DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 58 <-- 58 --> PDF |
T. Pcnlck. T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 669-685 Sadašnje čiste sječe na velikim površinama većine jednodobnih gospodarskih šuma u kojima je ophodnja 100 godina pogoduju erozionim procesima pod utjecajem vjetra i vode. Pogotovo je pogubna kombinacija čistih sječa, nedostatka prirodnog pomlađivanja, strmih terena, nekoherentnog tla, snažnog vjetra, velike količine oborina i antropogenog čimbenika. Po provedenim čistim sječama, a uslijed nedostatnog prirodnog pomlađivanja, pristupa se popunjavanju sadnicama ili sjetvom sjemena, no rezultati su upitni. U tijeku je velika kampanja za zabranu čistih sječa, prelazak na oplodne sječe odnosno na preborni način gopodarenja. Dio panjača se u Turskoj naziva energetskim šumama (Energyforests) radi vrlo kratkog vegetativnog proizvodnog ciklusa ogrijevnog drva. Kako je ogrijevno drvo vrlo tražen proizvod na Turskom tržištu, a postiže i vrlo dobru cijenu (75 DEM po prostornom metru), nema razloga da se u dogledno vrijeme te šume prevode u srednji, odnosno u visoki uzgojni oblik, štoviše te se energetske šume svake godine šire i na nove površine. Zbog opisanog načina sječa i nedostatka prirodnog pomlađivanja, ali i radi intenzivnih poslova na sanaciji i kontroli erodibilnih područja, kao i radova pošumljavanja odnosno širenja šumskih površina, puno se polaže na proizvodnju sadnica i sjemena. Sjeme se sakuplja sa sjemenskih sastojina koje su osnovane na lokacijama s najkvalitetnijim sastojinama pojedinih vrsta drveća. Najbrojnije su sjemenske sastojine borova (P. nigra, P. brutia, P. sylvestris), jele, cedra, smreke, bukve i hrasta. Sjeme se također sakuplja u sjemenskim vrtovima koji su u načelu plantaže, osnovane iz sjemena prikupljenog iz sjemenskih sastojina na terenu. U zadnje vrijeme se intenzivno radi na osnivanju novih sjemenskih sastojina i sjemenskih plantaža radi podizanja što kvalitetnijih šuma. Velike količine sjemena se svake godine izvoze iz Turske (najvažnije je sjeme jele), dok se relativno malo sjemena uvozi i to radi pokusa i istraživanja. Pošumljavanje se provodi na šumskim zemljištima koja su bez šume, odnosno teži se stalnom povećanju šumskoga zemljišta, te se paraleleno s proširivanjem granica i sređivanjem katastra šumskih površina, pošumljavaju i tereni koji su do sada većinom bili pašnjaci i livade. Pošumljena površina u ha od 1980. do 1997. godine može se vidjeti na slici 12. U tom je razdoblju pošumljena površina od 554 088 ha, odnosno prosječno je godišnje pošumljavano oko 55 409 ha. Treba istaći i velik broj privatnih plantaža topola koje predstavljaju unosan posao, budući na tržištu drva u Turskoj vlada velika potražnja za ovom vrstom. 2.4.6. Građevinarstvo i investicije - Construction and Supply 1937. godine dužnosti izgradnje šumskih prometnica i građevinskih objekata povjerene su građevinskom uredu u okviru Centralne šumarske uprave. Građevinski je ured više puta tijekom prošlosti mijenjao ime, a danas je njegov sljednik Odjel za građevinarstvo i investicije, koji obnaša sljedeće obveze: => Kreirati, provoditi i kontrolirati studije otvaranja šumskih područja šumskim gospodarskim i šumskim prozupožarnim cestama te uklapanje u šumsku i javnu mrežu cesta, => Organizirati i kontrolirati sve poslove u svezi s izgradnjom i održavanjem šumskih i šumarskih građevinskih objekata, => Sređivanje imovinsko-pravnih podataka o zemljištu preko kojega treba proći šumska cesta ili se na njemu ima izgraditi kakav objekat, => Organizacija rasporeda strojeva na tekućim radilištima, servisiranje i popravak strojeva, uređaja i opreme te dobava rezervnih dijelova. Radove na šumskim cestama u Turskoj možemo podijeliti u dvije grupe; prvu grupu čine radovi na izgradnji šumskih cesta: od pripremnih radova pa zaključno s radovima na donjem stroju (zemljani radovi), a drugu grupu radova čine radovi na gornjem stroju šumskih cesta. U desetogodišnjem razdoblju (1988 - 1997) iz građeno je 20 886 km šumskih cesta s donjim strojem, a na 3 893 km šumskih cesta (prije izgrađenih) napravljen je gornji stroj. Prosječno se godišnje gradilo oko 2 088,6 km šumskih cesta s donjim strojem i još je izveden gornji stroj za 389,30 km. Uz izgradnju navedene količine šumskih cesta svake se godine popravlja i održava oko 90 000 km šumskih cesta. Zaključno s 1. 1. 1997. godine, prema katastru šumskih prometnica u Turskoj je bilo izgrađeno 125 915 Godine - Years Slika 15. Dinamika izgradnje šumskih cesta* icture 15 Dinamics of forsest road construction* |