DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 95     <-- 95 -->        PDF

Te su šume do 1671. godine pripadale vlastelinstvu
Frankopan, a nakon njegove pogibije iste godine su
eksproprirane. Osam godina kasnije oformljeno je tzv.
Komorsko dobro, kojemu su pripale eksproprirane
šume, a njima su upravljali kaštelanati u Novom Vinodolskom
i Bakru.


Segregacijom iz 1885. godine oformljene su iz Komorskog
dobra Zemljišne zajednice na sadašnjem području
Općine Fužine i to: Zemljišna zajednica Fužine
sa 1052 ha površine, Z. z. Vrata površine 588 ha, Z. z.
Benkovac sa 222 ha površine te Zemljišne zajednice
Lič, Zlobin, Šmrika i Dol. Z. z. Fužine su zbog prikraćivanja
kod dodjele površina 1930. godine dobile još
748 jutara, a i kupnjom 13 ha, šume znatno se uvećava
površine te zajednice.


Nakon Drugog svjetskog rata 1948. g. sve su Zemljišne
zajednice kao i Imovne općine nacionalizirane.
Imovne općine bile su oformljene na sjevernom i is-


IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


Prigodom obilježavanja 190. obljetnice Šumarije Fužine, u djclimice
obnovljenoj staroj šumariji otvorena je izložba
(Foto: D. Delač)


točnom dijelu Hrvatske, koje su slično Zemljišnim zajednicama
upravljale svojim šumama.
Josip Trohar, dipl. ing. šum., Rijeka


KOMENTAR NA ZADNJI PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDL
PARKA PRIRODE "KOPAČKI RIT"


U mjesecu srpnju ove godine, Ministarstvo zaštite
okoliša i prostornog uređenja objelodanilo je Pravilnik


o unutarnjem redu Parka prirode "Kopački rit" (NN
77/2.000.). Zamišljen je još 1998. godine kao zakonski
akt kojim se brani priroda, ali i usuglašavaju i propisuju
pravila ponašanja korisnika (u konkretnom slučaju):
šumara, vodograditelja, lovaca, ribara, snimatelja, slikara,
ljubitelja prirode, trgovaca, prijevoznika, uzgajivača
stoke, rezača trske, turista, pilota, - koji logikom
poslova često nisu u suglasju s proklamiranim načelima
zaštite prirode. Istovremeno sankcionira protuzakonite
aktivnosti: zvjerokradica, ribokradica, krivolovaca,
sakupljača puževa, žaba, životinja za zoološke
vrtove, pijavica, školjki, gljiva, ljekovitog bilja, korisnika
pijeska, zemlje, piromana, odlagača smeća i dr.
Kao i svi ranije doneseni Pravilnici i njihove tzv. dopune,
uz niz korisnih odredbi i ovaj Pravilnik odiše elementima
tvrde pravnobirokratske regulative. Uz sve
to vidljivo je da tvorci Pravilnika nedovoljno poznaju
ekološke i druge osobnosti Baranje, Kopačkog rita, ovdašnje
prilike i ljude, a izgleda da ovako napisan predstavlja
izvod iz jedinstvenog obrasca za parkove prirode
u Hrvatskoj.


Napisan u spomenutoj maniri, ne podstiče održivi
razvoj interese ovdašnjeg stanovništva koji od davnine
žive od šume, lova, poljodjelstva i ribarenja. Uz sve to
iskazuje nepovjerenje prema šumarima koji, podsjeti


mo, gospodare ovim područjem više od 200 godina čuvajući
šumu i šumske ekosustave u funkiciji zakona
potrajnosti i ne prijete im uništenjem, nestankom, što bi
se moglo pomisliti čitajući pojedine odredbe spomenutog
Pravilnika. Općenito ni ovaj Pravilnik nije pročišćen
od "kutleovske" antišumarske linije, šumarstva i
šumara koji izgleda i po ovom Ministarstvu nisu dovoljno
obrazovani, stručni da bi im se dozvolilo daljnje
upravljanje Parkom prirode (kao dijelom) glasovitog
Beljskog lovišta u Baranji. Da je drukčije, već bi se
izmijenio čl. 17. Zakona o zaštiti prirode iz 1994. godine,
kojim se uspostavlja suvlasničku upravljanje i dodatni
troškovi na račun Državnog proračuna, a na štetu
sviju nas poreznih obveznika.


Unatoč tome ovaj je Pravilnik nesumnjivo bolji od
prethodnog iz 1998. godine (NN 84/98) što se može
pripisati promjenama u vlasti i Ministarstvu zaštite
okoliša etc. Između ostalog zapaža sc da je Ministarstvo
prihvatilo sugestije "zelenih", za koje bivša Kutleova
Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša
(DUZPO) nije htjela ni čuti.


Izmijenjene su mnoge odredbe Pravilnika iz 1998.
god. Tako je primjerice promijenjena odredba čl. 21*´
kojim se ranije dopuštala mogućnost trovanja beskra


´ Da lije slučajno ili omaškom u tekstu ostala mogućnost trovanja
po čl. 87, točka 20, Dozvolu za trovanje izdaje Javna ustanova??