DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 63     <-- 63 -->        PDF

T. Pciilek. T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. II 11. CXXIV (2000), 6ft´)-fiX5
work study, 3.06.00 Forest operations under 6. General Directorate of Forestry, 1989: The Turkish
mountainous conditions, 3.07.00 Ergonomics, Forestry in the 150th Year of its Establishment.,
Opatija 27. 9. - 1. 10. 1999, Faculty of Forestry 1-126.
of Zagreb University, 43-44.


7. General Directorate of Forestry, 1999: Forestry Acti3.
Acar , H. H., Gümüs , S., 1999: Forest roads in Turvities.,
1-32.
kish Forestry. Abstracts "Emerging harvesting
8. General Directorate of Forestry, 1999: Forest Tree
issues in technology transition at the end of cenSpecies
in Turkey, 1-24.
tury" IUFRO Division 3, RGs: 3.04.00 Operatio


9. Konukçu , M., 1998: Statistical profile of Turkish
nal planning and control; work study, 3. 6. 00


forestry, 1-44.


Forest operations under mountainous conditions,


10. KTU, 1988: Karadeniz Tehnical Univesity., 1-32.
3.7. 00 Ergonomics, Opatija 27. 9.- 1. 10. 1999,
Faculty of Forestry of Zagreb University, 59-60. 11. Ministry of Forestry Turkey, 1997: International
Conventions/Resolutions Related Mainly on Fo


4. Erdas, O., Acar, H. H., Karam an , A., Gümüs,
rests and Forestry Issues (With special Emphasis
S., 1999: Road construction in mountains re


Given to Turkey´s Position)., 1 -6.


gions and its enviromental impacts from a view
point of sustainable forestry. Proceedings of the 12. Ministry of Forestry Turkey, 1997: Forestry in Tur


XI World Forestry Congress, 13-22 October key, 1-6.


1997, Volume 3 "Productive functions of fo13.
Muthoo, M., 1997: Forests and Forestry in Turkey.,


rests", 214. 1-80.


5. General Directorate of Forestry, 1985: Turkish Fore- 14. www. ogm.gov.tr
SUMMARY: Turkey has got 62.6 mil citizens, and its total area is 77 mil.
hectare of which 20.7 mill, hectare (26.7 %) goes to the forests and forest
lands. About 98 % of the forests are owned by the state, 1.5 % of the forests are
in the private ownership and 0.5 % of the forests are public forests. Regarding
the capabilities of producing quality wood, about 50.9 % of the forests are forests
with good quality, and 49.1 % of the forests are forests with bad quality degraded
forests. The share of the coniferous species 54.4 % (pine 38.5 %,
cedar 9 %,fir & spruce 8.8 %, cedar 3.5 % and the other coniferous 0.5 %).
The share of the broadleaves species is 45.6 % (oaks 25.9 %, beech 8.5 %, other
hard broadleaves species 4.8 % and soji broadleaves species 3.9 %).
Nearly 34 % of the forests are coppices; 64 % are high even-aged forests, and
only 2 % of the forests are selective managed. Average annual felling volume
(related to the ten years average) is 22 046 000 m! of the wood (5 081 000 m´
are logs, 3 776 000 m3 is other industrial wood and 13 189 000 m3 is fuel wood.
Forests are managed by the General Directorate of Forestry which is the part
of the Ministry of Forestry since 1983. Production, technical, technological
and expert resources that Turkish forestry has got are shown in this paper. The
basic activities of the forestry are described by using organisational scheme of
General Directorate of Forestry. Fundamental attitudes, topics of the forestry
politics and management of the forest ecosystems are also shown. Advantages
and disadvantages of the Turkish forestry have been put down, together with
the position of the Turkish forestry in the area of European and World forestry.


Key words: Turkey, Forestry, Forest resources, General Directorate of
Forestry




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 62     <-- 62 -->        PDF

T. Penlek. T. l´wSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list hr. Il 12, CXXIV (2000), 669-685
=> Otvaranje šuma šumskim prometnicama mora se
nastaviti dosadašnjim intenzitetom, uz obaveznu
izvedbu gornjega stroja i određene korekcije normalnih
poprečnih profila (kosina nasipa i kosina iskopa)
na nekoherentnim terenima bez stjenovitog
materijala.


=> Nabava specijalnih šumarskih zglobnih traktora,
forvardera te žičara novijeg datuma proizvodnje,
kao i kamiona s opremljenih dizalicama, svakako će
rezultirati većim dnevnim učincima i profitabilnošću
poduzeća, a skratit će se i tehnološki postupak
sječe i izrade te transporta drva do glavnog stovari šta,
čime će se izbjeći nepotrebni troškovi koranja
trupaca i njihove zaštite, odnosno gubici radi deklasiranja.


=> Šumski radnici - sjekači bi trebali imati bar osnovnu
zaštitnu opremu i motorne pile prilagođene sastojinskim
i terenskim uvjetima u kojima rade.


=> Racionalizacija radne snage, npr. vozača službenih
vozila kojima je jedini zadatak da prevezu uposlenike
na radilište i sa radilišta, dok u međuvremenu nemaju
nikakvih zaduženja (njihov je udio u ukupnom
broju zaposlenih oko 10 %); šumski radnici bi uz
manji dodatak na plaću, mogli biti i vozači službenih
vozila.


=> Na površini jednog šumskoga područja prosječne
veličine oko 16 000 ha nedostatan je samo jedan
dipl. ing. šumarstva, ukoliko se želi gospodariti po
pravilima i uzancama šumarske struke i slijediti prihvaćene
Planove gospodarenja.


Organizacijska struktura Centralne šumarske uprave
na višoj razini (direkcija) i na nižoj razini (regionalni
centri - Uprave šuma, operativne uprave - Šumarije,
šumska područja - gospodarske jedinice) ima.dosta sličnosti
s organizacijom J.P. "Hrvatske šume" p.o. Neke
su stvari u turskome šumarstvu, po našem mišljenju,
bolje riješene, pa je to svojevrsna prednost u odnosu na
naše šumarstvo, a mišljenja smo da o prihvaćanju pozitivnih
iskustava drugih zemalja treba bar ozbiljno razmisliti.
Slijede činjenice koje su zaokupile našu pažnju:


=> Ministarstvo šumarstva je samostalno i ne djeluje u
drugom planu pod okriljem Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva.


=> Odjel za Nacionalne parkove je pod ingerencijom
šumara i šumarske struke (za one nacionalne parkove
koji u svom sastavu imaju značajan dio šuma i
šumskoga zemljišta, odnosno one koji su kao nacionalni
parkovi izdvojeni radi prirodnih značajki i ljepota).
Planove gospodarenja šumama i šumskim
zemljištem izrađuju šumari, a oni također provode i
sve radove na području Nacionalnih parkova.


=> U šume i šumarstvo se ne upliću neupućeni samozvani
stručnjaci različitih profila, koji svoje neznanje
skrivaju iza zajedničkog nazivnika ekologija i
zaštita prirode.


=> Pri privlačenju posječenog i izrađenoga drva na strmim
se terenima primjenjuju žičare kao ekološki
prihvatljiva tehničko-tehnološka rješenja za strme,
ali i za nenosive nizinske terene.


=> Za zemljane radove pri gradnji šumskih cesta na strmim
terenima, gdje se kao karakterističan javlja
normalan poprečan profil zasjeka, sve se više koriste
bageri umjesto buldožera. To je kratkoročno skuplja
solucija, ali se izbjegavaju štete uslijed erozionih
procesa i dugoročno je svakako bolje rješenje.


=> Kontinuirano se radi na povećanju površina šumskoga
zemljišta te se pošumljavaju do nedavno poljoprivredne
površine.


=> Stalna promidžba u medijima i odnosi s javnošću su
vrlo dobri, a uspostavljena je suradnja s dječjim vrtićima
i školama, pa se kod djece od najranije dobi
razvija pozitivan odnos prema šumi i prirodi.


=> Puno se ulaže u obrazovanje, specijalizaciju i usavršavanje
šumarskih stručnjaka u zemlji i inozemstvu,
a uvjeti na najmodernijem Šumarskom fakultetu u
Trabzonu su uistinu dobri.


=> Značajna se financijska sredstva izdvajaju za znanstvenoistraživački
rad šumarskih instituta i šumarskih
fakulteta, a konkretni rezultati dobiveni timskim
radom različitih profila šumarskih stručnjaka se žurno
uvode u praksu.


=> Hortikultura se kao smjer nalazi na Šumarskom fakultetu
i šumari su ti koji izrađuju hortikulturne projekte
i hortikulturna riješenja okućnica, stambenih
zgrada, poslovnih zgrada, parkova, šetališta i dr.


4. LITERATURA - References
1. A car, H. H., 1999: An Evaluation on Natural Environment
and Protection of Forest Roads and Harvesting
Operations in The Forests. Abstracts
"Emerging harvesting issues in technology transition
at the end of century" IUFRO Division 3,
RGs: 3.04.00 Operational planning and control;
work study, 3.06.00 Forest operations under
mountainous conditions, 3.07.00 Ergonomics,
Opatija 27. 9. - 1. 10. 1999, Faculty of Forestry
of Zagreb University, 29-30.


