DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 65     <-- 65 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. Il 12, CXXIV (2000), 687-692
UDK 630* 233 I 116


ZAŠTITA SADNICA KOD POŠUMLJAVANJA


PROTECTION OF THE SEDLING DURING THE REFORESTATION


Šime MEŠTROVIĆ, Dragica ŽAJA2, Zoran ĐURĐEVIĆ´


SAŽETAK: Pošumljavanje u primorskom području Hrvatske ima višestoljetnu
tradiciju. Tijekom vremena uzgoj sadnog materijala; njegov transport
do mjesta sadnje te priprema tla za sadnju, metode sadnje i zaštita mladih biljaka
doživljavaju promjene u kvalitativnom pogledu. Uspjeh pošumljavanja
je sve bolji, a rast i razvoj mladih biljaka sve brži. U svrhu daljnjeg poboljšanja
predlažemo upotrebu plastičnih folija kao pokrivače tla oko sadnica, te
plastični lijevak oko sadnice za zaštitu od vjetra, sunca i općenito poboljšanje
uvjeta za rast i razvoj.


Ključne riječi: pošumljavanje, primorsko područje Hrvatske, sadni
materijal, plastična folija, plastični lijevak, rast, zaštita


UVOD


Prije više stotina godina čovjek je prenosio mlade Najveći uspjesi postignuti su u poboljšanju tehnobiljčiee
s jednog mjesta na drugo. To je ostvarivao valoškog
procesa proizvodnje sadnog materijala i to od izđenjem
biljaka obično s busenom starih 1 - 4 godine i bora sjemenskih sastojina preko sabiranja sjemena, tretnjihovim
premještanjem na odgovarajuće mjesto. Prve mana sjemena, čuvanja i sortiranja, do proizvodnje sadzakonske
odredbe o pošumljavanju datiraju od početka nica željenih dimenzija i oblika za pojedinu vrstu, konXVI
stoljeća, a odnosile su se na područje Istre, Kvarkretne
uvjete i potrebe. Proizvodnja glede vremena kao
nera i Dalmacije. Strogi propisi, pored ostalog određii
glede količine nema ograničenja. Tehnološki je proces
vali su za sve vlasnike šuma: najčešće jedinstven unutar velikih zatvorenih sustava


koji rade za veća područja, proizvodeći više milijuna


u roku od 11 mjeseci pošumiti 8 % golih površina
sadnica (Skandinavija, Kanada, Novi Zeland i dr.).


sadnjom žira ili drugih vrsta;
vlasnici moraju uzgajati šumu na 2 % svojega poPored
proizvodnje na otvorenom u većim ili masjeda
(Jedi ovski, D.; 1975). njim rasadnicima razvila se i proizvodnja u staklenicima
i plastenicima, zatim proizvodnja na tlu u prirod


I pored strogih propisa učinkovitost je bila slaba, pa


nom supstratu sadnica gologa korijena, ali isto i oblo


se stoga prvim radovima na pošumljavanju dalmatin


ženoga korjena s busenom ili kontejnerom, te proizvo


skog krša smatraju oni iz godine 1756. za vrijeme gene


dnja na platformama - stolovima i to u kontejnerima.


ralnog providura Francesca Grimania. Od tog vremena
radovi na pošumljavanju doživjeli su velike preinake i Metode i način sadnje ima također spektakularni


usavršavanja (Kau der s, A.; 1983).
razvojni put, od najjednostavnije sadnje u zasjek, preko
sadnje u jamice i jame, sadnje na humke i nasipe, sadnje
u jarke, sadnje na podrivanom tlu, na izoranom tlu,
zatim sadnje biljaka gologa korijena, sadnja biljaka s
obloženim korijenom - busen ili kontejner (IVI at i ć S.
-Prpić B., 1983).


