 26.64 18 27.31
35 18 28.45 21 27.2 11 28.2 23 28.84
40 25 31.39 24 28.7 11 30.75 25 31.0
45 20 32.6 15 31.2 14 31.27 16 31.62
50 16 34.09 12 31.64 12 33.3 13 32.67
55 15 35.09 12 32.72 10 34.25 12 33.6
60 10 36.2 10 34.8 10 35.76 10 35.08
65 10 37.83 10 35.0 10 36.92 10 35.48


d = prsni promjer; n = broj podataka; h = aritmetička sredina totalne visine stabala za određeni prsni promjer


4.2. Dendrokronološka analiza - The Dedrochronology rewiev
Dendrokronološkom analizom širine godova ustađacima
u svim istraživanim sastojinama izražena je venovili
smo promjene i odredili kada su te promjene nalika
varijabilnost širine goda stabala jasena u razdoblju
stupile. Obuhvaćeno je razdoblje od 30 godina, kroz od 1984 do 1993. godine. Može se zaključiti da su stakoje
smo uvidjeli trend radijalnog debljinskog prirasta. bla jasena tada bila izložena utjecaju nekog nepovoljNa
grafikon 1. nanesen je radijalni debljinski prirast nog čimbenika ili više njih, koji su izazvali promjene
(i,), odnosno širina goda u ovisnosti o kalendarskoj gostaništa,
a koji su utjecali na širinu goda. Uspoređujući
dini za tridesetogodišnje razdoblje, te je za isto razdohrast
u dvije zajednice, uočavamo da ima "približno sliblje
prikazan i vegetacijski kvocijent. Prema našim po-čan" trend prirasta.


Graf. 1. Dendrokronološki prikaz širine godova i vrijednosti Ellebergovog kvocijenta
Chart. 1 Dendrochronology and values of the Ellenberg, s constant


4.3. Analiza tečajnog debljinskog prirasta stabala - Analysis of the diameter growth
Prije svakog analitičkog izjednačenja izmjerenih se prikazati jednadžbom pravca i parabole,
podataka po metodi najmanjih kvadrata, potrebno je Ispitano je postojanje veze između prsnog promjera
unaprijed znati analitički oblik veze. Ovisnost između stabala i tečajnog debljinskog prirasta (desetogodišnjeg
prsnog promjera i tečajnog debljinskog prirasta može razdoblja) za hrast i jasen, posebno za svaku biljnu za




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 18     <-- 18 -->        PDF

M. I´opijač: DHHUINSKl PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASHNA U ŠUMAMA ... Šumarski list br. 11-12, CXXIV (2000), 637-647
4. METODA ISTRAŽIVANJA - Method of the research
4.1. Prikupljanje i izmjera elemenata istraživanja - Measurment of the given element
U ožujku 1994. godine izmjerili smo debljinski pri-Quercetum roboris typicum i Genisto elatae -Quercerast
i visine stabala na predviđenom lokalitetu. Odsjeci tum roboris caricetosum remotae, izabrani su iz šumkoji
su zadovoljili postavljene uvjete, da su starosti od sko-gospodarskih osnova (tablica 1).
80 - 100 godina, u dvije zajednice Carpino betuli -


Tablica 1. Pregled odsjeka u kojima smo mjerili
Tab. 1 View of the given locations


GOSPODARSKA JEDINICA ODJEL I STAROST ODJELA BILJNAZAJEDNICA


10c (90g) 64d(85g)


71b (88g) 78a (91g) Carpino betuli quercetum roboris


64a(90g) 71a(85g)
DUGAČKI GAJ - JASENOVA 75a (90g)
DRLJEZ 2a(88g) 64b(82g)


65d(85g) 78d(91g) Genisto elatae quercetum roboris


3a(100g) 64c (85g)


75c (90g) 79b(95g)


25e (87g) 33b(84g)
BOLČANSKI ŽABLJAČKI LUG 25g(83g) 62a (88g) Genisto elatae quercetum roboris
32c (80g) 62d(88g)
la(87g) 9a(84g)
ČESMA 3a(83g) 21a(91g) Carpino betuli quercetum roboris


4d(86g) 2 le (91 g)


