DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Dr. sc. Vice I v a n č e v i ć 235 GODINA ŠUMARIJE KRASNO (1765-2000) NAJSTARIJE ŠUMARIJE U NAŠOJ ZEMLJI Osnivanje Šumarije Krasno prije 235 godina događa se u vrijeme vladavine Marije Terezije i postojanja Vojne Krajine daleke 1765. godine. Ovom datumu prethodila je naredba Marije Terezije 1762., kojom je zabranila izvoz hrastovine za brodogradnju iz svojih zemalja, pa tako i Vojne krajine. Ujedno je povjerila Tršćanskoj intendanci vrhovni nadzor nad krajiškim šumama u Hrvatskoj. Takoder je naredila detaljni opis, premjer i izradu karata krajiških šuma, sastav šumskog reda, te postavljanje stručnog osoblja za gospodarenje šumama. Na zajedničkom sastanku pod predsjedanjem generala Bečka, zapovjednika Karlovačkog generalata, 16. veljače 1765. god. raspravljalo se je o regulaciji međutimnog šumskog reda (Waldordnunga), instrukcijama (napucima), izgradnji puteva, namještenju šumara (Waldbereitera) i lugara (Forstknechta) u Ces. kralj, šumama Karlovačkog generalata (Lička, Otočka, Ogulinska i Slunjska pukovnija), utvrđivanju cijene drveta na panju, taksi za drvo u Comercial Magazinima i razrješenju senjskih teritorijalnih sporova o razdiobi susjednih šuma." Tom prilikom ing. major pl. Pierker kao autor, predočio je podatke o inventarizaciji šuma zajedno s pripadajućim mapama. Autor šumskog reda i instrukcija (naputaka) bio je šumarnik (Waldmeister) kapetan ingénieur J. C. Franzoni. U raspravi o razmještaju trojice uzetih šumara i većeg broja domaćih i stranih lugara, zaključeno je da se jedan šumar postavi u šumariji (nadgledništvu) Oštarije za šume Ličke pukovnije, drugi u šumariji Krasno za šume Otočke pukovnije i dijela Ogulinske pukovnije s distriktom u Drežnici, i napokon treći u šumariji Petrova Gora za šume većeg dijela Ogulinske i cijele Slunjske pukovnije. Šumaru u Oštarijama moglo bi se dodijeliti 8 lugara (6 domaćih i 2 strana), u Krasnu 12 lugara (8 domaćih i 4 strana) i još jednog najboljeg šumara lovca kao pristava u Drežnici, te šumaru u Petrovoj Gori 5 lugara (4 domaća i 1 strani). Svakom šumaru već " B. Kosović: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli od Dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina, Šumarski list. 1914. je bila doznačena godišnja plaća od 450 forinti, a svakom lugaru po 10 forinti mjesečno, odnosno 120 forinti godišnje. Prema prijedlogu Franzonija, svakome lugaru trebao se osigurati stan u šumi unutar čuvarskog rajona ili u njegovoj neposrednoj blizini. Ukoliko se takvi uvjeti ne bi mogli ostvariti, tada bi im se trebala doznačiti primjerena stanarina. Nadzor nad šumama Karlovačkog generalata bio je povjeren Comercial Waldmeisteru J. C. Franzoniju. U šumskom redu (Waldordnung) od 34 članka, između ostalog, bilo je propisano: korištenje ogrijeva i to samo od suhara ("slučajnika"), zabrana uništavanja ograda, obvezna izgradnja zatvorenih ognjišta, izgradnja stanova u šumi, uništavanje koza u roku od 6 godina, prve zamisli o pošumljavanju, uspostavljanje privremene upravnočuvarske službe, namještenje šumara i lugara u osnovanim šumarijama, uzgojne radnje radi pomaganja jele, a na štetu bukve, zabrana loženja vatre, stroge kazne za kradu, zabranu sječe prema granici s Turskom, odgovornost za provedbu šumskog reda i drugo. Prilikom inventarizacije šuma podijeljeno je područje šumarije Krasno, odnosno Otočke pukovnije na 12 okružja i 2 posebna predjela (Podgorje i Senjska draga), koji su obuhvaćali 62.423 ha. Za svako okružje i predjele iskazane su površine, broj stabala po vrstama, te broj stabala sposobnih za iskorištenje. Na području Otočke pukovnije nalazilo se ukupno 20.630.970 stabala, ili 330 stabala/ha, od toga bukve 50 %, jele 28 %, smreke 14 %, hrasta 2 %, te ostalih vrsta 6 %. Posebno je iskazan broj stabala koji se mogu posjeći za potrebe brodogradnje, i to od ukupno 5.376.021 kom, što čini 26 % sveukupnog broja stabala (bukve 45 %, jele 33 %, smreke 14 % i ostalih vrsta 8 %). U šumskom redu ne precizira se vrijeme u kojemu bi se mogla posjeći ova stabla. Šumski red vrijedio je kao moderni dokument, jer je obuhvaćao gotovo sva najnovija saznanja o šumarstvu toga vremena. U njegovoj primjeni svakako je dolazilo do kršenja, ali je njegovo postojanje ipak znatno ograničavalo destruktivne djelatnosti područnog stanovništva u šumama Vojne Krajine. Šumski red nije bio tiskan nego pisan, a prilikom sastavljanja kao uzori, poslužili su šumski redovi Gorice i Gradišća iz 1732. godine. 705 |