Metodama proizvodnje sadnog materijala, kao i 1 Prof. dr. sc. Šimc Mcštrović, Pančićeva 1, Zagreb


metodama sadnje, prilagođeni su vađenju sadnica, pa


´- Dragica Žaja, dipl. ing. šum. Šumarija Benkovac


kiranje i transport.


! Zoran Đurđević, dipl. ing. šum. Uprava šuma Split




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Š. Mešlrovic, 1). /uja, Z. ĐurJević: ZAŠTITA SADNICA KOD l´OSUMI.JAVANJA
Šumarski list br. I 1-12. CXXIV (2000). 6X7-692


ZAŠTITA I ČUVANJE SADNICA


S razvojem metoda sadnje, u uskoj je vezi i razvoj
metoda zaštite i čuvanja sadnica od vađenja do sadnje,
zatim poslije sadnje, u svrhu što boljeg uspjeha iste.


Posebni tretman zaštite i čuvanja provodi se kod sadnje
u semihumidnim, semiariadnim i ariadnim predjelima.
U našim prilikama to je područje mediteranske
šumske vegetacije. Sredozemno područje Hrvatske odlikuje
se plitkim, kamenitim, propusnim tlima (rendzine,
smeđa šumska tla na vapnencu i dolomitu, crvenice
i rijetko plitke crnice). Manjom količinom oborina nepravilnog
rasporeda, te toplim i suhim ljetnim mjesecima,
suhi vjetrovi prevladavaju tijekom cijele godine.
To znači da se sadnja biljaka odvija uz ove uvjete:


brzo oticanje vode u dublje slojeve, odnosno isuši


vanje površinskih slojeva;


snažni vjetrovi pospješuju isušivanje tla i lišća, stva


raju ljevak oko biljke (na njenom gornjem dijelu do


dira s tlom);


jako sunce izaziva palež kore na vratu biljke;


visoke ljetne temperature i suhi zrak uzrokuju dehi


draciju i sušenje mnogih biljaka;


mrazovi, a posebno kasni, mogu prouzročiti znatne


štete kod mladih biljaka u prvim godinama nakon


sadnje;


eolska i pluvialna erozija može ogoliti mlade biljke,
obzirom daje obrađeno tlo rahlo i lako pokretljivo.


Zaštita biljaka kod sadnje u prvim godinama razvoja
podrazumijeva aktivnosti u svrhu smanjivanja navedenih
negativnih utjecaja. Ovdje navodim samo neke od
značajnijih.


Da se dobije veća prozračnost tla i veća zaliha vode,
bolje natapanje okolja sadnice, vrši se obrada podrivanjem
(M eštro vi ć Š., 1964), a da se ta količina vlage
koja padne na tlo što dulje zadrži, najstariji način zaštite
koji se primjenjuje je prekrivanje površine oko sadnice.
Time se sprječava brzo isušivanje prekidom kapilara i
zaštitom tla od jakog udara sunca. Taj način ima i lošu
stranu koja se sastoji u tome što sunčeva radijacija od
kamenih površina negativno djeluje na biljku, ali taj se
učinak smanjuje prekrivanjem manjim kamenom umjesto
kamenih ploča (Krpan R., 1946).


Za zaštitu od vjetrova koristi se postrana zaštita od
kamena postavljenog na udaljenosti 10 - 15 cm od sadnica
u smjeru vladajućeg vjetra. Može biti jedan ili više
komada kamena da se dobije u širini od oko 40 cm visina
oko 20 - 30 cm. Slična se zaštita može postići već samom
sadnjom uz rub jame prema vladajućem vjetru ili
u zaštiti postranog kamena ili panja. Zaštita sprječava
naglo gibanje mlade biljke od vjetra, smanjuje mogućnost
stvaranja ljevka, smanjuje isušivanje tla uz sadnicu,
udare suhog i toplog zraka, kao i isušivanje same sadnice.
Tako izgrađena zaštita znatno povećava uspjeh
sadnje i razvoj sadnica.


