DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 16     <-- 16 -->        PDF

M. Popijač: DCBL.IINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. 11-12, CXXIV (2000), 637-647
sastojinu, mora se uvažiti daje sastoj ina jedna životna se ne samo srednje sastojinske vrijednosti, već i zbrojezajednica
čiji se elementi mijenjaju sa starošću, tako da vi, mogu odnositi na druge sastojine (Pranj ić, 1980).


1.2. Karakteristike debljinskog prirasta - Characteristics of diameter growth
Razvoj stabala u debljinu u jednodobnim sastojinama
izrazito je dinamičnog karaktera. U svojoj početnoj
fazi jednodobna sastojina ima velik broj stabala -nekoliko
stotina tisuća po hektaru, da bi u doba starosti za
sječu samo stotinu doživjelo svoju zrelost. To je posljedica
neprekidnog procesa izlučivanja stabala tijekom
života sastojine od ponika do zrelosti. Za provođenje


uzgojnih zahvata u sastojini, najvažnije je izučavanje
debljinskog prirasta po debljinskim stupnjevima. Proredama
postižemo bolje uvjete za rast stabala.


S obzirom na vrijeme, razlikujemo tečajni i prosječni
prirast stabala, odnosno sastojine u određenom razdoblju.
U ovom radu analiziranje tečajni debljinski prirast
stabala hrasta i jasena.


KARAKTERISTIKE EKOLOŠKIH ČIMBENIKA I ISTRAŽIVANIH LOKALITETA
Characteristics of enviromentall factors and research areas


2.1. Položaj istraživanih lokaliteta - Locations
Područje istraživanja obuhvatilo je odsjeke u gospodarskim
jedinicama "Dugački gaj - Jasenova - Drljež",
"Bolčanski - Žabljački lug" i "Česma" (tablica 1). Šume
istraživanih lokaliteta najvećim dijelom leže uz rijeku
Česmu i njezine pritoke. Radi se dakle, o sastojinama
nizinskog dijela u zoni hrasta lužnjaka, običnog graba
i poljskog jasena. Promatrajući makrografski polo


žaj tih gospodarskih jedinica, možemo reći da su izolirane
od većih izravnih poplavnih voda gorjima što ih
okružuju. Na istočnoj strani granicu čini gorje Papuka i
Psunja, na zapadnoj strani omeđene su udaljenim Kalnikom
i Medvednicom. Južna granica je Moslavačka
gora, dok je na sjeveru Bilogora (si. 1).
Fig. 1 Locations


Slika 1. Položaj istraživanih lokaliteta
Fig. 1 Locations


2.2. Klimatske prilike - Climate conditions
Prema klimatološkim obilježjima, ove gospodarske čke regije u Ilirskoj provinciji. Po Köppenovoj i Thorntjedinice
leže u području eurosibirsko - sjeverno ameriwaitovoj
klasifikaciji pripada toplo umjerenoj klimi kiš