2.Acar,H.H.,Topalak,Ö.,Eroglu,H., 1999: Forest
Skylines in Turkish Forestry. Abstracts
"Emerging harvesting issues in technology transition
at the end of century" IUFRO Division 3,
RGs: 3.04.00 Operational planning and control;




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 56     <-- 56 -->        PDF

I. I´enlck. T, Poišinskv: ŠUMARSTVO TURSKI:
za izradbu ploča, 667 100 m3 ostalog industrijskog drva
te 13 188 900 m5 ogrijevnoga drva. Prosječno se godišnje,
u navedenom razdoblju proizvelo 22 045 800 m3
tehničkoga i ogrijevnoga drva zajedno. Međutim ovoj
brojci se treba prosječno godišnje pribrojiti oko 3 049
800 m- (1 181 300 m3 tehničkoga drva i 1 238 500 m3
ogrijevnoga drva) posječenoga drva na privatnim površinama
te grubo procijenjenih 5 do 7 milijuna m3 posječenoga
drva u ilegalnim, neplaniranim sječama (General
Directorate of Forestry, 1989: The Turkish Forestry
in the 150th Year of its Establishment).


Iskorištavanje glavnog šumskog proizvoda - drva,
u Turskoj je specifično. Uzrok tome su vrlo teški tereni
na kojima raste veći dio šuma s kvalitetnim drvom i s
velikim produktivnim potencijalom. To su većinom
planinski, strmi tereni kakvih u Hrvatskoj nema ili ih
ima, ali na malim, ograničenim površinama, odnosno u
šumama koje su zbog takvih reljefnih prilika određene


Šumarski list br. 12, CXXIV (2000). 669-685


kao zaštitne. Nagibi terena okomito na slojnice iznose
često i preko 100 % (45°). Jasno je da na takvim terenima
za privlačenje drva kao sredstvo rada dolaze u obzir
samo žičare. U primjeni su kratke, srednje duge i duge
žičare, koje ovisno o tipu (pretežno su austrijske proizvodnje)
prenose drvo uzbrdo, nizbrdo ili u oba smjera.


Uz žičare, se koriste adaptirani poljoprivredni traktori
te stariji šumski traktori - skideri koji rade na lakšim
terenima, ali i u kombinaciji sa žičarama radi oslobađanja
privremenog stovarišta na iskrcajnoj rampi žičare.
Veliki problem pri transportu drva do glavnog stovarišta
pričinjava postojanje vrlo malog broja kamiona
opremljenih s vlastitom dizalicom. U pravilu, kamiondizalica
dolazi na pomoćno stovarište te ukrcava veći
broj kamiona (solo ili sa poluprikolicom), koji zatim
odvoze drvo na glavno stovarište gdje ga kamioni dizaličari
slažu u složaje koje se pripremaju za licitaciju.


1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997


1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997
Godine - Years


Godine - Years


Slika 10. Vrijednost izvoza šumskih proizvoda* Slika 11. Vrijednost uvoza šumskih proizvoda*
Picture 10 Value of forest products export* Picture 11 Value of forest products import*




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 55     <-- 55 -->        PDF

T. Penlek, T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE
Šumarski list br. 12, CXXIV (2000), 669-685
Uređenje katastra šumskih površina regulirano je sija se iz godine u godinu povećavao, s ciljem izrade
zakonom br. 3373 iz 1987. godine, kojim su ustanovljepotpunog
katastra šumskih površina.
ne komisije za izradu šumskoga katastra. Broj tih komi


2.4.3. Uređivanje šuma - Forest management
Glavna zadaća odjela koji se bavi uređivanjem šuma
je izrada Planova gospodarenja (Management plan)
određenim šumskim područjem u propisanom razdoblju.
Tim su planovima određeni svi poslovi koji se
imaju obaviti u određenom području. Odjel za uređivanje
šuma isto tako nadzire provođenje Planova gospodarenja,
korigira ih i prilagođava situaciji na terenu te
obrađuje i priprema podatke za kartiranje.


Prve planirane aktivnosti u turskom šumarstvu počinju
1917. godine sa zakonom o Znanstvenim šumarskim
metodama. 1924. godine odlučeno je da se za svako
šumsko područje mora donijeti Plan gospodarenja.
Isti su dovršeni 1946., ali je utvrđeno da su nedostatni
za kvalitetno gospodarenje šumama. 1963. izrađeni su
Planovi gospodarenja koji su uključivali prvo i drugo
petogodišnje plansko razdoblje, a 1972. dovršeni su
Planovi gospodarenja za cijelu državu. U to je vrijeme
provedeno i aerofoto snimanje čitavog područja Turske,
te su na aerofotosnimcima determinirane vrste drveća
u određenim šumskim područjima, a u Uredu za
kartografiju i fotogrametriju izrađene su šumsko-gospodarske
karte Turskih šuma.


Danas postoje Planovi gospodarenja za većinu šumskih
područja u Turskoj, koji se pregledavaju i po potrebi
prilagodavaju eventualnim novonastalim situacijama
na terenu ili u širem okruženju (ekonomskom, socijalnom,
političkom i dr.)


Vrlo značajnu ulogu pri izradi Planova gospodarenja
u Turskoj imao je Ured za kartografiju i fotogrametriju,
osnovan 1972. godine. Glavni mu je zadatak bio
planiranje i provođenje aerofoto snimanja čitave Turske,
determiniranje granica šumskih područja, glavnih
šumskih vrsta, šumovitosti, promjera i visina kao i ostalih
šumarima interesantnih podataka na aerofoto snimkama
te izrada šumskogospodarskih karata. Prvo su izrađene
karte u mjerilu 1:25 000 te dane na raspolaganje
Odjelu za uređivanje šuma. U drugom snimanju iz zraka
u razdoblju od 1973. do 1982. godine pokriveno je
područje od 200 000 km2 i izrađene su šumskogospodarske
karte u mjerilu 1:15 000 koje koristi Odjel za
uređivanje šuma.


Danas se pri izradbi Planova gospodarenja ne koriste
aerofotosnimci, već manje skupe i točnije satelitske
snimke u kombinaciji s izmjerom na terenu.


2.4.4.
Iskorištavanje šuma i prodaja šumskih proizvoda
Forest harvesting and marketing of forest products
Sav posao vezan uz iskorištavanje, transport, uskladištavanje,
preradu i prodaju primarnih i sekundarnih
šumskih proizvoda djelokrug je rada Odjela za iskorištavanje
šuma i prodaju šumskih proizvoda. Ovaj odjel
dogovara, provodi i nadzire sve aktivnosti potrebite da
bi se obavili gore navedeni poslovi, te za njih gradi sve
neophodne objekte.


Uz primarni šumski proizvod - drvo, u turskim se
šumama iskorištava i velik broj sekundarnih šumskih
proizvoda koje možemo podijeliti u tri veće grupe: biljke
(sjeme, cvijetovi, lišće, kora, korijenje, trava, voće,
gljive, ulje likvidambra, smola, tamjan, katran, itd.), životinje
(sisavci, ribe, ptice, gmazovi, itd.), minerali
(mineralna voda, kamen, pješak, glina, metali itd.). U
pravilu je vrijednost primarnog šumskog proizvoda -


Godine - Years


drva znatno veća nego li vrijednost sekundarnih šum


Slika 7. Proizvodnja tehničkog i ogrijevnog drva*


skih proizvoda, no u šumama koje su degradirane, pa


Picture 7 Production of tehnical and fuel wood*


im je funkcija proizvodnje drva narušena i bitno smanjena,
nailazimo i na obrnutu situaciju.


strukturu proizvedenoga tehničkoga drva. U zadnjih de


Na slici broj 7 prikazana je godišnja proizvodnja tehset
godina prosječno je godišnje proizvedeno 5 080 600
ničkoga i ogrijevnoga drva za razdoblje od 1980. do m3 trupaca, 151 000 m3 stupova, 550 000 m3 rudničkoga
1997. godine, dok slika 8 za isto razdoblje prikazuje drva, 1 301 800 m3 celuloznoga drva, 1 105 200 m3 drva




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 54     <-- 54 -->        PDF

T. Pciuck, I. PorSinskv: ŠUMARSTVO TURSKE
Voda predstavlja osnovno sredstvo u borbi protiv
šumskih požara; ukoliko je određeno područje daleko
od izvora vode nužno je, kao provođenje jedne od mjera
preventivne zaštite od šumskih požara, izgraditi vodocrpilišta
i bazene s vodom. Do danas je izgrađeno
preko 300 bazena i vodocrpilišta diljem obalnog dijela
Turske.


Intervencija gasitelja


Ljudski faktor i brzina dolaska gasitelja na požarište
je vrlo bitna pri gašenju požara. Zbog toga za vrijeme


Slika 6. Helikopteri za borbu protiv požara
Picture 6 Helicopters for fire defense


2.4.1.3. Suzbijanje šumskih štetnika i šumskih
Sume u Turskoj ugrožavaju štetni insekti te bolesti
koje napadaju šumska drveće, pa se godišnje u pojedinim
dijelovima Turske izgubi oko 10 do 20 % produkcije
drva. Kao najopasniji štetni insekti mogu se izdvojiti:
Dendroctanus micans (čini velike štete u sastojinama
smreke u istočnom dijelu crnomorske regije), Thaumatopoea
pityocampa (uzrokuje značajne štete na borovima
te smanjuje godišnji prirast istih za 60 %), Aden´s
undulana (napada libanonski cedar), Ips sextentatus
(najrašireniji je u sastojinama smreke i crnoga bora),
Diprion pini i Neodiprion sertifer (napadaju brucijski
bor, crni bor i bjeli bor), Lymantria dispar i Euproctis
chrysorrhoea (prisutni su i oštećuju hrastove sastojine).


