DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 107     <-- 107 -->        PDF

čajne promjene u demografskoj strukturi, načinu života
i intenzitetu korištenja površina na kraškom dijelu Hrvatske,
stoje uzrokovalo i reakciju prirode na novonastalo
stanje. Ta reakcija prirode odražava se kroz sukcesiju
vegetacije. Promjene u sastavu vegetacije povlače
za sobom i promjene stanišnih uvjeta za divljač, te s
promjenom u staništima nastaju i promjene u sastavu
divljači. Istraživanja provedena na području Like, Dalmatinske
Zagore i dubrovačkog primorja pokazuju intenzitet
promjene u tim staništima. Racionalno korištenje
prostora u lovnom gospodarstvu pruža velike mogućnosti:
za lovni turizam, za zapošljavanje malobrojnog
pučanstva na tom prostoru, za proizvodnju zdraveprirodne
hrane i za komercijalno korištenje napuštenih
površina koje na drugi način ne ostvaruju prihod.


K. Krapinec, J. Vukelić, M. Grubešić: Prilog
poznavanju brštenja širokolisne zelenike (Phyllirea
latifolia L.) od strane divljih preživača na otoku
Rabu
Referat je iznio K. Krapinec. On je istakao daje u
sklopu znanstveno-istraživačkog rada u lovištu "Kalifront"
na otoku Rabu jedan od ciljeva istražiti šumu
hrasta crnike s gledišta prehrambenog potencijala za
divljač. Pregledom oštećenosti vrsta ove fitocenoze od
strane jelena axisa i muflona, ustanovljeno je kako je,
uz lempriku, širokolisna zelenika najjače oštećena biljna
vrsta. Budući da su istraživanja još u tijeku, namjerava
se utvrditi razlog veće preferabilnosti širokolisne zelenike
u odnosu na ostale vrste makije.


V. To p i ć : Utjecaj ispaše i brsta koza na devastaciju
šumske vegetacije i degradaciju tla na kršu
V. Topić je u svom referatu upoznao znanstveni
skup o istraživanjima koja se provode na trajnim pokusnim
plohama Stilja, u području šume hrasta medunca
i bijeloga graba, o štetnom utjecaju koza na šumsku
vegetaciju i tlo, kao i pozitivnom učinku vegetacije na
rast i razvoj koza. Dobiveni rezultati predstavljaju značajan
doprinos u rješavanju ove složene i aktualne problematike.
Na osnovi dosadašnjih znanstvenih spoznaja
može se zaključiti da su ekološke i ekonomske vrijednosti
gubitaka u drvnoj zalihi, lisnoj i travnoj masi
veće od vrijednosti prirasta koza i jaradi nastalih racionalnom
ispašom i brstom koza u šumama.
Z. Jenko: Uzgoj ovaca i koza u svrhu uništavanja
šumskog prizemnog raslinja slovenskog krša
U referatu autor je ukazao na problem zapuštenih
poljoprivrednih površina na krškom području Slovenije.
Zarasle površine opet su, uz pomoć države i angažiranosti
seljaka kultivirane i namijenjene ispaši sitne
stoke (ovaca i sanskih koza) i to ispaši pod nadzorom u
ograđenim pašnjacima. Na taj način izbjegnute su moguće
štete u kraškim šikarama koje bi imale za posljedicu
eroziju osjetljivog kraškog tla. Uzgoj ovaca i koza
na tim pašnjacima donosi prihode jer se njihovi proiz


vodi dobro prodaju na tržištu, a krško područje je ljepše
i potupožarno sigurnije.


S. Matić, I.Ani ć,M. Oršanić: Radovi na obnovi,
podizanju i njezi šuma na kršu u današnjim
ekološkim i gospodarskim prilikama
U svom referatu prof. dr. Slavko Matić je iznio problem
obnove, podizanja i njege šuma na kršu. Šumarstvo
na kršu, rekao je S. Matić, mora prepoznati realne
mogućnosti svakog staništa i sastojine, te na temelju
njih odrediti način i intenzitet uzgojnih postupaka. Nužno
je definirati one uzgojne postupke koji će pridonijeti
povećanju kvalitete staništa, sastojine i njihovih proizvoda.
Držeći se tih načela S. Matić je podrobnije obrazložio:
broj biljaka koji je nužan kod pošumljavanja
krša, učešće listopadnih vrsta drveća kod pošumljavanja,
ulogu postojeće, često devastirane šumske vegetacije,
u različitim degradacijskim stadijima, uzgojne zahvate
u šikarama i makijama glede njihovog intenziteta,
metodologije i dinamike izvođenja, uzgojne postupke u
panjačama i ophodnju panjača, uzgojne postupke njege
u kulturama i prirodnim sastojinama crnogorice, obnovu
kultura i prirodnih sastojina crnogorice, konverziju
panjača u viši uzgojni oblik, uzgojne postupke s ciljem
smanjenja štete od požara i biotskih čimbenika. Posebno
je naglašena potreba većeg broja biljaka po hektaru
prilikom pošumljavanja krša, kako bi procesi regresije
sastojine na pošumljenoj površini u što kraćem vremenu
prešli u progresiju. Sadnjom manjeg broja biljaka
od optimalnog, povećava se količina korova koji neposredno
konkurira u rastu posađenim sadnicama, oduzimajući
im hranu, vlagu i svjetlo, što se negativno odražava
na kvalitetu novopodignutih sastojina.


V. Ivančević : Rezultati pošumljavanja na dijelu
krša Hrvatskog primorja
U svom referatu V. Ivančević prikazao je rezultate
uspjeha kultura crnog bora na dijelu krša Hrvatskog
primorja, koje su osnovane i podignute tijekom senjske
krške šumarske ustanove (Kraljevskog nadzorništva -
Inspektorata). Kulture su u prvom redu imale zaštitnu i
pionirsku ulogu. Usporedbom između početnog i sadašnjeg
stanja obračunat je prosječni uspjeh pošumljavanja,
odnosno podizanja kultura po ha. Ti su podaci
vrlo vrijedni i dr. V. Ivančević smatra da bi i danas trebalo
voditi evidenciju o pošumljavanju prema uzoru na
nekadašnju senjsku kršku ustanovu.


D. Kajba i M. Vidaković : Uspijevanje rasa i
međurasnih hibrida crnog bora (Pinus nigra ) na flišu
Istre
Referat je izložio akademik Mirko Vidaković. On je
upoznao skup s pokusima rasa i međurasnih hibrida crnog
bora na području Istre, koji su osnovani 1982. godine.
Na osnovi podataka o visinama i promjerima biljaka
pojedinih rasa autori su utvrdili da postoji varijabilnost
između pojedinih provenijencija. U prvu skupinu spa