U tim odsjecima mjerenje debljinski radijalni prikim
stupnjevima, širine godova na izvrcima očitavane
rast sustavnim uzimanjem uzoraka na vizurnim pravcisu
na elektronskom čitaču godova "LEGA-SMIL 3",
ma. Ukupno je izmjereno 1004 stabala. Prsni promjer koji izravno izmjerene podatke zapisuje na disketu s
mjerenje u visini 1.30 m centimetarskom promjerkom, opcijom korekcije širine godova, ako izvrtak nije uzet
a izvrći su bušeni Presslerovim svrdlom u visini izmjeokomito
na godove. Tako pripremljeni podaci poslužili
re promjera. Visinomjerom smo izmjerili i visine stabasu
za daljnju statističku obradu.Vrijednosti izmjerenih
la. Izvrći su analizirani za svaku vrstu odmah poslije tepodataka
za prirasno primjerna stabla po debljinskim
renskog rada, tako daje mjerena širina svakog goda u stupnjevima vidimo u tablicama 2. i 3.
zadnjih 30 godina, a podaci su razvrstani po debljins-


Tablica 2. Vrijednosti tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta stabala za razdoblje od 1984. do
1993.godine
Tab. 2 Values of the diameter growth of the trees in the period between 1984 and 1993


D Carpino betuli - Quercetum roboris Genisto elatae - Quercetum roboris
(cm) HRAST JASEN HRAST JASEN
N idlO n idlO n idlO N id 10
25 15 2,14 13 2,01 9 1,48 20 1,66
30 20 2,38 10 2,32 21 1,60 24 1,94
35 24 2,82 23 3,22 45 2,74 38 2,96
40 25 3,75 30 3,82 47 3,11 43 3,81
45 26 4,25 47 4,13 55 4,08 46 4,2
50 26 4,96 30 4,26 37 4,16 33 4,86
55 27 5,03 25 3,93 31 4,49 21 5,64
60 21 5,31 23 4,39 22 4,58 22 6,20
65 22 5,42 13 4,99 17 4,96 5 6,40
70 5 5,75 6 6,17 7 5,72 6 6,46
75 4 6,24 7 6,18 6 6,26 5 6,56


d = prsni promjer; n = broj podataka; idU) = tečajni debljinski prirast




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 17     <-- 17 -->        PDF

M. Popijač: DEBLJINSK] PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski lisl br. 11-12, CXXJ V (2000). 637-647
noga tipa (C), u kojoj je srednja temperatura najhladnijeg
mjeseca između -30 °C do -18 °C. Srednja temperatura
najtoplijeg mjeseca nije veća od 22 °C. To je tzv.
"panonska" klima sa srednjom godišnjom temperaturnom
vrijednosti zraka 10 °C. Ona je dio cjeline srednjeeuropskog
klimatskog područja. Njezina je karakteristika
umjerenost, jer predstavlja prijelaz od krajnje zapadnoeuropske
ka kontinentalnoj istočnoeuropskoj klimi.


Po Langovom kišnom faktoru Kf=0/T (kvocijent
srednje godišnje količine oborina 0 (mm) i srednje godišnje
temperature T(°C), ovo područje pripada u područje
humidne klime s prosječnom godišnjom količinom
oborina od 863 - 976 mm (prema meteorološkim
stanicama Bjelovar i Čazma).


Kao posljedica hidromelioracije Česme je pad razina
podzemne vode, pa stabla ostaju bez dovoljne količine
vode te fiziološki slabe, a ako počne i razdoblje sušnih i
toplijih godina, stabla imaju još manje vode na raspolaganju
pa još brže oslabe. To se upravo i dogodilo. Godišnja
količina oborina poslije 1975. godine se smanjuje, a
što je još važnije, količina oborina u vegetacijskom raz


2.3. Geomorfološki i pedološki odnosi Budući
da područje ovih jedinica nije reljefno razvedeno,
značenje mikroreljefa je veliko za tvorbu tla,
tako da već izmjene u kombinaciji niza-greda uvjetuju
specifične sastave tla. Važno je napomenuti i utjecaj čovjeka
na tvorbu tala, koji se posebice ogleda u hidromelioracijskim
radovima. Melioracijom postojećih vodotoka
i produbljivanjem njihovih korita snižena je razina


2.4. Fitocenološke karakteristike
Ovim radom obuhvaćene su fitocenološke zajednice
u kojima pridolaze hrast lužnjak i poljski jasen, u šumama
dijela sliva Česme i njezinih pritoka.


Najveću površinu zauzima i ekonomski je najznačajnija
cjelina koju predstavlja tipična zajednica hrasta


doblju od 1975. godine također se smanjuje, dok istovremeno
dolazi do porasta temperature zraka. Kako se to
razdoblje podudara s razdobljem intenzivnih hidromelioracijskih
radova kojima je smanjena vlažnost u sastojim,
još je više narušena stabilnost ekosustava.