Od prisutnih bolesti poseban naglasak treba staviti
na: Melampsora pinitorqua (napada posebno mlade borove
kulture Pinus sylvestris-^); Peridermium pini, Lophodermiumpinastri
i Coloosporium sp. uzrokuju propadanje
borova. Phytophtora cambivora i Endothia pa


2.4.2. Rješavanje imovinsko pravnih odnosa
Ovim se poslovima bavi odjel za imovinsko pravne
odnose pri direkciji Centralne šumarske uprave, a poslovi
i zadaci se prenose na regionalnu razinu. Osnovne
zadaće ovoga odjela su: izrada katastra svih šumskih
površina te organizacija posla u vezi s determiniranjem
i utvrđivanjem područja koja bi se mogla pošumljavati i
kao takva ući u šumske površine. Zatim razvijanje od


Šumarski list br. 11-12, CXX1V (2000). 669-685


požarne sezone u ugroženim područjima danonoćno
dežuraju timovi gasitelja, sastavljeni od 12 do 15 ljudi
koji predstavljaju interventnu grupu. U stanju pripravnosti
se nalazi 40 do 50 ljudi koji prema potrebi i intenzitetu
požara izlaze na teren. Ta dva tima su opremljena
svom potrebitom opremom i vozilima, i u svakom trenutku
mogu odgovoriti na izazove koje pred njih postavlja
iznenadni šumski požar. Preko 17000 ljudi angažirano
je u tim timovima (ima preko 700 interventnih
timova i preko 150 timova gasitelja u pripravnosti). Od
opreme i sredstava za borbu protiv požara, Centralna
šumarska uprava raspolaže sa: 263 vatrogasna interventna
vozila, 108 cisterni za dopremu vode, 6 helikoptera
te 172 buldožera.


Na slici 5 prikazan je broj požara i površina šume
koja je u tim požarima izgorjela od 1937. do 1997. godine.
U zadnjem, desetogodišnjem razdoblju, bilo je
ukupno 17 026 šumskih požara, u kojima je izgorjelo
124 322 ha, odnosno prosječno oko 7,3 ha po požaru.
Oko 15 % godišnjeg prihoda Glavne šumarske uprave
koristi se u borbi protiv šumskih požara (1997. godine
to je iznosilo oko 60 milijuna U$D).


bolesti - Suppresion of insects and mycosis


rasitica su glavni uzroci naglog nestajanja kestena u
Turskoj. Slično je i sa nestajanjem brijesta pod djelovanjem
Ceratostomella ulmi.


Suzbijanje štetnih insekata i bolesti provodi se tehničkim
mjerama koje obuhvaćaju mehaničko i kemijsko
suzbijanje štetnika te biološkim mjerama. U zadnje vrijeme
se posebno inzistira na biološkim mjerama suzbijanja
i kontrole štetnika, te zadržavanja broja njihove
populacije unutar dozvoljenih granica. U tu je svrhu
otvoren i veći broj laboratorija u istočnom dijelu crnomorske
regije, koji se bave produkcijom Ryzophagiis
grandis-a kao predatora u borbi protiv Dendroctanus
micans-´d. Feromonske klopke se također vrlo često rabe
u borbi protiv štetnih insekata, a razlog učestaloj uporabi
feromonskih klopki i njihovoj velikoj koncentraciji
po jedinici površine leži u tehnološkom procesu sječe,
izrade i transporta drva, odnosno u dinamici istoga.


- Solving of ownership and legal relations
nosa i kontrola provođenja poslova u šumama koje nisu
u vlasništvu države, utvrđivanje činjeničnog stanja na
terenima (kakvoće i produktivne sposobnosti šuma) za
koje katastar još nije uređen, suradnja s nadležnim državnim
tijelima pri donošenju zakona i provođenju aktivnosti
u vezi sa šumama, te ostali pravni i imovinski
poslovi.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 53     <-- 53 -->        PDF

T. Penlek. T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKK Šumarski list br. Il 12, CXXIV (2000), 669-6X5
požara. Održavanje vatrogasne opreme u posjedu ra. Edukacija, osposobljavanje i uključivanje lokal


Centralne šumarske uprave, nog stanovništva u program protupožarne zaštite
Suradnja i koordinacija s ostalim subjektima unutar šuma.
i izvan Ministarstva radi borbe protiv šumskih poža


2.4.1.1. Šumočuvarska služba - Forest protection service
Zaštita šuma od svih nepropisnih zahvata i radova a 1982. godine gaje zamjenio tzv. "Timski sustav zaštite
provodi se kroz šumočuvarsku službu, koja se ponajprišuma"
(Collective protection System). Za taj je sustav
je bavi nezakonitim sječama, krađom posječenoga drva, karakteristično da su šume ponovo razdijeljene u pootuđivanjem
sekundarnih šumskih proizvoda, krivo-vršine od 1500 do 14000 ha, a šumočuvari djeluju u grulovom
itd. Do 1982. godine kompletno je šumsko popama
od 3 do 7 osoba, ovisno od veličine područja za
dručje Turske bilo razdijeljeno u 6097 sekcija (section) koje su zaduženi i kontroliraju povjereno im područje.
veličine od 500 do 2000 ha, a svaki je šumočuvar (FoIzgrađeno
je sveukupno preko 6000 kuća za boravak
rest Protection Officer) bio zadužen za jednu sekciju. šumočuvara u šumi, čime je uz uspostavljenu telefonsku
Takav je sustav zaštite šuma nazvan "Sekcijski sustav", mrežu postignuta velika učinkovitost ove službe.


2.4.1.2. Zaštita šuma od šumskih požara - Fire control protection
Kao stoje to slučaj u mnogim zemljama
diljem svijeta, a posebice u mediteranskim
i ostalim državama koje se nalaze
uz more, tako je i u Turskoj opasnost
od šumskih požara vrlo izražena. Posebno
su ugroženi priobalni dijelovi u Mediteranskoj,
Egejskoj i Mramornoj regiji.
Većoj opasnosti od izbijanja šumskih
požara na ruku ide i činjenica daje preko
22 500 ruralnih naselja smješteno u šumi
ili do 10 km od ruba šume, a u tim selima
živi oko 1/3 ukupnog turskog stanovništva.
Aktivnosti protupožarne zaštite,
strategiju protupožarne intervencije te
raspoloživu opremu obradit ćemo kroz
sljedeće podnaslove.


Osmatranje i patroliranjc


Djelotvorna intervencija i stavljanje


šumskog požara pod kontrolu moguće je
Slika 5. Pregled požara i opožarenih površina u Turskoj*


samo ukoliko je dojava požara prompt-


Picture 5 Review of number of fires and burned area*


na, a dolazak interventnih vozila na
mjesto izbijanja požara vrlo brz. U tu


Izgradnja šumskih protupožarnih cesta (Fire safety roads) i


svrhu su tijekom požarne sezone orga


šumskih protupožarnih prosjeka (Firebreaks) te vodocrpilišta i


nizirane cjelodnevne patrole, te


bazena


zgrađeno oko 800 osmatračnica na brdima
koja dominiraju iznad šumskih poŠumske
protupožarne ceste su širine 6-15 metara, a s obje strane
dručja. Za osmatranje se koriste dvoglešumskih
protupožarnih cesta nalaze se prosječeni pojasi širine 60 do
di, a pomoću busole i karte šumskoga 120 m (šumske protupožarne prosjeke). Zadatak je takvih građevinpodručja
određuju se inicijalna mjesta skih objekata da podijele šume u područja veličine od 15 do 400 ha,
šumskog požara. Za komunikaciju se ovisno o predispoziciji određenog područja za izbijanje šumskog
koriste telefoni i radio stanice. Budući požara. Također se u područjima ugroženim šumskim požarima i
su pojedine osmatračnice dosta udaljene javne ceste koje vode do šumskih sela (village roads) čiste od rasliod
električne mreže, koristi se i solarna nja u širini od 10 do 30 m s obje strane. Do danas je u Turskoj izgraenergija.
đeno više od 75000 km šumskih protupožarnih cesta.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 52     <-- 52 -->        PDF

T. l´cnlck, T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski lisl br. 11-12, CXXIV (2000), 669-6X5
dcvinarstvo i investicije. Treću organizacijsku razinu na 244 operativnih uprava s određenim brojem šumskih
čine pomoćni odjeli, odnosno uredi: Kadrovska služba, područja, koji varira od 2 do 10 po operativnoj upravi.
Odjel za obrazovanje i usavršavanje zaposlenika, Odjel Sveukupno ima oko 1316 šumskih područja, a prosjeza
financije i računovodstvo te Jedinica civilne zaštite. čna im se veličina kreće oko 16 000 ha.


Promotrimo li organizacijsku strukturu Centralne U Centralnoj šumarskoj upravi danas je zaposleno
šumarske uprave, na nižoj (regionalnoj) razini vidimo oko 30 500 ljudi, a zanimljivo je istaći da gotovo 10 %
da postoji 27 regionalnih šumarskih uprava. od toga broja (3135 zaposlenih) otpada na vozače. To


One su ustanovljene na način da se uvažavaju svi su prije svega vozači službenih terenskih pick-up vozi


čimbenici važni za sustavno gospodarenje šumama la, koja su za razliku od strojeva koji se koriste pri pri(
vegetacijski, ekološki, geografski, reljefni, infrastrukvlačenju
drva, zavidne kakvoće i marke (Toyota i
turni itd.). Regionalne šumarske uprave razdijeljene su Isuzu).


