DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 17     <-- 17 -->        PDF

M. Popijač: DEBLJINSK] PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski lisl br. 11-12, CXXJ V (2000). 637-647
noga tipa (C), u kojoj je srednja temperatura najhladnijeg
mjeseca između -30 °C do -18 °C. Srednja temperatura
najtoplijeg mjeseca nije veća od 22 °C. To je tzv.
"panonska" klima sa srednjom godišnjom temperaturnom
vrijednosti zraka 10 °C. Ona je dio cjeline srednjeeuropskog
klimatskog područja. Njezina je karakteristika
umjerenost, jer predstavlja prijelaz od krajnje zapadnoeuropske
ka kontinentalnoj istočnoeuropskoj klimi.


Po Langovom kišnom faktoru Kf=0/T (kvocijent
srednje godišnje količine oborina 0 (mm) i srednje godišnje
temperature T(°C), ovo područje pripada u područje
humidne klime s prosječnom godišnjom količinom
oborina od 863 - 976 mm (prema meteorološkim
stanicama Bjelovar i Čazma).


Kao posljedica hidromelioracije Česme je pad razina
podzemne vode, pa stabla ostaju bez dovoljne količine
vode te fiziološki slabe, a ako počne i razdoblje sušnih i
toplijih godina, stabla imaju još manje vode na raspolaganju
pa još brže oslabe. To se upravo i dogodilo. Godišnja
količina oborina poslije 1975. godine se smanjuje, a
što je još važnije, količina oborina u vegetacijskom raz


2.3. Geomorfološki i pedološki odnosi Budući
da područje ovih jedinica nije reljefno razvedeno,
značenje mikroreljefa je veliko za tvorbu tla,
tako da već izmjene u kombinaciji niza-greda uvjetuju
specifične sastave tla. Važno je napomenuti i utjecaj čovjeka
na tvorbu tala, koji se posebice ogleda u hidromelioracijskim
radovima. Melioracijom postojećih vodotoka
i produbljivanjem njihovih korita snižena je razina


2.4. Fitocenološke karakteristike
Ovim radom obuhvaćene su fitocenološke zajednice
u kojima pridolaze hrast lužnjak i poljski jasen, u šumama
dijela sliva Česme i njezinih pritoka.


Najveću površinu zauzima i ekonomski je najznačajnija
cjelina koju predstavlja tipična zajednica hrasta


doblju od 1975. godine također se smanjuje, dok istovremeno
dolazi do porasta temperature zraka. Kako se to
razdoblje podudara s razdobljem intenzivnih hidromelioracijskih
radova kojima je smanjena vlažnost u sastojim,
još je više narušena stabilnost ekosustava.


Za vegetaciju nisu samo bitne količina oborina i
temperature zraka, već je bitan i njihov međusobni odnos
i godišnji raspored, tj. kako se radi o listopadnim
šumama, raspored oborina u vegetacijskom razdoblju i
temperatura zraka najtoplijeg mjeseca izraženih Ellenbergovim
i vegetacijskim kvocijentom. To se razdoblje
podudara s razdobljem intenzivnih hidromclioracijskih
radova kojima je smanjena vlažnost u sastojini, pa je
više narušena stabilnost ekosustava. Budući da se vegetacijskim
kvocijentom analizira količina oborina u vegetacijskom
razdoblju (IV-IX mjesec) on je za nas svakako
bolji pokazatelj utjecaja temperature i oborina na
vegetaciju od Ellenbergovog kvocijenta. Vrijednosti
vegetacijskog kvocijenta od 1963 do 1990. godine prikazane
su zajedno s vrijednostima širine godova u tom
razdoblju na grafikonu 1.


Geological and pedological connections


podzemne vode, a kanalizacijom je s mnogih mjesta
odvedena stagnirajuća površinska voda. Time je velik
dio euglejnih tala doveden u stanje regresije. Takvi su
zahvati na nekim lokalitetima izazvali sušenje šuma, jer
drveće nije bilo u stanju reagirati korjenovim sustavom
u skladu s novim uvjetima i doći do vode.


- Phytocoenosis characteristics
lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli -Quercetum
roboris -typicum, Rauš, 1971). Vrlo je zanimljiva
ekološka cjelina koju predstavlja zajednica hrasta lužnjaka
s velikom žutilovkom, iako nije prostorno velika
(Genisto elatae - Quercetum roboris, H o r v a t, 1938).


3. CILJ ISTRAŽIVANJA - The purpose of the research
Cilj istraživanja je ustanoviti i usporediti tečajni de-c) konstruirati visinske krivulje za stabla hrasta i
bljinski prirast stabala hrasta i jasena, te ga usporediti u jasena u dvije zajednice;
dvije biljne zajednice, što podrazumijeva: d) usporediti tečajni godišnji debljinski prirast sta


a) dendrokronološkom analizom ispitati radijalni bla hrasta i jasena u dvije zajednice i ocijeniti u
prirast stabala jasena i hrasta u dvije zajednice za kojoj zajednici koja vrsta bolje prirašćuje;
prošlo vrijeme od 30 godina, ustanoviti promje


e) testirati i protumačiti dobijene rezultate s osvr


ne i odrediti kada su one nastupile;


tom na dosadašnja istraživanja.


b) linearnom regresijom analizirati tečajni debljinski
prirast stabala hrasta i jasena za razdoblje od
1984 do 1993. godine;