DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 5     <-- 5 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski lisl br. II 12, CXXIV (2000), 627-635
UDK 630* 236 (Fagus sylvatica L.) 001.


ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA
NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BOSNI I HERCEGOVINI


THE ANALISIS OF STRUCTURE AND QUALITY OF THE NATURAL BEECH
SAPLINGS IN SOME BEECH FORESTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA


Konrad PINTARIĆ*


SAŽETAK: U Bosni i Hercegovini, u čistim i mješovitim visokim šumama
bukve i u izdanačkim šumama, bukva je zastupljena na površini od 1,302.000
hektara, odnosno na 48 % površine šuma i šumskog tla. Sve ove šume nisu njegovane
s ciljem da se poveća vrijednost ovih šuma. Mnogobrojna istrživanja
više autora, pokazuju da se njegom bukovih šuma na kraju produkcijskog razdoblja
može očekivati vrijednost drveta, koja je za pet do šest puta veća u odnosu
na njenegovanu bukovu šumu (Schober, 1972).


Analiza šuma bukve u fazi pomlatka pokazala je daje kvaliteta stabalaca i
njihovih krošnjica, posebice monopolidijalnost, zadovoljavajuća i da postoji
mogućnost da se njegovanjem šuma bukve od najranije faze, faze pomlatka,
može realizirati maksimalno povećanje vrijednosti drveta ovih šuma.


Ključne r ij e č i : Fagus sylvatica, bukva, pomladak, kvalitet, njega.


1. UVOD Introductions
Ako želimo opravdati provođenje nekih šumsko-Ako analiziramo ove dvije komponente, možemo
uzgojnih mjera koje opterećuju financijski šumsku prozaključiti
da se prva komponenta realizira bez intervenizvodnju,
potrebno je prvo ukazati na glavni cilj proizcije
čovjeka, dok je druga itekako ovisna o aktivnosti
vodnje u šumarstvu. Ne ulazeći u detaljnija obrazlagastručnjaka,
jer stoje vrjedniji drvni Sortiment, šuma je
nja, u Smjernicama (Matić-Pintarić-Drinić, vrijednija i daje veći čisti prihod. Prema tomu i zadatak
1969) je navedeno sljedeće: šumara je da prihvati ova pravila igre.


Glavni cilj proizvodnje u šumarstvu je trajna proizPrema
HILF-u (1967), na osnovi istraživanja tržišta
vodnja maksimalne količine najvrijednije drvne mase proizvodnju treba usmjeriti na deblje i kvalitetnije Soruz
održanje i poboljšanje plodnosti zemljišta te uz istotimente,
jer se očekuje da će i ubuduće ovim sortimenvremeno
podmirenje i ostalih društveno korisnih funktima
biti osiguran ekonomski opravdan plasman na trcija
šume (zaštitna i socijalna). žištu. Ovako postavljen proizvodni cilj, ne isključuje


znatno veću proizvodnju drva za kemijsku preradu, jer


Ova definicija sadrži u sebi dvije komponente:


suvremenim metodama mjera njege, na kraju produk


Organska proizvodnja biomase, koja je uvjetovana


cijskog razdoblja ostaje svega oko 30 % od ukupno


prirodnim potencijalom staništa i proizvodnim mo


proizvedenog drveta, dok se tijekom proizvodnog raz


gućnostima pojedinih vrsta drveća na dotičnom sta


doblja koristi oko 70 % drva, koje se može koristiti za


ništu.


kemijsku, a djelomično i mehaničku preradu.
Mehanička proizvodnja obuhvaća zadatak da se iz


Ovaj cilj se ne može postići ako se tijekom produk


šume dobiju ona dobra - proizvodi koje može dati


cijskog razdoblja šuma ne njeguje (Pintarić, 1969;


određena vrsta drveća.


Koestler, 1952; Lei bundgut, 1984; Haeberle,
1982; Lang, 1982; Teissier, 1981; i drugi). Prema
navedenim autorima, njegom se ne utječe na povećanje


* Prof. dr. sc. Konrad F´inlarić