2.3.1. Dužnosti Centralne šumarske uprave -Duties of General Directorate of Forestry
Prema turskom zakonu br. 3234 "The Forestry GeSređivanje
katastra šumskih površina, te rasvjetljaneral
Directorate Organization and Law Concerning vanje vlasničkih odnosa prema važećim zakonima u
Duties" obveze i dužnosti Centralne šumarske uprave Turskoj.
su sljedeće:


Organiziranje centara za edukaciju šumskih radni


=> Unaprjeđenje šuma, zaštita šuma od nepropisnog i ka, te otvaranje škola za obrazovanje šumarskih tehnezakonitog
gospodarenja, prirodnih nepogoda, ničara.
šumskih požara i različitih štetnika, uz permanentno


Kontrola i podupiranje svih vrsta projekata i znanprovođenje
kontrole.


stvenih istraživanja i primjena postignutih rezultata
=> Gospodarenje šumama, produkcija primarnih i seu
praksi. Izdavanje časopisa i pomaganje promidžkundarnih
šumskih proizvoda, sukladno tehničkim i benih aktivnosti od koristi za šume i šumarstvo.
ekonomskim zahtjevima, transport, skladištenje i Održavanje i servisiranje strojeva, vozila i opreme
prodaja u Turskoj i u inozemstvu, te uporaba vozila i


koji se nalaze u vlasništvu Centralne šumarske upramaterijala
u suglasju sa zakonskom regulativom ve


ve.


zanom uz šume.


Godišnje pripremanje programa rada za šumske ra=>
Razvoj i poboljšanje kvalitete šuma, što uključuje dnike (forestry villagers).
radove uzgajanja šuma (njega, prirodno i umjetno


Izrada katastra šumskih prometnica, razvijanje i


pomlađivanje te pošumljavanje).


unapređenje mreže šumskih prometnica uz prethod=>
Podizanje šuma na neobraslim šumskim zemljištino
definiranje njihove osnovne zadaće (gospodarma,
proizvodnja sadnica i sjemena za tu namjenu. ske ceste, prilazne ceste i protupožarne ceste) te iz=^>
Uspostavljanje nacionalnih parkova i ostalih zaštirada
projektne dokumentacije. Provođenje manjih
ćenih objekata prirode, uređivanje vodotokova i radova na popravku i održavanju šumskih cesta.
gospodarenje sekundarnim (sporednim) šumskim


Provedba sličnih zadataka postavljenih od ministar


proizvodima.


stva ili zakonski nadređenih osoba.


=> Podupiranje, potpomaganje i surađivanje s institucijama,
čiji je cilj promicanje ljubavi prema drveću i
šumi te širenje i razvoj novopošumljenih površina.


2.4. Osnovne djelatnosti Turskoga šumarstva Basic activities of Turkish Forestry
2.4.1. Zaštita šuma i protupožarna zaštita -
--Forest and fire control protection
Ova djelatnost se, prema ranije objašnjenoj strukturi Preventivna i kurativna zaštita šuma od svih štetnika
Glavne šumarske uprave na višoj razini, nalazi u nadlei
bolesti koje mogu uzrokovati štetu u šumi,
žnosti Odjela za zaštitu šuma i protupožarnu zaštitu.


Reguliranje oštećenja u šumama, pašnjacima i vje-
Osnovne zadaće koje ovaj odjel kontrolira, koordinira i


trobranim pojasevima od divljači,
spušta na nižu operativnu (regionalnu) razinu su:


Preventivna zaštita šuma od šumskih požara, izrada


=^> Zaštita šuma od svih nepropisnih zahvata, šteta i


plana i programa patroliranja i osmatranja te pripre


krađa.


ma plana eventualne intervencije u slučaju izbijanja




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 51     <-- 51 -->        PDF

Pcnlck, T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKI
Šumarski list br. 12, CXX1V (2000), 669-685


cedar (Cedrus libani), borovice (Juniperus oxycedrus, javori (Acer platanoides, A. campestre, A. tataricum, A.
./. communis, J. phoenicea, J. foetidissima, J. sabina, J. monspessulanum), jaseni (Fraxinus excelsior, F angusexcelsa
i dr.), tisa (Taxus baccatd), čempres (Cupressus tifolia, F ornus), topole (Populus nigra, P. alba, P.
sempervirens), hrastovi (Quercus robur, Q. petraea, Q. tremula, P. euphratica), lipe (Tilia tomentosa, T. placerris,
Q. vulcanica, Q. ilex i dr.), bukve (Fagus orien-typhillos, T. rubra), breze (Betula pendula, B. Medwetalis,
F sylvatica), grabovi (Carpinus betulus, C. oriendiewi,
B. litwinowii), likvidambar (Liquidambar oritalis),
kesten (Castanea .variva), joha (Alnus glutinosa), entalis), platana (Platanus orientalis).


2.3.
Organizacijska struktura šumarstva u Turskoj
Organizational structure of the Turkish forestry
Organizacija Centralne šumarske
uprave (General Directorate of
Forestry) Turske, može sc promatrati
u dvije odvojene razine, koje su
međusobno usko povezane i usaglašene.
Viša razina organizacije
Centralne šumarske uprave predstavlja
svojevrsnu direkciju, odakle
se zadaci spuštaju na nižu razinu
upravljanja regionalne uprave
(slično kao naše uprave šuma) u
okviru kojih se nalazi određen broj
operativnih uprava (djeluju na principu
šumarija), a koje u svom sastavu
imaju veći ili manji broj šumskih
područja (odgovaraju našim
gospodarskim jedinicama).


Centralna šumarska uprava djeluje
od 1983. god pod okriljem Ministarstva
šumarstva (Ministry of
Forestry). Od svog osnutka 1839.
godine, Centralna šumarska uprava
je vrlo često bila prisiljena mijenjati
ministarstva, pod čijom je nadležnošću
radila.


Središnji ured (direkcija) Centralne
šumarske uprave sastoji se od
ureda generalnog direktora i ureda
četiri pomoćnika generalnog direktora.
Dalje slijede tri veće jedinice,
od kojih prva predstavlja plan, razvoj
i koordinaciju, druga inspekcijsku
službu i treća pravnu službu.
Nakon savjetodavnih i nadzornih
odjela slijede glavni uslužni odjeli i
to: Odjel za zaštitu šuma i borbu
protiv šumskih požara, Odjel za
imovinsko pravne odnose, Odjel za
uređivanje šuma, Odjel za iskorištavanje
i prodaju šumskih proizvoda,
Odjel za uzgajanje šuma, Odjel za
nacionalne parkove te Odjel za gra-Slika 4. Organizacijska struktura Centralne šumarske uprave*


Picture 4 Organizational structure of General Directorate of Forestry*




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 50     <-- 50 -->        PDF

T. l´entck, T. l´oriinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. Il 12, CXXIV(2000), 669-685
Mediteranska regija - najčešće susrećemo borove vrste hrastova. Ima nešto topola, a od crnogorice obični
koje prate cedar, jela i borovica. Različiti hrastovi pre- bor i nešto borovica.
vladavaju kod listača, a nailazimo i na topole, bukvu i Centralna Anatolia - prevladavaju hrastovi te točnu
grab ijohu. pola, od četinjača borovi i borovice.


Istočna Anatolija - u većini su listače, i to različite


Tablica 3. Drvna zaliha glede kakvoće i uzgojnog oblika šuma*
Table 3 Growing stock regard to quality and growing model of forests*


Visoke šume - High Forest Panjače - Coppice Sveukupno
Kakvoća šuma Četinjače Listače Ukupno Četinjače Listače Ukupno Total
Forest Quality Conifers Broad Leaved Subtotal Conifers Broad Leaved Subtotal


Drvna zaliha, 1000 m3 - Growing stock, 1000 m3


Proizvodne šume
Productive forests 742224 276358 1018582 87 80786 80873 1099455
Degradirane šume
Degradatcd forests 44884 18754 63638 143 23192 23335 86973
Svega - Total 787108 295112 1082220 230 103978 104208 1186428


*Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry


Tablica 4. Godišnji prirast glede kakvoće i uzgojnog oblika šuma*
Table 4 Anuall increment regard to quality and growing model of forests"


Visoke šume - High Forest Panjače - Coppice Sveukupno
Kakvoća šuma Četinjače Listače Ukupno Četinjače Listače Ukupno Total
Forest Quality Conifers Broad Leaved Subtotal Conifers Broad Leaved Subtotal


Drvna zaliha, 1000 m3 - Growing stock, 1000 m3
Proizvodne šume
Productive forests 19686 6674 26360 29 4641 4670 31030
Degradirane šume
Degradated forests 1009 588 1597 3 1369 1372 2969
Svega - Total 20695 7262 27957 32 6010 6042 33999


"Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry


Tablica 5. Mogući godišnji etat*
Table 5 Possible annual felling volume*


Visoke šume - High Forest Panjače
Vrsta sječe Četinjače Listače Ukupno Coppice
Type of felling Conifers Broad Leaved Total


Godišnji etat, 1000 m´-Annual felling volume, 1000 m´
Preborna
Selection 417 40 457
Oplodna
Regeneration 6402 2145 8547
Proreda
Thinning 2229 980 3209


General Directorate of Forestry, 1985: Turkish Forestry
Svega - Total 9048 3165 12213 5884
Slika 3. Struktura drvne zalihe*
"Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry Picture 3 Structure of the growing stock*


Na kraju ovoga pregleda vegetacijskih značajki Tur-vestris, P. nigra, P. brutia, P. halepensis, P. pinea i dr.),
ske, navest ćemo i najznačajnije (s komercijalnog gle- jele {Abies Nordmanniana, A. Bornmuelleriana, A.
dišta) vrste drveća koje se javljaju: borovi (Pinus syl- Equi-trojani, A. cilicica), smreka {Picea orientalis),




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 49     <-- 49 -->        PDF

T. Pentük. T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKI: Šumarski lisl hr. II 12. CXXIV (2000). 669-685
Tablica 1. Površina šuma u Turskoj glede produktivne kakvoće i uzgojnog oblika
Table 1 Forest area in Turkey regard to productive quality and growing model*


Visoke šume - High Forest Panj ače Ukupna površina
Kakvoća šuma Četinjače Listače Mješovite Ukupno Coppice šuma - Total
Forest Quality Conifers Broad Leaved Mixed Total Forest Area


Površina, 1000 ha-Area, 1000 ha


Proizvodne šume
Productive forests 5955120 1414876 632859 8002855 2545132 10547987
Degradirane šume
Degradated forests 3937335 1178461 720525 5836321 4318814 10155135
Svega - Total 9892455 2593337 1353384 13839176 6863946 20703122


* General Directorate of Forestry, 1999: Forest tree species in Turkey
Radi boljeg pregleda uzgojnog oblika i vrste šume, danje i pregled po zemljopisnim regijama koje su prikazane
na slici 1.


