DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski lisl br. II 12, CXXIV (2000), 627-635 UDK 630* 236 (Fagus sylvatica L.) 001. ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BOSNI I HERCEGOVINI THE ANALISIS OF STRUCTURE AND QUALITY OF THE NATURAL BEECH SAPLINGS IN SOME BEECH FORESTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Konrad PINTARIĆ* SAŽETAK: U Bosni i Hercegovini, u čistim i mješovitim visokim šumama bukve i u izdanačkim šumama, bukva je zastupljena na površini od 1,302.000 hektara, odnosno na 48 % površine šuma i šumskog tla. Sve ove šume nisu njegovane s ciljem da se poveća vrijednost ovih šuma. Mnogobrojna istrživanja više autora, pokazuju da se njegom bukovih šuma na kraju produkcijskog razdoblja može očekivati vrijednost drveta, koja je za pet do šest puta veća u odnosu na njenegovanu bukovu šumu (Schober, 1972). Analiza šuma bukve u fazi pomlatka pokazala je daje kvaliteta stabalaca i njihovih krošnjica, posebice monopolidijalnost, zadovoljavajuća i da postoji mogućnost da se njegovanjem šuma bukve od najranije faze, faze pomlatka, može realizirati maksimalno povećanje vrijednosti drveta ovih šuma. Ključne r ij e č i : Fagus sylvatica, bukva, pomladak, kvalitet, njega. 1. UVOD Introductions Ako želimo opravdati provođenje nekih šumsko-Ako analiziramo ove dvije komponente, možemo uzgojnih mjera koje opterećuju financijski šumsku prozaključiti da se prva komponenta realizira bez intervenizvodnju, potrebno je prvo ukazati na glavni cilj proizcije čovjeka, dok je druga itekako ovisna o aktivnosti vodnje u šumarstvu. Ne ulazeći u detaljnija obrazlagastručnjaka, jer stoje vrjedniji drvni Sortiment, šuma je nja, u Smjernicama (Matić-Pintarić-Drinić, vrijednija i daje veći čisti prihod. Prema tomu i zadatak 1969) je navedeno sljedeće: šumara je da prihvati ova pravila igre. Glavni cilj proizvodnje u šumarstvu je trajna proizPrema HILF-u (1967), na osnovi istraživanja tržišta vodnja maksimalne količine najvrijednije drvne mase proizvodnju treba usmjeriti na deblje i kvalitetnije Soruz održanje i poboljšanje plodnosti zemljišta te uz istotimente, jer se očekuje da će i ubuduće ovim sortimenvremeno podmirenje i ostalih društveno korisnih funktima biti osiguran ekonomski opravdan plasman na trcija šume (zaštitna i socijalna). žištu. Ovako postavljen proizvodni cilj, ne isključuje znatno veću proizvodnju drva za kemijsku preradu, jer Ova definicija sadrži u sebi dvije komponente: suvremenim metodama mjera njege, na kraju produk Organska proizvodnja biomase, koja je uvjetovana cijskog razdoblja ostaje svega oko 30 % od ukupno prirodnim potencijalom staništa i proizvodnim mo proizvedenog drveta, dok se tijekom proizvodnog raz gućnostima pojedinih vrsta drveća na dotičnom sta doblja koristi oko 70 % drva, koje se može koristiti za ništu. kemijsku, a djelomično i mehaničku preradu. Mehanička proizvodnja obuhvaća zadatak da se iz Ovaj cilj se ne može postići ako se tijekom produk šume dobiju ona dobra - proizvodi koje može dati cijskog razdoblja šuma ne njeguje (Pintarić, 1969; određena vrsta drveća. Koestler, 1952; Lei bundgut, 1984; Haeberle, 1982; Lang, 1982; Teissier, 1981; i drugi). Prema navedenim autorima, njegom se ne utječe na povećanje * Prof. dr. sc. Konrad F´inlarić |