DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 75 <-- 75 --> PDF |
A. Frković: MUNGOS NA OTOKU MLJETU Slika 3. Motiv s otoka Mljeta; glas o poskocima na Mljetu daleko je kružio, i osamljeni veliki otok, čudovište prirodne ljepo te, još jače se udaljavao u pučini (M. Dubac 1961) (Foto: A: Frković) gos je uvršten u nezaštićenu divljač kojega su ovlaštenici prava lova mogli nesmetano loviti tijekom cijele godine, a svi ostali "u svom dvorištu i potkućnici bilo kojim načinom osim vatrenim oružjem ". U prvom poslijeratnom razdoblju, a na inicijativu i u organizaciji Lovačkog saveza Hrvatske, među članovima otočkog lovačkog društva tamanjenje mungosa stimulirano je natjecateljskim bodovima i/ili novčanim nagradama. Godine 1959. na jugozapadnom dijelu otoka Mljeta, približno na području unutar granica današnjeg NP Mljet, odstrijeljeno je ili na druge načine stečeno preko 300 mungosa, da bi se nekoliko godina kasnije, radi ZAKLJUČNE Kako do sada poduzimane mjere zaštite protiv šteta od mungosa nisu dale dovoljno učinkovite rezultate, na temelju Zakona o otocima (Narodne novine br. 34/99.) nadležno će ministarstvo morati provesti odgovarajući potupak za, ako ne uklanjanje, onda barem osjetljivije smanjivanje brojnog stanja mungosa. U budućnosti više ćepozornosti trebati posvetiti i dosad nekontrolira Šumarski list hr. II 12, (XXIV (21)00). 693-698 ukidanja novčane stimulacije, taj broj smanjio na jedva stotinu jedinki (usmeni padatak lovca iz Govedara). Uz lovce, koji ih odstreljuju pretežito u skupnim lovovima ili na dočeku u sumrak u lovu na korisnu divljač, love ih i ribari (na vrše!), ali i sami poljoprivrednici koristeći najrazličitija sredstva i načine lova. Znatan broj mun gosa strada na cestovnim prometnicama, ali i od šum skih požara tijekom Jjctnog razdoblja. Gustoća naseljenosti ovog predatora vidno je sma njena za velikih šumskih požara 1917. i 1927. godine. Slika 4. "Zmijožder" mungos na promidžbenoj naljepnici ugostiteljskog objekta iz Sobre. ali uz izuzetak tih i još nekih kritičnih godina (jaka suša, niske temperature i snijeg)´´ rijetko je koje godine ukupni mortalitet dosegao visinu prirasta. U odnosu na štete, a u vezi s tim i smanjivanja, broj nosti mungosa, stanje ni danas nije bitno drukčije. Iako i dalje s tretmanom nezaštićene divljači (posebnim Pra vilnikom o lovostaji (Narodne novine br. 123/99.) za branjeno je loviti ženku kad je visoko bređa i dok vodi sitnu mladunčad), interes za lovljenje mungosa je sve manji i pored činjenice daje postao prava napast za ži telje i lovozakupnikc. Ne postoje materijalni dokazi da je ovom predatoru išta naudila prije desetak godina ne kontrolirano unesena divlja svinja (Sus scrofa), kao mogući prirodni neprijatelj. NAPOMENE nom unašanju stranih vrsta na ovaj otok, budući da bi ono moglo lako ugroziti izvornu prepoznatljivu faunu (Tvrtković 1995). " Snijeg na otoku Mljetu godišnje padne jedanput u razdoblju od 10 do 15 godina. |