Za vegetaciju nisu samo bitne količina oborina i
temperature zraka, već je bitan i njihov međusobni odnos
i godišnji raspored, tj. kako se radi o listopadnim
šumama, raspored oborina u vegetacijskom razdoblju i
temperatura zraka najtoplijeg mjeseca izraženih Ellenbergovim
i vegetacijskim kvocijentom. To se razdoblje
podudara s razdobljem intenzivnih hidromclioracijskih
radova kojima je smanjena vlažnost u sastojini, pa je
više narušena stabilnost ekosustava. Budući da se vegetacijskim
kvocijentom analizira količina oborina u vegetacijskom
razdoblju (IV-IX mjesec) on je za nas svakako
bolji pokazatelj utjecaja temperature i oborina na
vegetaciju od Ellenbergovog kvocijenta. Vrijednosti
vegetacijskog kvocijenta od 1963 do 1990. godine prikazane
su zajedno s vrijednostima širine godova u tom
razdoblju na grafikonu 1.


Geological and pedological connections


podzemne vode, a kanalizacijom je s mnogih mjesta
odvedena stagnirajuća površinska voda. Time je velik
dio euglejnih tala doveden u stanje regresije. Takvi su
zahvati na nekim lokalitetima izazvali sušenje šuma, jer
drveće nije bilo u stanju reagirati korjenovim sustavom
u skladu s novim uvjetima i doći do vode.


- Phytocoenosis characteristics
lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli -Quercetum
roboris -typicum, Rauš, 1971). Vrlo je zanimljiva
ekološka cjelina koju predstavlja zajednica hrasta lužnjaka
s velikom žutilovkom, iako nije prostorno velika
(Genisto elatae - Quercetum roboris, H o r v a t, 1938).


3. CILJ ISTRAŽIVANJA - The purpose of the research
Cilj istraživanja je ustanoviti i usporediti tečajni de-c) konstruirati visinske krivulje za stabla hrasta i
bljinski prirast stabala hrasta i jasena, te ga usporediti u jasena u dvije zajednice;
dvije biljne zajednice, što podrazumijeva: d) usporediti tečajni godišnji debljinski prirast sta


a) dendrokronološkom analizom ispitati radijalni bla hrasta i jasena u dvije zajednice i ocijeniti u
prirast stabala jasena i hrasta u dvije zajednice za kojoj zajednici koja vrsta bolje prirašćuje;
prošlo vrijeme od 30 godina, ustanoviti promje


e) testirati i protumačiti dobijene rezultate s osvr


ne i odrediti kada su one nastupile;


tom na dosadašnja istraživanja.


b) linearnom regresijom analizirati tečajni debljinski
prirast stabala hrasta i jasena za razdoblje od
1984 do 1993. godine;




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 16     <-- 16 -->        PDF

M. Popijač: DCBL.IINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. 11-12, CXXIV (2000), 637-647
sastojinu, mora se uvažiti daje sastoj ina jedna životna se ne samo srednje sastojinske vrijednosti, već i zbrojezajednica
čiji se elementi mijenjaju sa starošću, tako da vi, mogu odnositi na druge sastojine (Pranj ić, 1980).


1.2. Karakteristike debljinskog prirasta - Characteristics of diameter growth
Razvoj stabala u debljinu u jednodobnim sastojinama
izrazito je dinamičnog karaktera. U svojoj početnoj
fazi jednodobna sastojina ima velik broj stabala -nekoliko
stotina tisuća po hektaru, da bi u doba starosti za
sječu samo stotinu doživjelo svoju zrelost. To je posljedica
neprekidnog procesa izlučivanja stabala tijekom
života sastojine od ponika do zrelosti. Za provođenje


uzgojnih zahvata u sastojini, najvažnije je izučavanje
debljinskog prirasta po debljinskim stupnjevima. Proredama
postižemo bolje uvjete za rast stabala.


S obzirom na vrijeme, razlikujemo tečajni i prosječni
prirast stabala, odnosno sastojine u određenom razdoblju.
U ovom radu analiziranje tečajni debljinski prirast
stabala hrasta i jasena.


KARAKTERISTIKE EKOLOŠKIH ČIMBENIKA I ISTRAŽIVANIH LOKALITETA
Characteristics of enviromentall factors and research areas


2.1. Položaj istraživanih lokaliteta - Locations
Područje istraživanja obuhvatilo je odsjeke u gospodarskim
jedinicama "Dugački gaj - Jasenova - Drljež",
"Bolčanski - Žabljački lug" i "Česma" (tablica 1). Šume
istraživanih lokaliteta najvećim dijelom leže uz rijeku
Česmu i njezine pritoke. Radi se dakle, o sastojinama
nizinskog dijela u zoni hrasta lužnjaka, običnog graba
i poljskog jasena. Promatrajući makrografski polo


