DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 104 <-- 104 --> PDF |
van u stoljetnom urbanom okruženju. Dominantna uloga u tom svijetu, izuzmemo li more, pripada živom drvetu i kamenu. Otkrivanje njegovih odnosa, neuočljivih za mnoge prolaznike okrenute ljepoti krajolika i mora, kao šumara i prirodnjaka silno me je uzbuđivao. Stoga sam oko kamere usmjerio prema nečujnim i nenametljivim krivcima sukoba, prodora, razaranja, prožimanja, obuhvaćanja, ljubavi i opojne ovisnosti. Pokoja sličica pobjegla je osnovnoj temi na slavu stvarateljskih vrednota prirode i čovjeka na ovim prostorima. Mojoj supruzi pripada zahvalnost. Bila je od prvog dana uvjerena da radim vrijedan posao." Osim mnogobrojnih domaćih stalnih posjetitelja, otvaranju izložbe bili su nazočni domaći i strani turisti te domaći šumari. U mnoštvu publike zapažen je i prof, dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, koji je odnedavno postao stalni građanin Novog Vinodolskog, kao stoje to već otprije prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan. Njihovim dolaskom, za sada samo tijekom ljeta, "šumarska kolonija" u Novom Vinodolskom postaje zaista respektabilna cjelina. Prisutnost šumara u ovom povijesnom gradu Hrvatskoga primorja potvrđuje se, između ostalog, i ovom izložbom našeg kolege profesora Ante P. B. Krpana. Izložbu je otvorila prof. Barbara Kalanj, ravnateljica Narodne čitaonice i knjižnice, a zatim je kolega Milan Krmpotić, dipl. ing. šum., član Hrvatskog društva književnika i najpoznatiji književnik među šumarima, nadahnuto govorio o autoru i njegovom radu. Iz njegovog sjajnog osvrta izdvajamo jedan manji dio. Time očito činimo nepravdu, jer se tako gubi cjelovitost, ali nam prostor ne dozvoljava da ga donesemo u cijelosti. Ipak vjerujem da će i takvim pristupom čitatelji steći dovoljan uvid o dometima kamere prof. dr. sc. Ante P. B. Krpana. Dakako, najpotpuniji uvid može se jedino dobiti razgledavanjem izložbe. U tu svrhu već su obavljeni preliminarni razgovori s Hrvatskim šumarskim društvom, Ogrankom Senj za otvarenje izložbe u Senju, a nakon toga, možda, i u Zagrebu. U svom osvrtu pod naslovom "Ukorijenjeno u kamenu", promotor Milan Krmpotić, dipl. ing. šum. kaže: "Otkad je biblijski Adam u rajskom vrtu kušao plod sa stabla spoznaje, drvo je postalo jedno od najvažnijih Božjih darova koje je bitno utjecalo na razvitak ljudskog roda, darujući mu hranu, zaklon i sklonište, vatru, oruđe i oružje... Ljudska se kultura može mjeriti ovim ili onim, ovakvom ili onakvom mjerom, ali jedno je nepobitno, naša je kultura kultura stabla, drva ukorijenjena u ovu jednu zemlju i ustremljena u nebo vječne nade... Istančanim motrilačkim darom Ante P. B. Krpan, kao iskusan i darovit fotograf, živopisno svjedoči o srazu iskonske ljepote i civilizacijskih omeđenja, i surovo stvarno i mitski maštovito, jer jasno je - ne moraš biti mitski titan da bi lomio okove, dovoljno je biti stablo, stabalce, makar i neugledno. Samo moraš znati što ti je činiti. Napokon, ta neželjena stabla dala su svojim neo bičnim, gotovo iznakaženim oblicima, začuđujuću ljepotu bezličnim sivim plohama, počesto deprimirajućim uradcima, kojima radi vlastita komoditeta, unakazujemo vlastiti okoliš. Zato ovo nije samo svjedočanstvo ljepote i patnje nego izložba puna vitalističkih poruka od kojih je jedna najočitija. Unatoč svemu, valja izdržati... Nevjerojatno je mnogo zanimljivih motiva autor pronašao Opatijom šetajući uz more. Posao mu je vjerojatno bio olakšan, jer je pozivom snažno vezan za šumu i stablo mu je vječiti životni izazov, ali nije ovdje u pitanju proračunat odnos objekta i subjekta, posrijedi je svježina emocije, urođeni dar da se uoči snaga detalja i zanimljivost kadra, pa tako fotografija postaje jak emocionalni doživljaj. Svaka je slika zapravo mnogo više od detalja. Ona je i protest i ispovijed, pokretač. Nema ravnodušnosti u ovim prizorima, samo život, zaprečavan i neželjen, presijecan i odsijecan, ali nezaustavljiv. Ova je izložba paradoksalna oda životu... Visok umjetnički doseg ovih fotografija i nesvakidašnja ljepota biranih motiva oplemenjuju naš odnos prema prvom nam susjedu - stablu. Autor je zaljubljenim okom nepokolebljiva vjernika u šumu i stablo, znalački odabrao motive. Sjedinivši svoju šumarsku i fotografsku stručnost, postigao je majstorski ostvaraj, te je, uz sve već prije rečeno, izvornom autorskom snagom ostvario pravo umjetničko djelo. Ovom izložbom on nije samo oplemenio konkretni prostor, nego i naše duše. Hvala mu." Zatim je u kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupila mr.se. Amalija Zoričić, domaća pjesnikinja. Recitiranjem stihova iz nekoliko svojih zbirki pjesama, osobito na domaćoj čakavici, bila je nagrađena dugotrajnim pljeskom. U svom kratkom obraćanju autoru i nazočnima, dr. se. Vice Ivančević, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Ogranka Senj, jedan od organizatora izložbe, istaknuo je veliku ulogu šumarskih stručnjaka, koji su se uz svoj redoviti posao afirmirali na kulturno-umjetničkom planu. Takvi primjeri tek su Slika 2. Podijeljena radost je dvostruka radost, pogotovo kada se događa u prijateljskom krugu šumara. |