DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 40 <-- 40 --> PDF |
V. Ki-ejci i ´I´. Dubravac: OBNOVA PANJAČA HRASTA CRNIKE (Quemts ilex L.) OPI.ODNOM SJEČOM Šumarski list br. 11-12. CXXIV (2000). 661-66X nego je donesen taj propis, P i skori ć (1963), Šafar Cilj istraživanja je proširivanje spoznaje o moguć( 1963), Šafar i Dereta (1968), Rauš i Matić nostima obnove i dinamici razvoja mladih sastojina (1984), Matić (1985, 1987, 1994), Viličić i dr. hrasta crnike nastalih iz sjemena. (1998), ukazali su na potrebitost i mogućnost racionalnijeg načina gospodarenja, sa svrhom povećanja stabilnosti i vitaliteta tih sastojina. 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Istraživane pokusne plohe osnovane su u Eumediteranskoj vegetacijskoj zoni vazdazelenih šuma, na području šumarije Pula u gospodarskoj jedinici Pula, odjelu 71 a ploha 1 i odjelu 70h ploha 2. Plohe imaju sve značajke šume crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum Weis H-ić/1956/1958) prema R a u š i dr. ( 1992). Geološka podloga je vapnenac, a tip tla obuhvaća ilimerizirana crvenica, neutralne reakcije (pH u vodi) u humusnom horizontu. 3. METODA RADA Pokusna ploha 1 osnovana je u sačuvanoj panjači hrasta crnike (Quercus ilex L.), nakon stoje njegovana prorjedom zimi 1996/1997. godine. Nedaleko od plohe 1 u neprorjeđenoj sačuvanoj panjači crnike osnovana je poredbena ploha 2. Terenski dio istraživanja rađen je prema metodi Dubravac iNovotny (1992). Veličina ploha je 50 x 50 m, a izmjera je obavljena ujesen, za vrijeme mirovanja vegetacije. Tip tla definiranje mor 4. REZULTATI S RASPRAVI Radi poredbe utjecaja strukture sastojine na pojavnost i razvoj mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena, ploha 1 je postavljena u sačuvanoj panjači hrasta crnike nakon jake prorjede, a u susjednom neprorijedenom odijelu postavljena je ploha 2. Osnovni podaci o pokusnim plohama prikazani su Tablicom 1., a važno je pripomenuti radi daljne rasprave da se u ukupnom broju stabala prorijeđene plohe nalazi 3 % te neprorijeđene 10 % stabala lovora. Praćenjem brojnog stanja sveukupnog raslinja mladih stablašica i grmlja kroz tri vegetacijske godine 1997-1999. godine (Tablica 2., Grafikon 1., i 2.) te načina postanka i visinskog razvoja mladog naraštaja hrasta crnike kao glavne vrste te lovora njenog konkurenta, kroz to razdoblje nastojimo dobiti uvid u mogućnost obnove panjača hrasta crnike oplodnim sječama. Prorjedom provedenom tijekom zime 1996/1997. godine zastrtost tla krošnjama na plohi 1 smanjena je na 57 %, dok na neprorijedenoj poredbena plohi iznosi 85 %. Brojno stanje mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena na plohi 1 (Slikal.) kako je razvidno iz Tablice 2 vrlo je dobro. Uočavamo lagani porast u apsolutnom Prema karti klimatske podjele Hrvatske, S e 1 e t k o vić iKatušin (1992), plohe se nalaze blizu granice klimatskih područja Csa i Cfsax. Glede svoga smještaja nedaleko od morske obale, nedvojbeno spadaju u klimatsko područje Csa, s blagom zimom i suhim ljetom te barem tri puta više oborina u najkišnijem mjesecu zime, nego u najsušnijem mjesecu ljeta. - Working method fološkim opisom pedološkog profila na terenu. Izmjera brojnosti drvenastog raslinja (stablašica i grmlja) načinjena je na pokusnim prugama veličine 2 x 50 m koje su položene sredinom plohe na međusobnoj udaljenosti 10 metara. Drvenasto raslinje na pokusnim plohama popisano je po vrstama i načinu postanka, te razvrstano u starosno-visinske razrede. - Results and discusion broju sa početnih 83 600 na 90 100 jedinki 1999. godine, što potvrđuje da crnika rađa svake godine jačim ili slabijim intenzitetom (Matić 1985). U odnosu na sveukupno drvenasto raslinje došlo je do pada učešća mladog naraštaja crnike iz sjemena sa 31 % na 24 %, stoje rezultat pojavnosti većeg broja grmlja i ostalih pratećih vrsta nakon prorjede. Slika 1. Mlađi pomladak hrasta crnike iz sjemena Photo 1 Younger crop of seed grown evergreen (Foto: T. Dubravac) |