žaj tih gospodarskih jedinica, možemo reći da su izolirane
od većih izravnih poplavnih voda gorjima što ih
okružuju. Na istočnoj strani granicu čini gorje Papuka i
Psunja, na zapadnoj strani omeđene su udaljenim Kalnikom
i Medvednicom. Južna granica je Moslavačka
gora, dok je na sjeveru Bilogora (si. 1).
Fig. 1 Locations


Slika 1. Položaj istraživanih lokaliteta
Fig. 1 Locations


2.2. Klimatske prilike - Climate conditions
Prema klimatološkim obilježjima, ove gospodarske čke regije u Ilirskoj provinciji. Po Köppenovoj i Thorntjedinice
leže u području eurosibirsko - sjeverno ameriwaitovoj
klasifikaciji pripada toplo umjerenoj klimi kiš




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 15     <-- 15 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 637-647
U DK: 630* 561 + 188 (Quercus robur L. i Fraxinus cmgustifolia Vahl) 001.


DEBLJINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA
U ŠUMAMA NA DIJELU SLIVA RIJEKE ČESME*


THE DIAMETER GROWTH OF THE OAK AND ASH TREES IN THE COMMUNITY
IN A PART OF THE BASIN OF THE RIVER ČESMA


Marina POPIJAČ**


SAŽETAK: U nizinskom dijelu rijeke Česme prostiru se vrijedne šume hrasta
lužnjaka i poljskog jasena. Hrast lužnjak (´Quercus robur L.)je naša dragocjena
vrsta koja se nalazi na drugom mjestu po zastupljenosti u drvnom fondu
Hrvatske, odmah iza bukve, a po vrijednosti drvne mase, nedvojbeno je na prvom
mjestu. Druga važna vrsta koja se tu pojavljuje je poljski jasen (Traxinus
angustifolia Vahl). Njegov pridolazak povezan je uz terene koji su povremeno
pod utjecajem poplavnih voda (prolaznih) i visoke razine podzemne vode.
Poljski jasen je vrlo otporan i uspijeva na staništima gdje ne opstaju druge
vrste (Prpić, 1971).


Ovim istraživan/em usporedili smo tečajni debljinski prirast stabala hrasta
i jasena u zajednicama hrasta lužnjaka i običnog graba te hrasta lužnjaka s
velikom žutilovkom i rastavljenim šašem. Mjerenja u sastojinama petog dobnog
razreda obavili smo tako da smo snimili 1004 primjerna stabla za analizu
prirasta, i izmjerili 554 visine stabala za konstrukciju krivulja visina u istraživanim
zajednicama.


Na temelju izmjere proveli smo naša ispitivanja dendrokronološkom analizom,
prikazavši kretanja radij al nog prirasta stabala jasena i hrasta u dvije zajednice
za razdoblje od 30 godina unazad, i ustanovili promjene koje su nastupile
u pojedinim godinama. Ustanovili smo da su velik utjecaj na stanje u ispitivanim
sastojinama imali klimatski uvjeti i provedene hidromelioracije koje
su promijenile razinu podzemnih voda. Linearnom regresijom analizirali smo
tečajni debljinski prirast stabala hrasta i jasena u vremenu od 1984-1993. godine
i utvrdili da postoji korelacija ispitivanih podataka. Konstruirali smo visinske
krivulje stabala hrasta i jasena, a razlika u visinama potvrdila nam je
da se doista radi o različitim šumama. Uspoređivanjem tečajnog godišnjeg
debijinskog prirasta stabla hrasta i jasena u dvije zajednice, ocijenili smo u
kojoj zajednici koja vrsta bolje prirašćuje, a naše rezultate testirali i protumačili
s osvrtom na dosadašnja istraživanja.


K Ij u č rt e r ij eči : hrast lužnjak, poljski jasen, biljne zajednice, zajednica
hrasta lužnjaka i običnog graba, zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom
i rastavljenim šašem, regresijska analiza, dendrokronološka analiza, tečajni
debljinski prirast stabala, visinske krivulje stabala.


1. UVOD - Introduction
1.1. Prirast stabala i sastojina - Increment of trees and stands
Poznavanje rasta i prirasta pojedinačnih stabala i sasuvremenog
gospodarenja šumama. Ne možemo ga jestojina
od bitnog su značenja za provođenje pravilnog i dnostavno promatrati kao zbroj prirasta pojedinačnih
stabala, jer se struktura sastojine mijenja tijekom raz


* Magistarski rad (sažetak) doblja. Kod prenošenja pojmova s pojedinog stabla na
** Mr. sc. Marina Popijač, "I Irvatskc šume" p.o. Zagreb