Velika prednost sadnje i stoga znatno bolji uspjeh u
podrivenom tlu (To m a š e v i ć A., 1992) pored ostalog
je i zbog veće mogućnosti sadnje u dijelove jarka na kojemu
je sadnica zaštićena od vjetra ifi sunca ili obadvoje.


Umjesto zaštite od kamena, ona može biti i od drugih
materijala, a najpriručnija i vrlo učinkovita može
biti zaštita granjem. Svaka biljka u ranijoj dobi traži zaštitu,
pa neće biti problema ako se sadnica i prekrije
tankim slojem rastresite granjevine.


ZAŠTITA SADNICA PLASTIČNOM FOLIJOM I OMOTAČEM


Kao stoje naglašeno, zaštita sadnica načinom koji je
štiti od isušivanja tla te udara vjetra i sunca u prvim godinama
opstanka je vrlo značajna, možemo reći odlučujuća
na njen opstanak i daljnji razvoj. Cilj je osigurati
takvu zaštitu koja će biti učinkovita, lagana, brzo ugradiva
i za praksu prihvatljiva za velik broj sadnica i sadnih
mjesta.


Već prije 20 godina korištene su plastične folije kao
pokrivač tla uz mladu sadnicu, i to u radovima na pošumljavanju
aridnig područja u Alžiru. Na radovima podizanja
širokog zelenog pojasa između pustinjskih područja
i plodnih nizinskih dijelova Alžira oko 100 km
južno od Orana, korištena je metoda prekrivanja tla oko
sadnica u promjeru 40 - 50 cm folijom. Radi zaštite folija
se pokriva pijeskom debljine do oko 5 cm (Mestr
o v ić, S., 1973). Folija se postavlja tako da prema
sredini, odnosno prema središtu u kojem bi se nalazila


sadnica, ima lagani pad. Uzor za takva rješenja nalazimo
u povrtlarstvu pa i vinogradarstvu.


Ovom prilikom predlažemo takav način zaštite pri
pošumljavanju u primorskom području krša Hrvatske.
Međutim, glede neophodnosti zaštite od vjetra i izravnog
udara sunca, predlažemo djelotvorniju zaštitu koja
će mladu sadnicu štititi od sunca, vjetra, isušivanja vlage
iz tla, te povećavati količinu vode neposredno uz
sadnicu. Sistem se sastoji u ovome:


Prilikom sadnje biljke ili sjemena, bez obzira na metodu
sadnje, golog korijena ili obloženoga (busen, kontejner)
zaštićujemo:


1.
Tlo prekrivačem od tanke folije (si. 1 ) promjera oko
50 cm i s otvorom u sredini od 5 do 10 cm. Folija koja
se postavlja tako daje sadnica u sredini, a sve je
prekriveno zemljom za oko 1 cm debljine s manjim


ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 67     <-- 67 -->        PDF

S- Mcšlrović. P. Zaja. Z. Đurdović: ZAŠTITA SADNICA KOD POSUML.IAVAN.IA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 687-692


Crtež 1. Zaštita sadnice foliom


folia


Tlocrt M=l : 10 Projekt a-a M= 1 : 10


Crtež 2. Zaštita sadnice ljevkom


ljevak


35 cm -


Crtež 3. Zaštita sadnice foliom i ljevkom


ljevak
a a


folia




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 68     <-- 68 -->        PDF

Š. Mcštrović. I). Žaja. Z. Đurdcvić: ZAŠTITA SADNICA KOD POŠUMLJAVANJA


kamenčićima. Folija može biti sjedne strane prerezana
do sredine radi lakšeg stavljanja.


