DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 37 <-- 37 --> PDF |
D. Ballian: ANALIZA RASTA KLUANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA . Šumarski list br. II 12, CXX1V (2000), 649-660 Što se tiče odnosa mase 1000 komada sjemena i visine biljaka u drugoj godini Koč i ova (1976) je dobila pozitivnu korelaciju s visokim koeficijentom regresije (r = 0,8218), što isto odstupa od ovih istraživanja, jer su dobivene male veličine koeficijenta regresije za sve uspostavljene korelacijske veze. Prema izvještaju DC za 1989-90 god. M i k i ć (1990) navodi da se za obični bor iz Bosne i Hercegovine ne može dobiti pozitivna korelacija između mase 1000 komada sjemena i visine mlade biljke u prvim godinama, nego da možda na visinu utječu određeni mikroelementi u podlogama na kojima je izraslo stablo s kojega je brano sjeme. 4. ZAKLJUČCI: Istraživane populacije pokazuju izrazitu unutarpopulacijsku i međupopulacijsku varijabilnost za oba istraživana svojstva u starosti od jedne i dvije godine, na razini od 1 %, što bi moglo poslužiti za procjenu međupopulacijske varijabilnosti. Dobivena varijabilnost pokazuje da se može izvršiti selekcija prema brzini debljinskog i visinskog rasta u ranoj mladosti, ali samo putem testa potomstva. To bi eventualno imalo značaja kod melioracijskih zahvata u šumama, kada se vrši zasijavanje obične jele, a potrebno je da mlade biljke brzo savladaju konkurentsku vegetaciju. Nasljednost (h2) u širem smislu pokazuje jako male veličine i u prvoj i u drugoj godini. Razlog tomu je vjerojatno što sjeme potječe iz prirodnih populacija, gdje je dobiveno iz slobodnog oprašivanja. Stabla su pak heterozigotna, a muški roditelj vjerojatno inferioran, stoje utjecalo na malu nasljednost. Zahvala: Korelacijska veza između istraživanih svojstava je slaba, što pokazuje da između istraživanih svojstava postoji mala međuovisnost. Također to pokazuje i regresivni koeficijent koji je za sve kombinacije nizak. Iz ovoga se vidi da se ne može izvršiti selekcija na brzi rast kod potomstva na osnovi taksacijskih veličina kod roditelja. Težina sjemena kod obične jele nema utjecaja na početni brzi prirast u debljinu ili visinu biljke, nego se to duguje drugim čimbenicima. Biljke proizvedene u kasetama imaju u prvim godinama veće dimenzije nego biljke proizvedene na klasičan način. To skraćuje dužinu proizvodnje sadnica obične jele, i omogućava lakše pošumljavanje uz manji utrošak sadnog materijala. Ovo istraživanje realizirano je uz pomoć J.P. Šume HercegBosne, Šumarija "Busovača", Sjemensko rasadnička stanica Busovača. Zbog toga dugujem veliku zahvalnost upravitelju šumarije Ivici Akrapu, dipl. ing., kao i starom i novom upravitelju rasadnika u Busovači. 5. LITERATURA: Arbez,M., 1969: Étude comparative en pépiniere de quelques provenances françaises de sapin pectine ( Abies alba Mill.). Premier aperçu de la variabilité infraspécifique et mise au point sur le "sapin de l´aude", Ann. Sci. forest., 26 (4), 475 509. Nancy. Ar bez, M., Millier, C, 1970: Comparaison de deux générations successives de sapin (Abies alba Mill.): Structure génétique de population, hypotheses sur l´action de la sélection naturelle, Ann. Sci. forest., 27 (3), 287-301. Nancy. Kajba, D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost obična breze (Betula pendula Roth.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Republici Hrvatskoj, Glasnik za šumske pokuse, vol. 33 st. 53-108. Zagreb. Kočiova, M., 1974: Dedivost´ plodov jcdle bielej (Abies alba Mill.) na Slovensku. Acta Musei Silesiae, Séria C - Dendrologia 23 (2): 171 - 179. Kočiova, M., 1976: Prvé poznatky z premenlivosti rastu potomstiev populâcii jedle bielej (Abies alba Mill.), Lesn. Čas., 22, č. 4, s. 345-360. Bratislava. Mikić, T, 1991:Primjena metoda oplemenjivanja u podizanju intezivnih kultura šumskog drveća u cilju povećanja proizvodnje drvne mase sa kratkim produkcionim periodom. Izvještaj za period 1989-1990 u okviru D.C.VII. Sarajevo U s š č u p 1 i ć, M., 1992: Uticaj sistema gazdovanja na pojavu imele (Viscum album L.) Glasnik šumarskog fakulteta, str. 7-18. Beograd. |