Tablica 2. Površina šuma u Turskoj glede uzgojnog oblika i zemljopisne regije*
Table 2 Forest area in Turkey regard to growing model and geographical regions


Visoke šume - High Forest Panjače Ukupna površina
Područje Četinjače Listače Mješovite Ukupno Coppice šuma - Total
Regions Conifers Broad Leaved Mixed Total Forest Area


Površina, 1000 ha-Area, 1000 ha


Black-Sea 2111637 1252069 624311 3988017 1406778 5394795
Marmara 1069589 748463 260066 2078118 921406 2999524
Central Anatolia 1128615 149940 161017 1439572 442132 1881704
Agean 2380600 194772 107463 2682835 764221 3447056
Mediterranean 3000229 215225 166049 3381503 1102690 4484193
Souteast Anatolia 27980 32737 2731 63448 2050510 2113958
East Anatolia 173805 131 31747 205683 176209 381892
Svega - Total 9892455 2593337 1353384 13839176 6863946 20703122


General Directorate of Forestry, 1999: Forest tree species in Turkey


Šume su podijeljene prema kakvoći na kvalitetne
šume (šume koje produciraju drvnu masu) i nekvalitetne
- degradirane šume (šume kojima produkcija kvalitetnog
drva nije osnovna zadaća). Unutar ta dva kakvoćna
razreda, napravljena je razdioba na visoke šume
i na panjače. Daljnja razredba provedena je kod visokih
šuma, koje se dijele na šume četinjača, šume listača i na
mješovite šume.


S obzirom na sposobnost produkcije kvalitetnog drva,
oko 50,9 % šuma spada u šume dobre kakvoće (od Slika 2. Prostorni raspored šuma i vrsta drveća na teritoriju Turske


toga je 8 002 855 ha visokih šuma, a 2 545 132 ha pa-Picture 2 Tentorial of the forests and tree species in Turkey
njača), a 49,1 % šuma je loše kakvoće - degradirane
šume (5 836 321 ha visokih šuma i 4 318 814 ha šuma javljaju bukva, hrast, grab, joha. Udio listača i četinjača


panjača). približno je jednak, no u zapadnom dijelu regije prevla


Navedena raznolikost većine čimbenika interesantdavaju
listače.
nih šumarima, zahtijeva regionalni pristup raščlambi Regija Mramornog mora - od četinjača, tu su
vegetacije, te je prikazana i regionalna distribucija uglavnom borovi s nešto jele i borovice. Listače prevlaglavnih
vrsta šumskoga drveća: davaju: hrastovi i bukva, a slijede kesten i grab.


Crnomorska regija - četinjače nalazimo u istočRegija
Egejskoga mora - dominantna vrsta su bonom
dijelu regije, i to jelu, smreku i bor, a od listača se rovi. Najčešće listače su hrastovi, bukva i kesten.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 48     <-- 48 -->        PDF

S. Matić: NEKE KARAKTERISTIKE Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 669-6X5
nom i Sirijom. Okružuju je Crno more, Mramorno,
Egejsko i Mediteransko more.


S obzirom na veliku površinu koju Turska zauzima,
odlikuje ju čitav niz različitosti, koje se očituju u klimi,
reljefu, pedologiji, geologiji, vegetaciji i ostalim značajkama.
Općenito gledajući, topografija je vrlo izražena, a
tereni su izuzetno strmi. Prosječna nadmorska visina za
čitavu državu iznosi oko 1250 m. Područja s nadmorskom
visinom iznad 1000 m zauzimaju oko 56 % ukupne
površine. Predodžbu strmih nagiba terena daje nam
podatak da više od 62 % ukupne površine Turske ima
nagib veći od 15 %.


Klimatske prilike su raznolike, pa se tako godišnja
količina oborina kreće od 250 mm na središnjim i
sjeveroistočnim platoima države, do iznimno visokih


2500 mm u sjeveroistočnom dijelu crnomorske regije.
Prosječna količina oborina iznosi oko 650 mm oborina
godišnje. Takve različitosti prisutne su i u srednjim ljetnim
i zimskim godišnjim temperaturama. Mreža vodotoka
je vrlo razvijena, s ukupnom duljinom oko 30 000
km. Ukupna površina jezera iznosi 8900 km2 (48 jezera,
od kojih je svako veće od 5 km2). Površina akumulacijskih
jezera iznosi 32 500 km2.


Oko 22,6 milijuna stanovnika je radno sposobno, 6 %
od toga broja je nezaposleno. Poljoprivredom se bavi
45 % radno sposobnog stanovništva. Bruto nacionalni
prihod (BNP) Turske je 1997. iznosio 196,1 milijardu
U$D, izvoz je iznosio 26,2, a uvoz 48,7 milijardi američkih
dolara. Te je godine zabilježen porast BNP-a od 7 %,
a BNP je po stanovniku iznosio oko 3000 U$D.


2. PREGLED TURSKOG ŠUMARSTVA - Review of Turkish forestry
2.1. Povijesni razvoj šumarstva 1839.
godine donijeta je prva reforma šumarstva
(Administrative Reform Decrees), kojom je uspostavljena
Centralna šumarska uprava (General Directorate
of Forestry). Do tada se država prema šumama nije odnosila
kao prema bogatstvu kojim treba razumno i racionalno
gospodariti, te sukladno takvom poimanju
šuma, nije bilo nikakvog zakona koji bi regulirao način
gospodarenja i iskorištavanja tog prirodnog resursa.


U vrijeme kada je Otomansko carstvo bilo vrlo snažno,
počela je naglašena destrukcija i uništavanje šuma
u području Anatolije, posebice u priobalnom pojasu.
Šume su sječene neplanski, a drvo se pretežito uporabljivalo
u brodogradnji. Kako se sirovinska baza iscrpljivala,
tako se sječa drva širila od Anatolije ka drugim
područjima Turske. Promjenom socijalnih i ekonomskih
prilika u Turskoj, a posebice pod utjecajem razvijenih
zemalja, podignuta je kulturna razina i promijenjeno
poimanje o šumama, pa su one dobile zasluženu
pozornost i tretman.


Prijelomni trenutak za šume i šumarstvo Turske,
kao stoje već prije navedeno, dogodio se 1839. godine,
kada je u okviru spomenutih reformi osnovana i Centralna
šumarska uprava pri Ministarstvu trgovine, sa
sjedištem u Istambulu. Bio je to početak ustrojavanja
šumarske organizacije u Turskoj. No da bi se ona uistinu
osovila na noge, trebalo je vremena i znanja. 1857.
godine Otomansko carstvo uputilo je zamolbu Francuskoj
vladi da im pošalje stručnu pomoć. Francuskaje odgovorila,
i poslala dva visoko-stručna šumarska eksper


Historical development of forestry


ta (L. Tassy i M. S teme), koji iste godine osnivaju
prvu šumarsku školu.


1858. godine pripremljen je zakon pod nazivom
"The Land Code of Laws", u kojemu su se pokušale definirati
sociološke, kulturne i ekonomske vrijednosti
koje šuma može pružiti. 1862. godine pripremljen je
"Šumski statut", s nakanom da se uz istovremeno razvijanje
i očuvanje šuma iz njih izvlači i određeni prihod.
Taj je statut na snagu stupio 1869., kada je M. Steme uspostavio
organizaciju Centralne šumarske uprave na višoj
(državnoj) i na nižoj (regionalnoj) razini.


Između 1921. i 1924. godine donesena su dva zakona
o šumama, koji su omogućavali seljacima, zbog teških
ekonomskih i socijalnih prilika u državi koja je bila
u ratu, uživanje određenih koristi od šume. To je bio zakon
donesen 11. 10. 1921. - "Zakon o sječi drva" te zakon
donesen 15. 4. 1924. - "Usufruct Law". Zakonom


o šumama br. 2116 i Organizacijskim zakonom br. 3204
iz 1937. postavljeni su temelji šumarske znanosti i gospodarenju
šumama.
Od 1963. godine šumama u Turskoj se gospodari
prema gospodarskim osnovama (management plans) za
određeno šumsko područje. Osnovne temeljne smjernice
šumarske politike u Turskoj mogu se sažeti kroz: zaštitu
šumskih ekosustava, razvijanje i unapređenje šumarstva,
potrajno gospodarenje šumama radi zadovoljavanja
potreba šire društvene zajednice za šumskim
proizvodima (primarnim i sekundarnim).


