DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 10 <-- 10 --> PDF |
N- Lukić: Dendroklimatološka analiza obične bukve (Fagi/s sylvuticu L.) sa Papuka Šumarski list br. 1-2. CXXV (2001 ). 3-8 ZAKLJUČCI - Conclusions Dendroklimatološka istraživanja koja su provedena u bukovim sastojinama panonskog dijela Hrvatske govore nam daje globalno u prirodi došlo do zatopljena. Analiza srednjih vrijednosti vegetacijskih kvocijenata pokazuju nam da je za stogodišnje razdoblje od 1885. do 1984. godine izrazita velika varijabilnost za vegetacijski kvocijent (svc = 16,282 °C/mm) prema Prpiću, dok je srednji Ellenbergov kvocijent s manjim varijabilitetom {sEC = 6,516 °C/mm). Ta varijabilnost kvocijenata dokazuje daje došlo do preraspodjele padalina upravo u najrizičnijem razdoblju u godini - razdoblju vegetacije, a to znači daje kvaliteta i kvantiteta prirasta bukovih stabala i sastojina manja. Ekstremne vrijednosti oba vegetacijska kvocijenta ukazuju da su kritične godine u razvoju bukovih stabala u tim sastojinama bile 1894, 1917, 1946. i 1971. Iza godine 1945. vegetacijski kvocijent (VC) ne prelazi 50, što govori da iako su vrijednosti (VC) manje, godine bi trebale biti hladnije i vlažnije što u stvarnosti nije, već je raspored oborina i temperatura u godini nepravilno raspoređen u vegetacijskom razdoblju. Rezultati dobiveni analizama vremenske serije vegetacijskog kvocijenta (VC) s odnosima prirasta (ih5/idS) pokazuju nam da što su vrijednosti vegetacijskog kvocijenta u mladim sastojinama manje, odnosi prirasta su veći, a to znači daje visinski prirast u tim sastojinama veći (Graf. 4.). U starijim sastojinama odnosi prirasta pokazuju manje vrijednosti za iste vrijednosti vegetacijskih kvocijenata (Graf. 5.), što znači daje visinski prirast manji. To nam također govori da je kvaliteta i kvantiteta prirasta bukovih stabala i sastojina lošija nego što su nam dosadašnja istraživanja ukazivala. Pokazalo se da su istraživanja prirasta vrlo kompleksna i da bi morala uključivati i istraživanja utjecaja ekoloških čimbenika, kao na primjer vegetacijski kvocijent. LITERATURA - References A u er, I. & R. Böhm, 1994: Combined temperature-Seletković, Z., 1991: Utjecaj industrijskih polutaprecipitation variations in Austria during the innata na običnu bukvu (Fagus sylvatica L.) u šumstrumental period. Theor. and Appl. Climatology skim ekosistemima slavonskog gorja. Glasnik za 49: 161 - 174. šum. pokuse 27: 83 - 196, Zagreb. Fri tts, H. C, 1976: Tree rings and climate. Academic Shugart, H. H, 1984: A Theory of Forest Dynamics. Press, London, 567 pp. Springer Verlag, New York, 278 p. Gärtner, R. & G. Stoll, 1990: Weiserjahre in Baden-Thorn as ius, H., 1991: Mögliche Auswirkungen einWürttemberg. AFZ, 45 Jg.,45:1163 - 1167. er Klimaveränderung auf die Wälder in MittelLukić , N., 1992: Utjecaj strukturnih promjenajedno-europa. Forstw. Cbl. 110: 305 - 330. dobnih bukovih sastojina na visinski i debljinski Van D e u s e n, P. C, 1987: Detecting effects of stand prirast. Glas. šum. pokuse, 28: 1-48, Zagreb. dynamics with tree ring data. Canadian Journal Pranj ić, A., 1985: Hipotetski razvoj sastojina hrasta of Forest Research 17: 1487-1495. lužnjaka. Glasnik za šum. pokuse 23: 1 - 23, Za* * Klimatski podaci za Slavonsku Požegu razdoblje greb. 1885 - 1984. Grada za klimu Hrvatske. Broj 6, Prpić , B., 1987: Ekološka i šumsko uzgojna proble 137 p., 1990, Zagreb. matika šuma hrasta lužnjaka u Jugoslaviji. Šum. list(lll) 1 -2:41 -52, Zagreb. SUMMARY: Dendroclimatological research was conducted in even-aged beech stands in the belt of climatozonal beech forests in the Pannonian part of Croatia (Fagetum croaticum pannonicum Horv. 1938). The aim was to establish dendrochronological changes and "stresses", in other words, to date these occurrences and compare them with climatic data from the meteorological station Požega. Dendroclimatological research in beech stand in the Pannonian part of Croatia indicates global warming in nature. The analysis of mean values of vegetational quotients shows an exceptionally high variability for a hundred-year period from 1885 to 1984. This points to re-distribution of precipitation in the most risky period of the year the period of vegetation, which means that the increment of beech trees and stands is poorer in terms of quality and lower in terms quantity. The results obtained from the analyses of the vegetational quotient time series (VC) with increment ratios (ihJiaj show that the quality and quantity of the merement of beech trees and stands is poorer than indicated by research so far. Key words dendroclimatology, time series, vegetation quotient, common beech |