DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 55     <-- 55 -->        PDF

T. Penlek, T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE
Šumarski list br. 12, CXXIV (2000), 669-685
Uređenje katastra šumskih površina regulirano je sija se iz godine u godinu povećavao, s ciljem izrade
zakonom br. 3373 iz 1987. godine, kojim su ustanovljepotpunog
katastra šumskih površina.
ne komisije za izradu šumskoga katastra. Broj tih komi


2.4.3. Uređivanje šuma - Forest management
Glavna zadaća odjela koji se bavi uređivanjem šuma
je izrada Planova gospodarenja (Management plan)
određenim šumskim područjem u propisanom razdoblju.
Tim su planovima određeni svi poslovi koji se
imaju obaviti u određenom području. Odjel za uređivanje
šuma isto tako nadzire provođenje Planova gospodarenja,
korigira ih i prilagođava situaciji na terenu te
obrađuje i priprema podatke za kartiranje.


Prve planirane aktivnosti u turskom šumarstvu počinju
1917. godine sa zakonom o Znanstvenim šumarskim
metodama. 1924. godine odlučeno je da se za svako
šumsko područje mora donijeti Plan gospodarenja.
Isti su dovršeni 1946., ali je utvrđeno da su nedostatni
za kvalitetno gospodarenje šumama. 1963. izrađeni su
Planovi gospodarenja koji su uključivali prvo i drugo
petogodišnje plansko razdoblje, a 1972. dovršeni su
Planovi gospodarenja za cijelu državu. U to je vrijeme
provedeno i aerofoto snimanje čitavog područja Turske,
te su na aerofotosnimcima determinirane vrste drveća
u određenim šumskim područjima, a u Uredu za
kartografiju i fotogrametriju izrađene su šumsko-gospodarske
karte Turskih šuma.


Danas postoje Planovi gospodarenja za većinu šumskih
područja u Turskoj, koji se pregledavaju i po potrebi
prilagodavaju eventualnim novonastalim situacijama
na terenu ili u širem okruženju (ekonomskom, socijalnom,
političkom i dr.)


Vrlo značajnu ulogu pri izradi Planova gospodarenja
u Turskoj imao je Ured za kartografiju i fotogrametriju,
osnovan 1972. godine. Glavni mu je zadatak bio
planiranje i provođenje aerofoto snimanja čitave Turske,
determiniranje granica šumskih područja, glavnih
šumskih vrsta, šumovitosti, promjera i visina kao i ostalih
šumarima interesantnih podataka na aerofoto snimkama
te izrada šumskogospodarskih karata. Prvo su izrađene
karte u mjerilu 1:25 000 te dane na raspolaganje
Odjelu za uređivanje šuma. U drugom snimanju iz zraka
u razdoblju od 1973. do 1982. godine pokriveno je
područje od 200 000 km2 i izrađene su šumskogospodarske
karte u mjerilu 1:15 000 koje koristi Odjel za
uređivanje šuma.


Danas se pri izradbi Planova gospodarenja ne koriste
aerofotosnimci, već manje skupe i točnije satelitske
snimke u kombinaciji s izmjerom na terenu.


2.4.4.
Iskorištavanje šuma i prodaja šumskih proizvoda
Forest harvesting and marketing of forest products
Sav posao vezan uz iskorištavanje, transport, uskladištavanje,
preradu i prodaju primarnih i sekundarnih
šumskih proizvoda djelokrug je rada Odjela za iskorištavanje
šuma i prodaju šumskih proizvoda. Ovaj odjel
dogovara, provodi i nadzire sve aktivnosti potrebite da
bi se obavili gore navedeni poslovi, te za njih gradi sve
neophodne objekte.


Uz primarni šumski proizvod - drvo, u turskim se
šumama iskorištava i velik broj sekundarnih šumskih
proizvoda koje možemo podijeliti u tri veće grupe: biljke
(sjeme, cvijetovi, lišće, kora, korijenje, trava, voće,
gljive, ulje likvidambra, smola, tamjan, katran, itd.), životinje
(sisavci, ribe, ptice, gmazovi, itd.), minerali
(mineralna voda, kamen, pješak, glina, metali itd.). U
pravilu je vrijednost primarnog šumskog proizvoda -


Godine - Years


drva znatno veća nego li vrijednost sekundarnih šum


Slika 7. Proizvodnja tehničkog i ogrijevnog drva*


skih proizvoda, no u šumama koje su degradirane, pa


Picture 7 Production of tehnical and fuel wood*


im je funkcija proizvodnje drva narušena i bitno smanjena,
nailazimo i na obrnutu situaciju.


strukturu proizvedenoga tehničkoga drva. U zadnjih de


Na slici broj 7 prikazana je godišnja proizvodnja tehset
godina prosječno je godišnje proizvedeno 5 080 600
ničkoga i ogrijevnoga drva za razdoblje od 1980. do m3 trupaca, 151 000 m3 stupova, 550 000 m3 rudničkoga
1997. godine, dok slika 8 za isto razdoblje prikazuje drva, 1 301 800 m3 celuloznoga drva, 1 105 200 m3 drva