2.2. Resursi kojima raspolaže šumarstvo Turske - Forest Resources of Turkey
Od ukupne površine Turske koja iznosi 77 056 192 si određeni su zakonom br. 6831 iz 1956 godine, prema
ha, šume i šumsko zemljište zauzimaju 20 703 122 ha, kojemu 98 % otpada na državne šume, 1,5 % na privašto
iznosi oko 26,7 % površine države. Vlasnički odnotne
šume, te 0,5 % na javne šume.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 47     <-- 47 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000), 669-6X5
UDK 630* 904


ŠUMARSTVO TURSKE


THE TURKISH FORESTRY


Tibor PENTEK, Tomislav PORSINSKY*


SAŽETAK: Turska je zemlja sa 62,6 milijuna stanovnika, ukupne površine
77 milijuna hektara, od čega 20,7 milijuna hektara (26,7 %) otpada na šume i
šumsko zemljište. Oko 98 % šuma je u državnom vlasništvu, 1,5 % šuma je privatno,
a 0,5 % su javne šume. Glede sposobnosti produkcije kvalitetnoga drva,
oko 50,9 % šuma spada u šume dobre kakvoće, a 49,1 % šuma je loše kakvoće


-degradirane šume. Udio crnogoričnih vrsta iznosi 54,4 % (borovi 38,5 %,
jela
i smreka 8,8 %, cedar 3,5 %, te ostale četinjače 0,5 %), a bjelogoričnih
vrsta 45,6 % (hrastovi 25,9 %, bukva 8,5 %, ostale tvrde listače 4,8 % te meke
listače 3,9 %). Približno 34 % šuma su šume niskog uzgojnog oblika —panjače;
64 % su visoke jednodobne šuma, a sa samo 2 % šuma gospodari se preborno.
Prosječno se godišnje, prema desetogodišnjem prosjeku, proizvede
22 046 000 m3 drva, od čega je 5 081 000 m3 trupaca, 3 776 000 m3 ostalog
industrijskog drva i 13 189 000 m3 ogrijevnoga drva. Sumama gospodari Centralna
šumarska uprava (General Directorate of Forestry), koja od 1983.
godine djeluje pod okriljem Ministarstva šumarstva i poslova seljaštva (Ministry
of Forestry). U radu su prikazani proizvodni, tehničko-tehnološki i stručni
resursi kojima raspolaže tursko šumarstvo. Opisane su osnovne djelatnosti šumarstva,
na temelju organizacijske sheme Centralne šumarske uprave. Prikazani
su temljni stavovi i opredjeljenja šumarske politike te gospodarenja šumskim
ekosustavima. Kritički su sagledane prednosti i mane turskoga šumarstva,
a osvjetljena je i njegova pozicija u europskom i svjetskom šumarskom


okruženju.
Ključne riječi: Turska, šumarstvo, šumski resursi, Centralna šumarska
uprava
1. UVOD Introduction


Turska je po mnogo čemu specifična zemlja. Smjestila
se na dva kontinenta, manjim dijelom u Europi, a
yećim Aziji; njen najveći grad Istambul također je
smješten na dva kontinenta, a podijeljen je kanalom
Bospor-Dardanele. Zemljopisni položaj namijenio je
Turskoj tijekom povijesti, a posebice u današnje vrijeme,
važnu geostratešku ulogu.


Prema popisu stanovništva iz 1997. godine, u Turskoj
živi 62,6 milijuna stanovnika, na ukupnoj površini


od 77 milijuna hektara. Graniči s Grčkom, Bugarskom,
Azerbejđanom, Gruzijom, Armenijom, Irakom, Ira-


Mr. se. Tibor Pentek, Tomislav Porsinsky. dipl. ing.
Zavod za iskorištavanje šuma. Šumarski fakultet Sveučilišta u Slika 1. Položaj Turske i njene regije
Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb Picture 1 Placing of Turkey and its regions




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 61     <-- 61 -->        PDF

T. Penlck, T. l´orSinsky: ŠUMARSTVO TURSKI-´ Šumarski list br. Il 12. C´XXIV (20(H)), 669-6X5
intenzivna suradnja šumarskih znanstvenika te znantendencija
usavršavanja šumarskih znanstvenika u vostvenika
ostalih struka na multidisciplinamim znandećim
europskim i svjetskim šumarskim zemljama.
stvenoistraživačkim projektima. Također je prisutna


2.4.10. Pozicija turskog šumarstva u europskom i svjetskom šumarstvu
Pozition of Turkish forestry in European and World forestry
Nakon detaljnog opisa turskoga šumarstva, pri kraju ukupne površine, površine šuma i šumskoga zemljišta,
ovoga rada, pokušat ćemo još osvijetliti njegovu pozipovršine
produktivnih šuma, postotni udjel proizvodciju
i značaj u europskom i svjetskom šumarskom okrunih
šuma u ukupnoj površini države, u površini šuma i
ženju. U tablici 6 prikazani su prirodni resursi Turske te šumskoga zemljišta, po glavi stanovnika do vlasničkih
ostalih zemalja širom svijeta. Usporedba je obuhvatila: odnosa.


Tablica 6. Komparacija prirodnih resursa Turske i nekih zemalja Svijeta*
Table 6 Comparison of Turkish natural resources with some countries*


Ukupna Ukupna Proizvodne Udjel šuma Proizvodne šume - Productive forests
Država površina površina šume u površini Udjel u Udjel u Po Udjel
State države šuma države površini površini stanovniku državnih
Total Total Productive Share of države šuma
Per
šuma forests
in Share of Share of capita Share of
Land Forest Forests Land Land Forest state
Area Area Area Area Area ownership
1000 ha % ha %
Germany 34900 10735 10490 30,8 30,1 97,7 0,13 58
France 54300 14155 13110 26,1 24,1 92,6 0,23 28
Italy 30100 8550 6750 28,4 22,4 78,9 0,12 58
Spain 49900 25622 8388 51,3 16,8 32,7 0,22 39
Sweden 41100 24400 23558 59,4 57,3 96,5 2,77 13
Finland 33800 26300 23100 77,8 68,3 87,8 4,53 33
Japan 37650 25150 25013 66,8 66,4 99,5 0,20 42
New Zeland 27000 7525 7525 27,9 27,9 100,0 2,21 77
USA 913700 295989 209573 32,4 22,9 70,8 0,84 28
Canada 997061 417600 244572 41,9 24,5 58,6 9,06 94
Russia 1196000 825189 705789 69,0 59,0 85,5 5,20 100
Brasil 845700 671900 566000 79,4 66,9 84,2 3,76 -
Indonesia 181200 139500 113000 77,0 62,4 81.0 0,57 100
EUROPE 550400 194953 149305 35,4 27,1 76,6 0,26 50
WORLD 12936000 5300000 3604000 41,0 27,9 68,0 0.60 -
Turkey 77916 20713 9954 26,6 12,8 48,1 0,16 99


Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry


3. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Conclusions
Šumarstvo Turske, s obzirom na prirodne resurse Prevođenjem degradiranih visokih šuma u visoko
kojima raspolaže, ima perspektivnu budućnost. Raznovrijedne
produktivne šume, a dijela šuma niskog uzlikost
prirodnih uvjeta na tako velikom području omogojnog
oblika (neenergetskih šuma) u šume srednjegućuje
bioraznolikost te bogatstvo biljnih i životinjskih ga i visokoga oblika, osigurat će se veća kakvoća i
vrsta. Biodiverzitet i potrajnost prihoda koji se polučuje kolikoća godišnjeg etata. Drugim riječima, udio
iskorištavanjem primarnih i sekundarnih šumskih proobloga
i industrijskog drva će porasti, a udio ogriizvoda
uz gospodarenje šumama u suglasju s kvalitetno jevnog drva se neće značajnije smanjiti.
izrađenim Planovima gospodarenja, omogućit će pove


Nužno je ponovno razmotriti sustav čistih sječa na


ćanje udjela šumarstva u ukupnom nacionalnom bruto


velikim površinama koje su preduvjet nastajanja


prihodu.


erozivnih procesa različitog intenziteta, ovisno o
Unaprijeđenje i razvoj turskih šuma i šumarstva modrugim
utjecajnim čimbenicima. Treba potencirati
guće je ostvariti kroz slijedeće važnije sastavnice: preborne šume posebno na strmim terenima.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 60     <-- 60 -->        PDF

T. Pentek, T. l´orsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE
tehnoloških dostignuća, šumarstvo je za dobro šuma i
svoj prosperitet moralo i trebalo prigrliti okolišno prihvatljive
suvremene tehnologije. Nova znanja tražila
su i permanentnu edukaciju šumarskih stručnjaka i
šumskih radnika na svim razinama djelovanja. Stalna
edukacija šumarskih stručnjaka, šumskih radnika i ostalih
uposlenika Centralne šumarske uprave na globalnoj
ili regionalnoj razini, uz publiciranje propagandnih,
stručnih i znanstvenih radova, kao i sve promidžbene
aktivnosti, predstavljaju djelokrug rada Odjela za obrazovanje
i usavršavanje uposlenika.


Usavršavanje uposlenika Centralne šumarske uprave
obavlja se na tri osnovna načina, a s ciljem što učinkovitijeg
obavljanja posla, usvajanja najnovijih znanja
i pripreme za odgovorniji posao:


=> usavršavanje u okviru odjela i stručnih službi Centralne
šumarske uprave,
=> usavršavanje izvan Centralne šumarske uprave,
=> usavršavanje u inozemstvu.


