DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 89 <-- 89 --> PDF |
Prof. dr. sc. Slavko Mat i ć LIK I DJELO prof. dr. sc. JOSIPA BALENA U POVODU 110. OBLJETNICE NJEGOVOG ROĐENJA Obljetnica 235 godina postojanja i rada šumarije Krasno, slikovito govori o šumama i šumarstvu Hrvatske i ovog velebitskog područja, a isto tako i o ljudima koji su bili i ostali vezani za šumu i uz sve ono što ona pruža njima i oni njoj. Zbog vjekovne povezanosti čovjeka sa šumom, koja u kontinuitetu traje od nastanka čovjeka do današnjih dana, pojedine faze razvoja ljudskog društva možemo promatrati u kontekstu odnosa prema šumi. Svi usponi i padovi u gospodarskom i civilizacijskom razvoju ljudskog društva definirani su i prepoznatljivi u njegovu odnosu prema šumi (Matić 1990). Rana naseljenost ovoga hrvatskog, velebitskog, kapelskog, ličkog i primorskog kraja, velika koncetracija stanovništva, koja seže u prošlost mjerena tisućama godina, razvoj kulture i ostalih civilizacijskih pokazatelja, imali su znatan utjecaj na razvoj šuma sjedne strane, i razvoj šumarske struke i znanosti kao protuteža propadanju šuma s druge strane. S divljenjem i velikim uvažavanjem, ovdje ističemo daje po pitanju šumarske struke u Hrvatskoj, pa i u Europi, puno toga započeto ovdje u Krasnu, u ovom hrvatskom velebitskom kraju, gdje mu jelove, bukove i smrekove šume daju značajno obilježje, te su postale simbolom mnogih osobina koje su svojstvene našim hrvatskim prostorima i ljudima. Ove vrste drveća svojom nazočnošću obilježavaju životne uvjete predstavljene osobinama tla i klime, a njihov utjecaj širi se na ekološke, socijalne, gospodarske, kulturne, nacionalne i vjerske uvjete, u kojima se tisućama godina razvijao, prilagođavao i oblikovao hrvatski čovjek. Ove šume i drveće nose vrhunsko obilježje kakvoće, one su vrijedne, plemenite, trajne, postojane i vječne kao i hrvatski čovjek, koji se kalio i razvijao u sjeni njihovih krošanja (Matić 1996). Nije onda čudo daje upravo ovdje na ovom mjestu nastala šumarija prija 235 godina, istovremeno kada i u Baškim Oštarijama i Petrovoj gori, i istovremeno kada i prve šumarije u Središnjoj Europi, odnosno u Svijetu. Isto tako nije neobično da se na ovom prostoru Senja, Krasna, Novog, Crikvenice, Otočca i Gospića javlja prvo organizirano šumarstvo u Hrvatskoj. Upravo je na tom području (K1 e p a c, 1998) major Pirker pod rukovodstvom Waldmeistera Franzonia izradio sa svojim su radnicima 1764 i 1765. godine "prvu gospodarsku osnovu" za vojničke šume bivše pukovnije ličke, otočke i ogulinske nekadašnje Vojne krajine, konkretno za tri gospodarske jedinice šuma današnjeg nacionalnog parka Plitvička jezera. U toj osnovi sve su vojničke šume mapiranc i izrađeni nacrti u mjerilu 1 :3880 "fortifikations hvati". Na temelju opisa i nacrta šuma, izvršena je prva razdioba šuma na okružja, šumarije i čuvarije. Četiri godine nakon toga i nakon osnivanja šumarije u Krasnu izlazi Šumski red Marije Terezije na njemačkom i hrvatskom jeziku. To nije samo prvi hrvatski šumarski zakon, već i prva nauka o šumskom gospodarstvu izdana na hrvatskom jeziku (Kestcrčanek 1882). Nije nikakvo čudo da se u takvom okruženju javljaju domaći šumarski stručnjaci koji svojim životom i djelom ostavljaju duboke tragove u hrvatskom šumarstvu, kako u šumarskoj struci, tako i u šumarskoj znanosti. Pored mnogih zaslužnih i u šumarstvu poznatih koji su ponikli iz ovih krajeva, ovdje posebno ističemo dva velikana u šumarskoj struci i u uzgajanju šuma, a to su prof. dr. sc. Josip Baien i prof. dr. sc. Milan An ić . Glede činjenice daje godina obilježavanja 235-godišnjice osnivanja šumarije Krasno istovremeno i godina u kojoj bilježimo 110. obljetnicu rođenja prof. dr. sc. Josipa Balena, a i s obzirom na to daje njegov životni put i djelo bio prešućivan i pod embargom čitavih 50 godina (od 1945. do 1995. kada je rehabilitiran na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu), namjera nam je da ovom prilikom u sažetom obliku prikažemo njegovo djelo i životni put. Josip Balen rodio se 18. ožujka 1890. u Krmpotama, kotar Novi Vinodolski. U rodnom mjestu završio je osnovnu školu, a gimnaziju u Senju, gdje je 1909. maturirao. Šumarske nauke završio je na visokoj šumarskoj i rudarskoj školi u Banskoj Šćavnici, sadašnjoj Slovačkoj 1913. Već je kao odličan gimnazijalac, a kasnije i na studiju, dobivao stipendiju iz prihoda državnih šuma u Hrvatskoj. Nakon završetka studija zapošljava se u šumarskom ravnateljstvu u Zagrebu. Ujesen 1914. povjerena mu je uprava šumarije Rujevac-Umetić (danas Rujevac i Kostajnica), a u proljeće 1915. uprava šumarije u Glini. |