DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 28     <-- 28 -->        PDF

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660
Osim toga, putem korelacija utvrđenje utjecaj veličine
sjemena na brzinu rasta biljaka u prve dvije godine
njihovog život. Saznanja dobivena na taj način mogla
bi se koristiti kod sjetve u šumi, jer bi se utvrdilo koja je


krupnoća (masa) sjemena optimalna za te uzgojne radove.
To bi omogućilo da se dobije što brži rast u mladosti,
kada je potrebno da biljka savlada konkurentsku
korovsku vegetaciju.


2. MATERIJAL I METODE RADA:
U zimu 1998. god. (6. 1. 1998) u rasadniku Busovača
izvršeno je zasijavanje sjemena obične jele u kasete tipa
"grahoplast" sa 33 otvora. Supstrat je bila smjesa humusa,
treseta i zemlje iz rasadnika, koja se koristi u stalnoj
rasadničkoj proizvodnji. Sjetva je vršena za svako
stablo posebno u tri kasete i za svaku populaciju odvojeno
(Tablica 1). Sjeme obične jele bilo je s krilcima, a
po stavljanju sjemena na supstrat prekriveno je paljevinom
četinjača. Tretiranje kemijskim sredstvima nije provođeno
u ovom pokusu. Kasete su odmah postavljene u
zasjenu tako da se po nicanju biljaka nije obavljala zasjena.
Tijekom vegetacijske sezone obavljeno je redo-


Tablica 1. Broj stabala prema populacijama
Table 1 Number of plants in the populations


Populacija Broj stabala od kojih su uzgojeni polusrodnici
Population Number of trees from which the half-sib
seedlings has been produced
I gm an 20
Crepoljsko 25


Kakanj 31
Olovo 32
Fojnica 34
Ukupno 142


vno zalijevanje i plijevljenje. Provedene mjere njege i
tehnika proizvodnje smanjile su gubitak biljaka kakav se
obično događa u klasičnoj proizvodnji sadnog materijala.
Krajem prve vegetacijske sezone provedeno je razrjeđivanje
biljaka, tako da se ostavila samo jedna biljka u
otvoru kasete. Na kraju prve i druge vegetacijske sezone
izvršeno je mjerenje promjera iznad vrata korijena i visina
klijanaca. Mjerenje je vršeno u sredini svake kasete,
na prvih deset biljaka. Tako je za svako od stabla unutar
populacije izmjereno tri puta po deset biljaka (polusrodnika).
Ukupno je za svih pet populacija izmjereno 4260
biljaka u svakoj godini izmjere. (Tablica 1 ).


Broj izmjerenih biljaka u potomstvu
Number of measured plants


600


750


930


960


1020


4260


Za svako stablo i populaciju izračunati su osnovni oba svojstva u starosti od jedne i dvije godine. Pored
statistički pokazatelji. Analizom varijance obrađena je ovoga, izvršena je procjena nasljednosti u širem smislu
unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost za po uzoru naKočiovu (1974) prema jednadžbi:


Izvori varijabilnosti
Source of variation
Staništa
Polusrodnici
Polusrodnici x
Stanište
Ukupno


Suma kvadrata Stupnjeva slobode Sredina kvadrata Očekivani srednji


S.
D.f. M.S kvadrati E.M.S.
r-1
Qs
QP t-1 °:o+ c>2p + r cr,
Q, (r-l)(t-l) <72o+ ®\


Q rt(n-l)
k

4a2t
(Kočiova 1974, prema Stonecypher-u 1967)
kero +

F- vrijednost
F-values


Takoder je izračunata linearna korelacijska veza (y = Isto tako izračunata je i linearna korelacijska veza za
a + bx) između adultne i juvenilne generacije za oba svojodnos
mase 1000 kom. sjemena i oba istraživana svojstva
u starosti od jedne i dvije godine. Izračunat je i koestva
za obje starosti, a za svaku populaciju posebno i
ficijent regresije za sve istraživane veze. (Tablica 2 i 3). ukupno. (Tablica 4).