DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 9 <-- 9 --> PDF |
K. Pintarić; ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH SUMA U BiH Šumarski list br. II 1 2, CXXIV (2000). 627-635 Tablica 6. Kvaliteta krošnjica Table 6 The crown quality Ploha - Plot Kvaliteta krošnje Ukupno The crown quality Total Dobar - Good Srednji - Middle Loš - Bad 1 Stabalaca/ha 22000 16000 -38000 trecs/ha % 58 42 100 2 Stabalaca/ha 33000 24000 -57000 trees/ha % 58 42 100 3 Stabalaca/ha 23000 5000 -28000 trees/ha % 82 18 100 4 Stabalaca/ha 22000 7000 -29000 trees/ha % 76 24 100 5 Stabalaca/ha 14000 19000 -33000 trees/ha % 42 58 100 6 Stabalaca/ha 10000 10000 -20000 trees/ha % 50 50 100 Prosjek - Mean Stabalaca/ha 20700 13500 -34200 trees/ha % 60,5 39,5 100 Iz tablice broj 6 vidljivo je da broj jedinki s dobrom i Udjel jedinki koje imaju istodobno dobro deblo i dopravilno razvijenom krošnjom varira između 10000 bru krošnju je isto tako visoko, i po plohama varira iz( ploha 6) i 33000 (ploha 2), u prosjeku 20700 +/- 3260 među 10000 (ploha 6) i 25000 (ploha 2), odnosno izmejedinki po hektaru. đu 42 % i 79 % stabalaca gornjeg sloja, što je vidljivo iz tablice broj 7. Tablica 7. Kvaliteta stabalaca s istovremeno dobrim deblom i krošnjom Table 7 The qualiti of stems at the some time with good stems and crowns primjerna ploha - plot 1 2 3 4 5 6 broj jedinki po hektaru number of trees per hectar Ukupan broj stabalaca gornjeg sloja Number of trees at the upper layer 38000 57000 28000 29000 33000 20000 Broj stabalaca sa kvalitetnim deblom i krošnjom Number of trees with good stems and crowns 17000 25000 22000 21000 14000 10000 % stabalaca sa kvalitetnim deblom i krošnjom 45 % 44 % 79 % 72 % 42 % 50 % Uočavamo da na svim primjernim plohama ima vešnjom, što obećava u buduće i kvalitetnu drvnu masu, liki broj jedinki s kvalitetnim deblom i kvalitetnom kropod uvjetom da se sprovede odgovarajuća mjera njege. 3.2.6. Koeficijent vitkosti (jedinke iz svih slojeva) Koeficijent vitkosti izračunat je po formuli: jedinka je otpornija na štete od snijega, stoje posebno h mm: do mm, odnosno visina iskazana u milimetrima značajno za bukvu. prema promjeru stabalca na 5 cm od tla iskazana u miliKoeficijent vitkosti po plohama i debljinskim stupmetrima. njevima prikazanje u tablici broj 8. Ovaj koeficijent je vrlo važan glede otpornosti na snijeg, i ukoliko ovaj koeficijent ima manju vrijednost, |