DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 78 <-- 78 --> PDF |
UZ BOŽIČNU ČESTITKU BOŽIČNE JASLICE NA MEDVEDNICI Jaslice Jaslice u obliku makete prikazuju Isusovo rođenje sa štalicom i likovima djeteta Isusa, Marije, Josipa, anđela, tri kralja, pastira i drugih poklonika. U taj sadržaj spadaju i životinje: volovi, magarci i ovce. Jaslice nose i nacionalno obilježje u vidu puka od djeteta do staraca, često u narodnim nošnjama. One uz religiozni sadržaj imaju folklorne i druge tradicionalne vrijednosti jednog naroda, oblikovane umjetničkim dostignućima njihova autora. Jaslice nisu samo umjetničko djelo, one su odraz naše duše i srca, sjećanje na naše djetinjstvo, poticaj za suosjećanje sa siromašnima, nesretnima, čežnja za napuštenim domom i ugašenim ognjištem. Povijest jaslica Povijest jaslica seže daleko u prošlost u dvanaesto stoljeće, u vrijeme kada je živio sv. Franjo Asiški, pravo ime Giovanni Francesco Bernardone (1181-1226), osnivač franjevačkog reda. Sveti Franjo Asiški je 1223. godine prvi načinio jaslice i uveo u crkvenu zajednicu ovaj lijepi običaj prikazivanja poklonstva pastira i kraljeva tek rođenom Isusu. U Europi, osobito u Italiji i Njemačkoj, u 17. i 18. stoljeću mnogobrojni umjetnici i amateri kreiraju velik broj jaslica. I u Hrvatskoj u okviru tradicionalnih vjerskih i narodnih običaja jaslice postaju simbol Božića i ukras skoro svake crkve i katoličke kuće. Doživljaj Božića bez njih ne bi bio potpun. Ideju za izradu jaslica koje su bile izložene ocjeni javnosti pred Božić 1916. god. dali su arhitekti Robert Frangcš-Mihanović i Viktor Kovačić, a izradio ih je Vojt Braniša. Navedene jaslice su po umjetničkoj kreaciji specifično hrvatske zbog realističnog prikaza hrvatskog puka, koji je u procesiji krenuo pohoditi betlehemsku štalicu. U procesiji su seljaci obučeni u šestinske narodne nošnje s bajsom i tamburicama, zatim prosjaci i bogalji te gradski čovjek s aktovkom. Tu su likovi koji pjevaju i djeca koja plešu u kolu. U koloni prema Betlehemu su i kola koja vuku veliki spori volo vi. Hrvati stižu tek malo iza pastira, a tri se kralja upravo klanjaju. Tlo je pokriveno snijegom, pa je zimska idila za vrijeme Božića potpuna. Jaslice se nalaze u crkvi sv. Blaža u Zagrebu. Navedene jaslice su bile vrlo zapažene na međunarodnoj izložbi koja se održava uoči svakog Božića u Veroni. U Etnografskom muzeju u Zagrebu u studenom 1995. godine održana je izložba Božičnih jaslica. Prikazane su jaslice iz svih dijelova Hrvatske, ukupno 120 kiparskih i slikarskih radova. Zapaženo mjesto imale su jaslice s Medvednice. Planina Medvednica Medvednica (Zagrebačka gora, Sljeme), planina iznad grada Zagreba, proteže se u smjeru jugoistok-sjeverozapad. Najviši vrh je Sljeme (1033 m) s kojeg se pruža lijep pogled na Zagreb, Hrvatsko zagorje, pa čak i do slovenskih Alpa. Njeni južni obronci protežu se do skoro samog središta Zagreba. Medvednica u geomorfološkom i hidrološkom smislu predstavlja prijelazno područje s kombiniranim osobinama predalpske zone, dinarskog krša i starih panonskih nizina, a stijene po načinu postanka su eruptivne, metamorfne i sedimentne. Bogata je flora samoniklog bilja i raznovrsna fauna. Medvednica je značajno šumskogospodarsko područje s naglašenim rekreativnim i ekološkim vrijednostima, na površini od 270 km2, šume Medvednice proglašene su 1954. god. park šumom, a 1957. god. izdvojeno je 1100 ha rezervatnih površina u kojima je zabranjeno iskorištavanje šuma. Već 1981. god. na temelju Zakona o zaštiti prirode, Medvednica je park prirode: prostorno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim, estetskim, turističkim i rekreativnim vrijednostima. Medvednica ima mnogobrojna povijesna i kulturna dobra. Ona je poznata po planinarskim domovima i drugim objektima antropogenog i prirodnog porijekla, poučnim stazama, šumskoj školi za planinare, izletnike, đake i sve ljubitelje prirode. Planinsko područje Medvednica (Park prirode) ima površinu od 22.826 ha. Najveći dio te površine su šume od 14.550 ha. Razlika od 8.276 ha su voćnjaci, vinogradi, ratarske kulture i komunalni objekti. Od ukupne površine šuma 8.188 ha su državne šume (njima gospodare "Hrvatske šume" p.o. Zagreb), 374 ha su šume Šumarskog fakulteta, 5.988 ha su privatne šume. Od šumskih vrsta drveća prevladavaju listače: bukva, kitnjak, grab, kesten, javor, bagrem, lužnjak, medunac, trešnja, joha i lipa. Odcrnogorice dolaze jela, smreka, a mjestimično su uneseni obični i crni bor, ariš, borovac i duglazija. Jaslice na Medvednici Prije šest godina hrvatsko šumarstvo (Šumarija Zavjersko obilježje. Nedaleko od lugarnice na otvorenom greb) podarilo je Zagrebu i Hrvatskoj jedno izuzetno prostoru ispod krošanja jelovih stabala, a iznad slje |