DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 106 <-- 106 --> PDF |
ZNANSTVENI STRUČNI SKUPOVI UNAPREĐENJE POLJOPRIVREDE I ŠUMARSTVA NA KRŠU Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hr vatske akademije znanosti i umjetnosti, organiziralo je znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem pod gornjim naslovom. Skup je održan 29. i 30. ožujka 2000. godine u pala či Milesi HAZU u Splitu na Trgu braće Radića 7. Su dionici skupa dobili su knjigu sa sažecima svih referata na hrvatskom i engleskom jeziku, koji su tiskani prema propozicijama HAZU. Skup je otvorio prof. dr. sc. Petar Males, predsjednik Odbora za pripremu skupa. U ime Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti skup je pozdravio akademik Milan Macelj ski, predsjednik Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, a rektor Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Ivo B a b i ć je to učinio u ime Sveučilišta. Rad skupa započeo je zajedničkim plenarnim izlaganjima, a nakon toga je šumarski dio skupa održan odvojeno. Problematika koja se odnosi na šumarstvo obrađena je u 31 referatu i na tri postera. U dvorani 2 prije samog izlaganja šumarskih referata prezentirani su posteri: K. Poštenj ak, S. Poštenj ak*, M. Gradečki : Značaj kozarstva u poljoprivrednoj proizvodnji i šumarstvu imotske krajine Autori su na svom pošteni dali prikaz poljoprivredne proizvodnje i stočnog fonda imotskog područja 1953. i 1997. godine. Procjenjuju ekonomske i ekološke vrijednosti oštećenja koja nastaju ispašom i brstom koza u niskim šumama i šikarama, te vrijednosti stočne proizvodnje koza. M.Gradečki,K. Poštenjak na posteru pod naslovom "Obnova i podizanje šuma na kršu s posebnim osvrtom na crniku i medunac", upućuju na činjenicu da priznate sjemenske sastojine crnike i medunca ne mogu udovoljiti složenoj problematici alimentiranja sjemenom godišnjih potreba, jednostavne i obvezne biološke reprodukcije šuma na kršu. Na posteru N. Potočić, I. Seletković: Rezultati petogodišnjeg praćenja stanja ishrane, osutosti krošanja i debljinskog prirasta hrasta medunca (Quercuspubescens Willd.) na trajnoj pokusnoj plohi "Lovrečica", autori u sklopu međunarodnog kooperativnog programa za procjenu i motrenje utjecaja onečišćenja zraka na šume (ICP Forests) u Republici Hrvatskoj, daju prikaz procjene osutosti krošanja i folijarne analize po godinama uzorkovanja i stupnjevima oštećenja, godišnjeg debljinskog prirasta hrasta me dunca, te rezultate analize tla na početku i na kraju petogodišnjeg razdoblja na plohi Lovrečica. Nakon toga, rad znanstvenog skupa je počeo izlaganjem referata kako slijedi: N. Pernar, D. Bakšić : Organska tvar tla šumskih ekosustava na kršu Referat je izložio N. Pernar, te ukazao na količinu, kvalitetu i razlike organske tvari tla nekih šumskih ekosustava na kršu. Kod prirodnih šumskih ekosustava količina i kvaliteta organske tvari odražavaju, u prvom redu, opće bioklimatske značajke te fiziografske značajke tla. Kod poljodjelskih ekosustava i šumskih kultura značajke organske tvari najviše odražavaju vrstu i razinu antropogenog utjecaja. B. Vrbek u referatu pod naslovom "Utjecaj posolice na šumska tla i vegetaciju otoka Korčule", koji je iznio M. Benko, ukazuje na problematiku utjecaja šumske kulture na tlo i zasoljavanje putem zračne depozicije. Istraživanja su provedena na pokusnim plohama u predjelu Šaknja rata i Pupnata na otoku Korčuli. Prikazana je uloga šume u filtraciji i primanju glavnog udara depozicije koja se taloži na krošnje, a zatim ispire u tlo i dalje transportira kroz tlo. Ovisno o pufernoj sposobnosti tla mogu nastati manja ili veća oštećenja na vegetaciji, a to se zatim očitava i na prirastu drvne mase. Referat G. M i č e t i ć : Bujice i erozija na području sjevernojadranskog krša daje osnovne podatke o bujicama i eroziji na sjevernojadranskom krškom području, kao što su površine slivova, njihova bujičnost, produkcija i pronos nanosa. Obraduje utjecaj vegetacijskog pokrova na eroziju i bujice, ukazuje na problem erozije vjetrom, kao i pojave ekstremne erozije nakon požara. V. To p i ć u referatu pod naslovom "Utjecaj kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) na zaštitu tla od erozije", prikazuje rezultate istraživanja utjecaja kultura crnog bora na zaštitu tla od erozije. Istraživanja su provedena na pokusnim plohama u mladim i starim sastojinama crnog bora, nagiba 16 i 32°. U razdoblju od 1993. do 1998. godine na istraživanim površinama utvrđeni su koeficijenti površinskog otjecanja oborinskih voda i sadržaja mulja u protjecajnim vodama, odnosno gubici tla pod borovom kulturom. M Grubešić i K. Krapinec u referatu "Sukcesija vegetacije na kršu i njen utjecajna lovno gospodarenje" ističu da su u proteklih 50 godina nastale zna |