DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 94 <-- 94 --> PDF |
190. OBLJETNICA ŠUMARIJE FUŽINE Sve se češće pojavljuju razni napisi u dnevmim tiskovinama, ali i komentari na elektroničkim medijima o Gorskom kotaru i njegovim šumama. To nije slučajnost, jer malo je gdje razvijen osjećaj za šumu kao u Goranina, koji ju je uvijek doživljavao kao izvor svog života, pa ju stoga cijeni i čuva, kako bi svom potomstvu ostavio taj nepresušni, obnovljivi prirodni resurs za nastavak življenja na tom prekrasnom, ali klimatski surovom prostoru. Upravo zbog shvaćanja daje šuma, tj. njeni proizvodi od velikog značaja za njegov život, Goraninu nije bilo potrebno zakonskim odredbama regulirati način kako će se prema njoj odnositi, pa je relativno kasno počela djelovati zakonska regulativa u njihovu gospodarenju. U Fužinama je 7. lipnja 1810. godine, dakle pred 190 godina ( stoje svojevrsni jubilej) osnovana šumarija, koju je osnovao J. Stipanović, o čemu je upravitelj osnovane šumarije pismeno izvijestio Kaštelanat u Novom Vinodolskom. Od tog vremena u Fužinama djeluje šumarija kontinuirano sve do naših dana, a neko su Slika 1. Šume zemljišne zajednice Fužine odlikovale su se zdravim i velikim drvnim masama. Među najljepše jelike Gorskog kotara spadala je šuma Brloško (na slici) u kojoj je drvna masa po hektaru iznosila i do 1000 ni3. (Foto: A. Frković) Slika 2. Stara, u novije vrijeme obnovljena zgrada Šumarije Fuži ne; uz Kraljevski šumski ured tu je nakon provedene segre gacije stolovao i kotarski šumar, provodeći stručnu upravu nad šumama zemljišne zajednice. (Foto: A. Frković) vrijeme na tom području djelovale dvije šumarije i to za državne šume i šume Zemljišne zajednice (Frković - Trohar). Zakonom iz 1894. godine o Zemljišnim zajednicama bilo je određeno koja su prava i dužnosti ovlaštenika Zemljišnih zajednica, ali i način upravljanja, a kako je tvrdio J. Šafar, Zemljišne su zajednice i same izrađivale svoje pravilnike u okviru općih odredbi. Upravljanje Zemljišnim zajednicama obavljalo se preko stručnog osoblja, ali na temelju po skupštini donesenih odredbi, koja je imenovala Upravni odbor Zemljišne zajednice. Skupština Zemljišne zajednice kao najviši organ upravljanja donosila je godišnji proračun, odobravala gospodarske osnove i godišnje planove gospodarenja. Ona je vršila izbor šumarskog stručnjaka, lugarskog i drugog osoblja te određivala cijenu pristupnica u Zemljišnu zajednicu. Upravni odbor koji je izabrala skupština, vršio je izbor pročelnika Zemljišne zajednice, uređivao sastav godišnjih planova gospodarenja, posebice sječiva masa i uzgojnih radova te provjeravao zahtjeve ovlaštenika za dodjelu građe i ogrijeva. Pročelnik Zemljišne zajednice bio je izvršni organ skupštine, koji je ujedno predstavljao Zemljišnu zajednicu pred drugim tijelima. Prije oformljenja Šumarije Fužine, upravljanje šumama bilo je pod civilnom vlašću, a nakon uspostave šumarije spomenute godine počinje stručno upravljanje tim najznačajnijim resursom Fužina i Gorskog kotara. |