DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 59 <-- 59 --> PDF |
T. Pentek, T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE km gospodarskih šumskih cesta; prema planu Centralne šumarske uprave treba izgraditi još 75 895 km gospodarskih šumskih cesta. Također je utvrđeno postojanje 13 484 km šumskih protupožarnih cesta, a prema 1planu treba izvesti još 12 070 km istih. Šumske ceste mogu se podijeliti u dvije osnovne kategorije s obzirom na primarnu zadaću zbog koje se ; konstruiraju, tip šume u kojem egzistiraju te kvalitetu igradnje i propisane tehničke značajke; to su gospodarske šumske ceste, šumske protupožarne ceste, šumske ipristupne ceste (do područja koja se pošumljavaju afforestation roads). Daljnja razdioba se provodi s obzirom na važnost pojedinih cesta (s tim su u vezi i normalni poprečni profili). Sama izgradnja šumskih cesta realizira se putem 1ugovora s privatnim poduzećima, a posao se dobiva putem javnoga natječaja. Privatnici izvode sve radove potrebne za izgradnju šumske ceste, zaključno s radovima Šumarski list br. Il- 12, CXXIV (21)0»). 669-685 na donjem stroju. Izvedba gornjega stroja, kao i tekuće i periodično održavanje šumskih cesta, Centralna šumarska uprava provodi u vlastitoj režiji. U kontekstu ovih šumarskih aktivnosti treba zamijetiti da su strojevi koji se nalalaze u vlasništvu Centralne šumarske uprave u dosta lošem stanju, vrlo stari i često podložni kvarovima. Time im je dnevni učinak značajno smanjen. Za razliku od strojeva koji bi kroz različite oblike šumskih radova morali sami sebe isplatiti te donijeti određeni profit, službena vozila su izuzetno dobre kvalitete i brojnosti. Da li takva poslovna politika prioritetnog investiranja u luksuzna prijevozna sredstva umjesto u sredstva rada (skidere, forvardere, žičare, kamione itd.) o kojima izravno ovisi poslovni uspjeh tvrtke ima opravdanje, nije teško ocijeniti. Štoviše, radnici na sječi i izradbi rade sa svojim motornim pilama, a o bilo kakvoj zaštitnoj opremi nema ni spomena. 2.4.7. Zaštita objekata prirode, životinjskih vrsta i lovstvo Protection of protected areas, wild animal and hunting Odjel za nacionalne parkove koji se bavi poslovima u vezi sa zaštitom prirodnih objekata, životinjskih vrsta i lovstvom, obnaša sljedeće zadaće: => Odabir i izdvajanje zaštićenih objekata prirode, planiranje, organizacija razvoj i unapređenje svih poslova u tim objektima. => Očuvanje i povećanje brojnosti životinjskog svijeta, definiranje granica lovišta i lovnog kapaciteta, organiziranje lovnog gospodarstva te planiranje, izrada i provođenje svih studija i istraživačkih problema u vezi navedene problematike, kao i primjena rezultata istraživanja u praksi. Osnivanje nacionalnih parkova u Turskoj započelo je 1958. godine kada su osnovana dva nacionalna parka, a izdvajanje nacionalnih parkova temelji se na Šumarskom zakonu broj 6831, koji je te godine i donesen. Do 1. siječnja 1999. godine u Turskoj su proglašena 32 nacionalna parka, a u njih 27 veća ili manja površina nalazi se pod šumom. Ti se "šumski" nacionalni parkovi nalaze na ukupnoj površini od 264 000 ha, što daje prosječnu veličinu od oko 9 800 ha po jednom nacionalnom parku. Pet nacionalnih parkova je proglašeno isključivo radi zaštite povijesnih i kulturnih vrijednosti i njihova je prosječna veličina bitno veća nego nacionalnih parkova proglašenih radi zaštite prirodnih vrijednosti i ljepota (oko 73 177 ha). U usporedbi s prosje čnom veličinom nacionalnih parkova u Europi koja iznosi oko 34 800 ha nacionalni su parkovi u Turskoj značajno manji. Uz nacionalne parkove koji su najviši stupanj zaštite prirode, proglašavaju se i štite i ostala područja: parkovi prirode, zaštićena područja, prirodni spomenici i ostalo. Dužnosti ovoga odjela u vezi sa zaštitom divljači, životinjskoga svijeta i lovnim gospodarstvom definirane su zakonom o lovu br. 3167. Stalan porast broja divljači, sukladno povećanju nutritativne vrijednosti njihove ishrane (prirodna hrana te hranilišta), pruža odlične mogućnosti za lovni turizam. Od 1957. godine pa do kraja 1988. godine osnovano je 118 područja zaštićenih radi očuvanja životinjskih vrsta koje tu žive. Ukupna površina zaštićenih područja iznosi 1816 583 ha, a u tim se područjima provodi i gospodarenje šumama koje tu rastu u suglasju sa odobrenim Planom gospodarenja. Također je osnovano 40 stanica za rasplod divljači s ciljem kontroliranog brojnog i kakvoćnog povećanja populacija određenih životinjskih vrsta. U zaštićenim područjima radi očuvanja životinja mogu se pronaći: jelen lopatar, srna, kozorog, divokoza, muflon, ptice močvarice, fazan, lještarka, kamenjarka, prepelica, trčka i tetrijeb ruševac. Iste se životinje mogu loviti u lovištima prema pojedinačnim lovnogospodarskim osnovama. 2.4.8. Usavršavanje djelatnika, izdavačke i promidžbene aktivnosti Training of employees, publishing and promotion activities Znanstvena i tehnološka dostignuća koja svakim data, nisu mimoišla ni šumarstvo. Iako tradicionalna i ponom, sve bržim tempom ulaze u sve sfere našega živo-nešto zatvorena struka za brza prihvaćanja tehničko |