2.
Sadnicu možemo štititi omotačem oblika lijevka (si.
2) od tvrde plastike ili drugog materijala različitog
oblika i veličine već prema mjestu, načinu sadnje i
veličini sadnice. Lijevak se zabije u zemlju 5-1 0
cm, tako da sadnica ostane u sredini, a da ga vjetar
ne može nagnuti ili odnijeti. Veličina i oblik lijevka
bit će:
polulijevak promjera 30 - 40 cm u vrhu te 5 - 10
cm u bazi i visine 30 - 40 cm iznad tla. Okrene se
tako da štiti sadnicu od smjera udara vjetra;


lijevak sa širinom u bazi 5-1 0 cm, a na širem
gornjem kraju 30 - 40 cm i visine 30 - 40 cm iznad
tla. Lijevak se zagura u zemlju s tanjim krajem
oko 5 do 10 cm. Radi lakšeg stavljanja i kasnijeg
vađenja lijevak može biti na strani prerezan
po visini.


3.
Zaštita sadnice pokrivačem tla i omotačem u obliku
lijevka (si. 3) je najbolja i dat će najbolje rezultate.
S obzirom na ranije izloženo, učinak ovakve zaštite
ne treba posebno obrazlagati. Ovisno od napretka rasta
i razvoja biljke, poslije 3-4 godine nakon što biljka visinom
preraste svoju zaštitu, ona se skida, ukoliko nije
od materijala koji se s vremenom rastvara. Navedenim


Šumarski listbr. 11-12, CXXIV (2000), 687-692


načinom zaštite, sadnja će biti za oko 20 % sporija nego
kod uobičajenog načina. Troškovi lijevka s folijom su
beznačajni u odnosu na ostale troškove i učinak koji se
dobiva.


Način zaštite ili općenito metoda sadnje, pokusno se
primjenjuje u Upravi šuma Split, pa još ne možemo govoriti
brojčano o rezultatima, ali oni su više nego sigurni.
Prvi radovi se prate i testiraju usporedni rezultati
različitih metoda u Šumariji Benkovac.


Pored istraživanja uspjeha sa sadnjom sadnica, obavljaju
se i pokusi sa sijanjem, tako da se umjesto sadnica
na opisanu zaštitu na pripremljeno sadno mjesto posije
sjeme (2-3 sjemenke). Sjeme je tako zaštićeno od
miševa i ptica.


U svakom slučaju, glede rezultata postignutih samo
načinom prekrivanja tla za zaštitu od isušivanja, predložena
metoda će neosporno dati dobre rezultate u
praktičnoj primjeni.


Koristimo priliku predložiti navedenu metodu i kod
sadnje u kontinentalnom području, posebno sadnje hrastovih
sadnica ili žira. U tom će slučaju pokrov oko biljke
folijom i zemljom biti zaštita mladoj biljci od korova,
a lijevak bi trebao biti oko 60 cm visine da zaštiti
biljku i od divljači.


Slika 2. Teren pripravljen za sadnju na pokusnoj plohi. Obrađeno
Slika 1. Izgled ljevka visine 17 cm promjera 30 cm riperom u prugama
(Foto: Z. Đurdcvić) (Foto: Z. Đurđević)




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Š. Meštrović. 13. Žaja. Z. Đurđcvić: ZAŠTITA SADNICA KOD POŠUMLJAVANJA Šumarski liši hr. II 12, CXXIV (2000). 687-692


Slika 3. Rasadnici pri sadnji
(Foto: Z. Đurđcvić)


Slika 4. Obrada sadnog mjesta i postavljanje lijevka
(Foto: Z. Đurđcvić)


Slika 5. Pokusna ploha s kontrolnom površinom
(Foto: Š. Meštrović)


Slika 7. Izgled nakon izvršenje sadnje Slika 6. Detaljan izgled terena pripravljenog za sadnju
(Foto: Š. Meštrović) (Foto: Z. Đurđcvić)


ZAKLJUČAK


U članku je obrađena metoda zaštite sadnica prilikom
pošumljavanja u području mediterana. Zaštita je
dvojaka, i to zaštita na tlu plastičnom folijom, i zaštita
oko same sadnice plastičnim lijevkom.