Centralna šumarska uprava također pomaže pri educiranju
šumarskih tehničara u srednjim šumarskim školama,
odnosno diplomiranih inženjera šumarstva na Šumarskim
fakultetima u vidu praktične terenske nastave.


Uz usavršavanje stručnjaka važno je nova znanja,
tehnička i tehnološka dostignuća, osnovne postavke
šumarske politike, kao i aktualnu šumarsku problematiku
prenijeti što širim šumarskim i nešumarskim krugovima.
Popularizacija i podizanje šumarske struke na


2.4.9. Instituti i visokoškolske ustanove
Danas postoji 11 šumarskih instituta ili istraživačkih
centara osnovanih širom Turske, u relaciji s ekološkom
i šumarskom problematikom koja dominira na određenom
području države. U tim istraživačkim ustanovama,
zaposleno je 145 istraživača, a njih 17 ima titulu doktora
znanosti. U 1998. godini je oko 4 % investicijskih
sredstava (ne računajući sredstva za pošumljavanje nepošumljenih
područja) uloženo u šumarske istraživačke
aktivnosti.


Na teritoriju države djeluje devet šumarskih fakulteta,
na kojima se stječe titula diplomiranog inženjera šumarstva.
Dva šumarska fakulteta; onaj na Sveučilištu u
Istambulu i onaj na Sveučilištu u Trabzonu, nositelji su
znanstvenoistraživačkog rada na području šumarstva.
Ostalih sedam šumarskih fakulteta je relativno mlado i
osnovano je u zadnjem desetljeću radi socijalnopolitičkih,
društvenih i ekonomskih razloga.


Šumarski fakultet Crnomorskog Sveučilišta u Trabzonu
(Karadeniz Tehnical University) osnovan je 1963.
godine kao četvrti fakultet na sveučilištu. Sveučilište se
sastoji od 16 fakulteta, 12 viših škola te dvije dislocirane
više škole. Cjelokupni kompleks sveučilišta situiran


Šumarski list br. II 12. CXX1V (2000). 669-685


višu razinu u društvenoj zajednici može se, uz stalnost
kakvoće provođenja šumarskih djelatnosti, uvažavanje
ekoloških zahtjeva i ostalih uzanci, postići jedino u
kombinaciji sa snažnom i sveprisutnom promidžbom u
svim medijima.


Uz tiskovine (tipa obavijesti, brošura, vodiča, karti,
referata, i knjiga), ovaj je odjel snimio i video filmove
koji se distribuiraju po vrtićima i školama, tako da se
djeca od malena uče ljubavi prema šumi i zelenilu. In-


Slika 16. Edukativni časopisi
Picture 16 Magazines for education


teresantnoje daje snimljen kratak film o šumskim požarima
i preventivnim mjerama kojima se opasnost od
izbijanja istoga svodi na najmanju mjeru, a film je prikazan
na televiziji.


- Institutes and high school education
je najednom mjestu, na gradskoj periferiji, a organiziran
po sistemu koleđa. U kompleksu se osim zgrada fakulteta,
od kojih svaki ima svoj restoran, nalaze laboratoriji
i istraživački centri, zgrada rektorata, studentski
domovi, hotel za goste, magistrante i doktorante sa drugih
sveučilišta, sportski tereni, sportska dvorana, prateći
objekti (pošta, banka, trgovine, restoran, bolnica itd.)
te stambene zgrade za doktore znanosti koje oni mogu
koristiti do umirovljenja. Sam Šumarski fakultet podijeljen
je u slijedeća tri odjela: Šumarski odjel, Drvnotehnološki
odjel, Hortikulturni odjel.


Studij traje osam semestara (četiri godine), a nastava
se sastoji od predavanja, vježbi, seminara i terenske
(praktične) nastave. Plan i program sličan je programu
Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz određene
različitosti. Najveći nedostatak obrazovanja šumarskih
stručnjaka u Turskoj je mali broj dana terenske nastave,
radi nemogućnosti financiranja i nepostojanja
nastavno-pokusnih šumskih objekata. Kao pozitivne
strane može se izdvojiti, postojanje nove literature iz
svih kolegija, kvalitetna i dostatna računalna oprema,
velik broj dobro opremljenih laboratorija, kvalitetna i




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 59     <-- 59 -->        PDF

T. Pentek, T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE
km gospodarskih šumskih cesta; prema planu Centralne
šumarske uprave treba izgraditi još 75 895 km gospodarskih
šumskih cesta. Također je utvrđeno postojanje
13 484 km šumskih protupožarnih cesta, a prema 1planu treba izvesti još 12 070 km istih.


Šumske ceste mogu se podijeliti u dvije osnovne kategorije
s obzirom na primarnu zadaću zbog koje se ;
konstruiraju, tip šume u kojem egzistiraju te kvalitetu igradnje i propisane tehničke značajke; to su gospodarske
šumske ceste, šumske protupožarne ceste, šumske ipristupne ceste (do područja koja se pošumljavaju afforestation
roads). Daljnja razdioba se provodi s obzirom
na važnost pojedinih cesta (s tim su u vezi i normalni
poprečni profili).


Sama izgradnja šumskih cesta realizira se putem 1ugovora s privatnim poduzećima, a posao se dobiva putem
javnoga natječaja. Privatnici izvode sve radove potrebne
za izgradnju šumske ceste, zaključno s radovima


Šumarski list br. Il- 12, CXXIV (21)0»). 669-685


na donjem stroju. Izvedba gornjega stroja, kao i tekuće i
periodično održavanje šumskih cesta, Centralna šumarska
uprava provodi u vlastitoj režiji.


U kontekstu ovih šumarskih aktivnosti treba zamijetiti
da su strojevi koji se nalalaze u vlasništvu Centralne
šumarske uprave u dosta lošem stanju, vrlo stari i često
podložni kvarovima. Time im je dnevni učinak značajno
smanjen. Za razliku od strojeva koji bi kroz različite
oblike šumskih radova morali sami sebe isplatiti te donijeti
određeni profit, službena vozila su izuzetno dobre
kvalitete i brojnosti. Da li takva poslovna politika prioritetnog
investiranja u luksuzna prijevozna sredstva
umjesto u sredstva rada (skidere, forvardere, žičare, kamione
itd.) o kojima izravno ovisi poslovni uspjeh tvrtke
ima opravdanje, nije teško ocijeniti. Štoviše, radnici
na sječi i izradbi rade sa svojim motornim pilama, a o
bilo kakvoj zaštitnoj opremi nema ni spomena.


2.4.7. Zaštita objekata prirode, životinjskih vrsta i lovstvo Protection
of protected areas, wild animal and hunting
Odjel za nacionalne parkove koji se bavi poslovima
u vezi sa zaštitom prirodnih objekata, životinjskih vrsta
i lovstvom, obnaša sljedeće zadaće:


=> Odabir i izdvajanje zaštićenih objekata prirode, planiranje,
organizacija razvoj i unapređenje svih poslova
u tim objektima.


=> Očuvanje i povećanje brojnosti životinjskog svijeta,
definiranje granica lovišta i lovnog kapaciteta, organiziranje
lovnog gospodarstva te planiranje, izrada i
provođenje svih studija i istraživačkih problema u
vezi navedene problematike, kao i primjena rezultata
istraživanja u praksi.


Osnivanje nacionalnih parkova u Turskoj započelo
je 1958. godine kada su osnovana dva nacionalna parka,
a izdvajanje nacionalnih parkova temelji se na Šumarskom
zakonu broj 6831, koji je te godine i donesen.
Do 1. siječnja 1999. godine u Turskoj su proglašena 32
nacionalna parka, a u njih 27 veća ili manja površina
nalazi se pod šumom. Ti se "šumski" nacionalni parkovi
nalaze na ukupnoj površini od 264 000 ha, što daje
prosječnu veličinu od oko 9 800 ha po jednom nacionalnom
parku. Pet nacionalnih parkova je proglašeno
isključivo radi zaštite povijesnih i kulturnih vrijednosti
i njihova je prosječna veličina bitno veća nego nacionalnih
parkova proglašenih radi zaštite prirodnih vrijednosti
i ljepota (oko 73 177 ha). U usporedbi s prosje


čnom veličinom nacionalnih parkova u Europi koja iznosi
oko 34 800 ha nacionalni su parkovi u Turskoj značajno
manji. Uz nacionalne parkove koji su najviši stupanj
zaštite prirode, proglašavaju se i štite i ostala područja:
parkovi prirode, zaštićena područja, prirodni
spomenici i ostalo.


Dužnosti ovoga odjela u vezi sa zaštitom divljači,
životinjskoga svijeta i lovnim gospodarstvom definirane
su zakonom o lovu br. 3167. Stalan porast broja divljači,
sukladno povećanju nutritativne vrijednosti njihove
ishrane (prirodna hrana te hranilišta), pruža odlične
mogućnosti za lovni turizam. Od 1957. godine pa
do kraja 1988. godine osnovano je 118 područja zaštićenih
radi očuvanja životinjskih vrsta koje tu žive.
Ukupna površina zaštićenih područja iznosi 1816 583
ha, a u tim se područjima provodi i gospodarenje šumama
koje tu rastu u suglasju sa odobrenim Planom gospodarenja.
Također je osnovano 40 stanica za rasplod
divljači s ciljem kontroliranog brojnog i kakvoćnog povećanja
populacija određenih životinjskih vrsta. U zaštićenim
područjima radi očuvanja životinja mogu se
pronaći: jelen lopatar, srna, kozorog, divokoza, muflon,
ptice močvarice, fazan, lještarka, kamenjarka, prepelica,
trčka i tetrijeb ruševac. Iste se životinje mogu loviti
u lovištima prema pojedinačnim lovnogospodarskim
osnovama.


