DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 104     <-- 104 -->        PDF

van u stoljetnom urbanom okruženju. Dominantna uloga
u tom svijetu, izuzmemo li more, pripada živom drvetu
i kamenu. Otkrivanje njegovih odnosa, neuočljivih
za mnoge prolaznike okrenute ljepoti krajolika i
mora, kao šumara i prirodnjaka silno me je uzbuđivao.
Stoga sam oko kamere usmjerio prema nečujnim i nenametljivim
krivcima sukoba, prodora, razaranja, prožimanja,
obuhvaćanja, ljubavi i opojne ovisnosti. Pokoja
sličica pobjegla je osnovnoj temi na slavu stvarateljskih
vrednota prirode i čovjeka na ovim prostorima.
Mojoj supruzi pripada zahvalnost. Bila je od prvog dana
uvjerena da radim vrijedan posao."


Osim mnogobrojnih domaćih stalnih posjetitelja,
otvaranju izložbe bili su nazočni domaći i strani turisti
te domaći šumari. U mnoštvu publike zapažen je i prof,
dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Hrvatskog šumarskog
društva, koji je odnedavno postao stalni građanin Novog
Vinodolskog, kao stoje to već otprije prof. dr. sc.
Ante P. B. Krpan. Njihovim dolaskom, za sada samo tijekom
ljeta, "šumarska kolonija" u Novom Vinodolskom
postaje zaista respektabilna cjelina. Prisutnost šumara
u ovom povijesnom gradu Hrvatskoga primorja
potvrđuje se, između ostalog, i ovom izložbom našeg
kolege profesora Ante P. B. Krpana.


Izložbu je otvorila prof. Barbara Kalanj, ravnateljica
Narodne čitaonice i knjižnice, a zatim je kolega Milan
Krmpotić, dipl. ing. šum., član Hrvatskog društva
književnika i najpoznatiji književnik među šumarima,
nadahnuto govorio o autoru i njegovom radu. Iz njegovog
sjajnog osvrta izdvajamo jedan manji dio. Time
očito činimo nepravdu, jer se tako gubi cjelovitost, ali
nam prostor ne dozvoljava da ga donesemo u cijelosti.
Ipak vjerujem da će i takvim pristupom čitatelji steći
dovoljan uvid o dometima kamere prof. dr. sc. Ante P.


B. Krpana. Dakako, najpotpuniji uvid može se jedino
dobiti razgledavanjem izložbe. U tu svrhu već su obavljeni
preliminarni razgovori s Hrvatskim šumarskim
društvom, Ogrankom Senj za otvarenje izložbe u Senju,
a nakon toga, možda, i u Zagrebu.
U svom osvrtu pod naslovom "Ukorijenjeno u kamenu",
promotor Milan Krmpotić, dipl. ing. šum. kaže:
"Otkad je biblijski Adam u rajskom vrtu kušao plod sa
stabla spoznaje, drvo je postalo jedno od najvažnijih
Božjih darova koje je bitno utjecalo na razvitak ljudskog
roda, darujući mu hranu, zaklon i sklonište, vatru, oruđe
i oružje... Ljudska se kultura može mjeriti ovim ili onim,
ovakvom ili onakvom mjerom, ali jedno je nepobitno, naša
je kultura kultura stabla, drva ukorijenjena u ovu
jednu zemlju i ustremljena u nebo vječne nade...
Istančanim motrilačkim darom Ante P. B. Krpan, kao
iskusan i darovit fotograf, živopisno svjedoči o srazu
iskonske ljepote i civilizacijskih omeđenja, i surovo
stvarno i mitski maštovito, jer jasno je - ne moraš biti
mitski titan da bi lomio okove, dovoljno je biti stablo,
stabalce, makar i neugledno. Samo moraš znati što ti je
činiti. Napokon, ta neželjena stabla dala su svojim neo


bičnim, gotovo iznakaženim oblicima, začuđujuću ljepotu
bezličnim sivim plohama, počesto deprimirajućim
uradcima, kojima radi vlastita komoditeta, unakazujemo
vlastiti okoliš. Zato ovo nije samo svjedočanstvo ljepote
i patnje nego izložba puna vitalističkih poruka od kojih
je jedna najočitija. Unatoč svemu, valja izdržati...


Nevjerojatno je mnogo zanimljivih motiva autor
pronašao Opatijom šetajući uz more. Posao mu je vjerojatno
bio olakšan, jer je pozivom snažno vezan za
šumu i stablo mu je vječiti životni izazov, ali nije ovdje
u pitanju proračunat odnos objekta i subjekta, posrijedi
je svježina emocije, urođeni dar da se uoči snaga detalja
i zanimljivost kadra, pa tako fotografija postaje jak
emocionalni doživljaj. Svaka je slika zapravo mnogo
više od detalja. Ona je i protest i ispovijed, pokretač.
Nema ravnodušnosti u ovim prizorima, samo život, zaprečavan
i neželjen, presijecan i odsijecan, ali nezaustavljiv.
Ova je izložba paradoksalna oda životu...


Visok umjetnički doseg ovih fotografija i nesvakidašnja
ljepota biranih motiva oplemenjuju naš odnos
prema prvom nam susjedu - stablu. Autor je zaljubljenim
okom nepokolebljiva vjernika u šumu i stablo,
znalački odabrao motive. Sjedinivši svoju šumarsku i
fotografsku stručnost, postigao je majstorski ostvaraj,
te je, uz sve već prije rečeno, izvornom autorskom snagom
ostvario pravo umjetničko djelo. Ovom izložbom
on nije samo oplemenio konkretni prostor, nego i naše
duše. Hvala mu."


Zatim je u kulturno-umjetničkom dijelu programa
nastupila mr.se. Amalija Zoričić, domaća pjesnikinja.
Recitiranjem stihova iz nekoliko svojih zbirki pjesama,
osobito na domaćoj čakavici, bila je nagrađena dugotrajnim
pljeskom. U svom kratkom obraćanju autoru i
nazočnima, dr. se. Vice Ivančević, predsjednik Hrvatskog
šumarskog društva, Ogranka Senj, jedan od organizatora
izložbe, istaknuo je veliku ulogu šumarskih
stručnjaka, koji su se uz svoj redoviti posao afirmirali
na kulturno-umjetničkom planu. Takvi primjeri tek su


Slika 2. Podijeljena radost je dvostruka radost, pogotovo kada se
događa u prijateljskom krugu šumara.