Plastična folija promjera 0,5 m s kojom sc prekriva
tlo oko same sadnice prekrije se tankim slojem zemlje i
sitnog kamenja. Folija sprječava isušivanje tla i rast
travne vegetacije uz samu sadnicu.


Lijevak od čvrste plastike dimenzija 30 - 40 cm na
širem, te 5 - 10 cm na užem kraju i visine 30 - 40 cm iznad
tla, štiti biljku od udara vjetra i sunca te povećeva
količinu padalina uz samo deblo sadnice. Posebno ima
funkciju zaštite korijenovog vrata biljke od upale.


Nakon 3-4 godine, već prema razvoju same biljke ,
lijevak i folija se vade, a radi lakšeg vađenja na lijevku
je prorez po visini, a na foliji od centra do ruba.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 70     <-- 70 -->        PDF

S. Me.štrovic, D. Zaja, Z. Đurdević: ZAŠTITA SADNICA KOD POŠUMLJAVANJA
Šumarski list br. II 12. CXXIV-(2()()()). 6X7-692
LITERATURA:


1. J e d 1 o v s k i, D., ( 1976): Venecija i šumarstvo Dal8.
M eštr o vić , Š., (1973): Gefara project (Idejni promacije
od 15 do 18 vijeka, Disertacija, Split jekt plantaža eukaliptusa za Libiju), Zagreb
2. Ka ude rs, A., (1983): Šumarska enciklopedija, Za9.
M eštro vić , Š., (1977): Značaj šumskih kultura u
greb, II. izdanje knjiga 2 str. 81 - 84 primorskom području krša, Šum. list br. 8-9; str.
3. Krpan, R., (1946): Šumarski priručnik I - Zagreb, 382-385, Zagreb
str. 725-741 10. Tomašević , A. (1995): Višegodišnji rezultati is4.
Matić , S., (1982): Načini pošumljavanja, Priroda traživanja uspjeha pošumljavanja u kršu alepbr.
8 Zagreb
skim borom (Pinus halepensis Mili.), crnim borom
(Pimis nigra Arn.) i primorskim borom (Pi


5. Matić, S., Prpić, B., (1983): Pošumljavanje, Penus
pinaster Aif.) kod tri različite metode pripre


trinja str. 1 - 77


me tla za pošumljavanje. Šum. list 119 br. 7 - 8;


6. Matić, S., Anić, I., Oršanić, M., (1977): Postr.
227-236, Zagreb
dizanje, njega i obnova šuma kao temeljni pre


11. Tomašević , A., (1997): Povijest pošumljavanja
duvjeti ekološkog, društvenog i gospodarskog


na otoku Visu, Šum. list 121 br. 9 - 10; str. 515


napretka mediterana Šum. list br. 9 - 10; str. 473


526, Zagreb


478, Zagreb


7. M eštr o vić , Š., (1964): Primjena mehaničke obrade
tla pri podizanju šuma u oblasti Mediterana,
Šum. list 3-4, Zagreb
SUMMARY: The paper deals with the method of protection of the seedlings
during the reforestation in the Mediteranean area. It has dual protection: on
the ground with the plastic co ver and around the seedling with the plastic tube.


The plastic tube 50 cm in diameter covering the soil around the seedling,
should be covered by the thin layer of soil and small stones. The cover prevents
from drying up of the soil and from the growth of the grass vegetation around
the seedling.


Solid plastic tube 30-40 cm wide at the top and 5-10 narrow at the bottom
with its height 30-40 cm above the ground, protects the plant from the wind
blow and the sun and in this way the quality of precipitation around the stem of
the seedling is increased. Its special function is to protect the root collar of the
plant from inflammation.


3-4 years later, depending on the growth of the plant, the tube and the cover
are to be removed. To make it easier the tube cut should be longitudinal and
the cover cut should be made across.