2.4.8. Usavršavanje djelatnika, izdavačke i promidžbene aktivnosti Training
of employees, publishing and promotion activities
Znanstvena i tehnološka dostignuća koja svakim data,
nisu mimoišla ni šumarstvo. Iako tradicionalna i ponom,
sve bržim tempom ulaze u sve sfere našega živo-nešto zatvorena struka za brza prihvaćanja tehničko




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 58     <-- 58 -->        PDF

T. Pcnlck. T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 669-685
Sadašnje čiste sječe na velikim površinama većine
jednodobnih gospodarskih šuma u kojima je ophodnja


100 godina pogoduju erozionim procesima pod utjecajem
vjetra i vode. Pogotovo je pogubna kombinacija
čistih sječa, nedostatka prirodnog pomlađivanja, strmih
terena, nekoherentnog tla, snažnog vjetra, velike količine
oborina i antropogenog čimbenika. Po provedenim
čistim sječama, a uslijed nedostatnog prirodnog pomlađivanja,
pristupa se popunjavanju sadnicama ili sjetvom
sjemena, no rezultati su upitni. U tijeku je velika
kampanja za zabranu čistih sječa, prelazak na oplodne
sječe odnosno na preborni način gopodarenja.


Dio panjača se u Turskoj naziva energetskim šumama
(Energyforests) radi vrlo kratkog vegetativnog proizvodnog
ciklusa ogrijevnog drva. Kako je ogrijevno
drvo vrlo tražen proizvod na Turskom tržištu, a postiže
i vrlo dobru cijenu (75 DEM po prostornom metru), nema
razloga da se u dogledno vrijeme te šume prevode u
srednji, odnosno u visoki uzgojni oblik, štoviše te se
energetske šume svake godine šire i na nove površine.


Zbog opisanog načina sječa i nedostatka prirodnog
pomlađivanja, ali i radi intenzivnih poslova na sanaciji i
kontroli erodibilnih područja, kao i radova pošumljavanja
odnosno širenja šumskih površina, puno se polaže
na proizvodnju sadnica i sjemena. Sjeme se sakuplja sa


sjemenskih sastojina koje su osnovane na lokacijama s
najkvalitetnijim sastojinama pojedinih vrsta drveća.
Najbrojnije su sjemenske sastojine borova (P. nigra, P.
brutia, P. sylvestris), jele, cedra, smreke, bukve i hrasta.
Sjeme se također sakuplja u sjemenskim vrtovima koji
su u načelu plantaže, osnovane iz sjemena prikupljenog
iz sjemenskih sastojina na terenu. U zadnje vrijeme se
intenzivno radi na osnivanju novih sjemenskih sastojina
i sjemenskih plantaža radi podizanja što kvalitetnijih
šuma. Velike količine sjemena se svake godine izvoze
iz Turske (najvažnije je sjeme jele), dok se relativno
malo sjemena uvozi i to radi pokusa i istraživanja.


Pošumljavanje se provodi na šumskim zemljištima
koja su bez šume, odnosno teži se stalnom povećanju
šumskoga zemljišta, te se paraleleno s proširivanjem
granica i sređivanjem katastra šumskih površina, pošumljavaju
i tereni koji su do sada većinom bili pašnjaci
i livade. Pošumljena površina u ha od 1980. do 1997.
godine može se vidjeti na slici 12. U tom je razdoblju
pošumljena površina od 554 088 ha, odnosno prosječno
je godišnje pošumljavano oko 55 409 ha. Treba istaći i
velik broj privatnih plantaža topola koje predstavljaju
unosan posao, budući na tržištu drva u Turskoj vlada
velika potražnja za ovom vrstom.


2.4.6. Građevinarstvo i investicije - Construction and Supply
1937. godine dužnosti izgradnje šumskih prometnica
i građevinskih objekata povjerene su građevinskom
uredu u okviru Centralne šumarske uprave. Građevinski
je ured više puta tijekom prošlosti mijenjao ime, a
danas je njegov sljednik Odjel za građevinarstvo i investicije,
koji obnaša sljedeće obveze:


=> Kreirati, provoditi i kontrolirati studije otvaranja
šumskih područja šumskim gospodarskim i šumskim
prozupožarnim cestama te uklapanje u šumsku
i javnu mrežu cesta,


=> Organizirati i kontrolirati sve poslove u svezi s izgradnjom
i održavanjem šumskih i šumarskih građevinskih
objekata,


=> Sređivanje imovinsko-pravnih podataka o zemljištu
preko kojega treba proći šumska cesta ili se na njemu
ima izgraditi kakav objekat,


=> Organizacija rasporeda strojeva na tekućim radilištima,
servisiranje i popravak strojeva, uređaja i
opreme te dobava rezervnih dijelova.


Radove na šumskim cestama u Turskoj možemo podijeliti
u dvije grupe; prvu grupu čine radovi na izgradnji
šumskih cesta: od pripremnih radova pa zaključno s
radovima na donjem stroju (zemljani radovi), a drugu
grupu radova čine radovi na gornjem stroju šumskih
cesta. U desetogodišnjem razdoblju (1988 - 1997) iz


građeno je 20 886 km šumskih cesta s donjim strojem, a
na 3 893 km šumskih cesta (prije izgrađenih) napravljen
je gornji stroj. Prosječno se godišnje gradilo oko
2 088,6 km šumskih cesta s donjim strojem i još je izveden
gornji stroj za 389,30 km. Uz izgradnju navedene
količine šumskih cesta svake se godine popravlja i održava
oko 90 000 km šumskih cesta.


Zaključno s 1. 1. 1997. godine, prema katastru šumskih
prometnica u Turskoj je bilo izgrađeno 125 915


Godine - Years


Slika 15. Dinamika izgradnje šumskih cesta*
icture 15 Dinamics of forsest road construction*




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 57     <-- 57 -->        PDF

T. Pcnick. T. Porüinsky: ŠUMARSTVO TURSKE
Prodaja obloga drva obavlja se putem javnih licitacija
(osim zajamčenih ugovorenih količina), a zanimljivo
je da se licitiraju pojedini složajevi iste kakvoće (I, II,
III, klasa i celuloza). Po obavljenoj licitaciji i uplati izlicitirane
robe, pristupa se ručnom ukrcaju (glavno stovarište
koncipirano je u više razina, tako da se ručni ukrcaj
kamiona uvijek može obaviti s više na nižu razinu).


Sječu i izradu obavljaju radnici-seljaci koji nisu u
radnom odnosu u Centralnoj šumarskoj upravi, ali koji
sa njom sklapaju ugovor o najmu, npr. žičare, te određuju
sve uvjete rada. Žičarom ili traktorom upravlja
radnik (machine operator) Centralne šumarske uprave
koji taj stroj prati po svim radilištima u određenoj šumarskoj
regiji (Upravi šuma).


U postupku sječe i izrade koristi se sortimentna metoda,
s time da su duljine sortimenata to kraće što im je
udaljenost od trase žičare veća (radi ručnog sakupljanja


2.4.5. Uzgajanje šuma
Radovima uzgajanja šuma, sjemenarstvom,
rasadničarstvom, pošumljavanjem,
pedološkim analizama i kontrolom i saniranjem
erozionih procesa pri Centralnoj šumarskoj
upravi bavi se Odjel za uzgajanje šuma.
U Turskoj se 34 % površine šuma uređuje i
uzgaja kao panjače; 64 % kao visoke jednodobne
šume, a sa samo 2 % šuma se gospodari
preborno. Da lije to najsretnije rješenje
za izuzetno strme i teške terene s velikom količinom
oborina u planinskim predjelima pojedinih
regija, gdje je opasnost od erozije uvijek
prisutna, pokazat će vrijeme. Naše je mišljenje
da je preborni način gospodarenja
pravi i stručno jedini ispravan način gospodarenja
kojim se može osigurati potrajnost prihoda,
zaštita šumskih ekosustava te biološka
raznolikost.


m


Šumarski lislhr. Il 12. C´XXIV (2000), 669-6X5


- tociljanja drva do trase žičare). Velika količina trupaca
propada budući je dugačko razdoblje koje protekne
od sječe i izradbe, preko privlačenja trupaca na pomoćno
stovarište do prijevoza na glavno stovarište i licitaciju
(više od 6 mjeseci). Svi se trupci koraju bez obzira
na vrstu drva i na razdoblje sječe.
Prikaz šumskih proizvoda (primarnih i sekundarnih)
izvezenih iz Turske i uvezenih u Tursku u razdoblju od
1990. do 1997. godine, prema količini i novčanoj vrijednosti,
može se vidjeti u slikama 9, 10 i 11. Vrijednost
izvezenih šumskih proizvoda iskazana u godišnjem
prosjeku za navedeno razdoblje iznosi 678 250 U$D za
oblo drvo i 32 173 750 U$D za sporedne šumske proizvode.
Za uvoz u istom vremenskom razdoblju prosječno
godišnje imamo 142 569 500 U$D za oblo drvo i
89 456 375 U$D za sekundarne šumske proizvode.


- Forest Silviculture
Godine - Years


Slika 12. Struktura uzgojnih radova*
Picture 12 Structure of silvicultural works*


Slika 13. Radovi u šumskom rasadniku Slika 14. Kontrola erozije
Picture 13 Works in the forest nursery Picture 14 Erosion Control