DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 108     <-- 108 -->        PDF

daju provenijencije koje uspijevaju na flišu (ssp. austriaca
iz Italije, var. Ulyrica podrijetlom sa Tare u Crnoj
Gori, "Pyramidalis " iz Turske, "Brzac" iz Istre ijedna
provenijencija ssp. laricio iz Francuske), a u drugu i
treću skupinu spadaju provenijencije koje na flišu imaju
slabiji rast (ssp. fenzlii iz Turske, ssp. laricio (dvije
provinijencije iz Francuske), ssp. austriaca iz Knina i
Vrhovina, te ssp. pallasiana iz Berova i Maleševa u
Makedoniji). I kod međurasnih hibrida kod kojih su za
muškog roditelja korištena tri stabla korzičkog crnog
bora (Pinus nigra ssp. laricio), a za ženskog roditelja
stablo austrijskog crnog bora, pokazale su se razlike između
pojedinih kombinacija križanja. Na kraju svog izlaganja
akademik Mirko Vidaković je zaključio da su u
ovom stadiju razvoja biljaka bolje rezultate u produkciji
i preživljavanju imale rase crnog bora u odnosu na


međurasne hibride.


S. Matić, I. Anić, M. Oršanić: Uzgojne značajke
mladih sastojina alepskog bora (Pinus halepensis)
Referat je izložio I. Anić. U uvodu I. Anić je istakao
značaj alepskog bora kao pionirske vrste drveća, vrste
koja na mediteranskom krškom području tvori prirodne
šume i šumske kulture koje imaju sposobnost stvaranja
povoljnih uvjeta, u i na tlu, za povratak autoktone vegetacije
šume hrasta crnike. U sklopu opširnih istraživanja
šuma alepskog bora, koje provodi Zavod za uzgajanje
šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
prikazani su i rezultati šumskouzgojnih istraživanja
u 5 godišnjem pomlatku alepskog bora na području
Skradina. Sastojina je nastala prirodnim pomlađivanjem
iz sjemena nakon požara 1992. godine. Ciljevi istraživanja
su: utvrditi strukturne značajke pomlatka
alepskog bora i optimalan intenzitet njege čišćenjem u
razvojnom stadiju pomlatka. Pokus je postavljen na 7
tretiranja, svako sa tri ponavljanja (2000, 5000, 7000,
10000, 15000, 20000 biljaka/ha i kontrola). Prvi rezultati
značajni su za šumarsku znanost i praksu.


A. Krpan, M. Šušnjar: Proizvodnost alepskog
bora (Pinus halepensis Mili.) u kulturama srednjodalmatinskog
područja
Referat je izložio M. Šušnjar koji je upoznao sudionike
skupa s istraživanjima proizvodnosti alepskog bora
u kulturama različite starosti na lokalitetima na području
Zadra. Dobiveni rezultati vrlo su interesantni i
značajni za šumarsku znanost i praksu.


A. Krpan, Ž. Zečić: Struktura biomase nadzemnog
dijela stabala alepskog bora (Pinus halepensis
Mili.)
Referat je izložio Ž. Zečić i upoznao sudionike
znanstvenog skupa s vrlo interesantnim istraživanjima
strukture biomase alepskog bora u kulturama zadarskog
područja, koja doprinose boljem poznavanju biomase
šumskih ekosustava na kršu.


M. Figurić, S. Posavec: Mogućnosti uporabe
alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) - tržišni i tehnološki
aspekti
Referat je održao S. Posavec. On je upoznao skup s
tehničkim svojstvima i anatomskom gradom alepskog
bora, te mogućnostima njegove uporabe u graditeljstvu,
brodogradnji, izradi stupova i paleta.


S. Posavec zalaže se za izradu programa proizvodnje
iz alepskog bora različitih stupnjeva finalizacije, te
projektiranje novih i modernizaciju postojećih proizvodno-
tehničkih kapaciteta u industrijskoj preradi drva
na mediteranskom području Hrvatske. Time bi se postavili
temelji nove razvojne politike u preradi drva na
području Mediterana u Republici Hrvatskoj i osnova za
malo poduzetništvo kako bi se zadržalo stanovništvo u
toj regiji.
V. Krej či, T. Du bra vac : Obnova panjača hrasta
crnike (Quercus ilex L.) oplodnom sječom
Referat je izložio V. Krejči. On je ukazao na problem
obnove crnikovih šuma prirodnim putem, prevođenjem
u viši sastojinski oblik, odnosno u stabilnu produktivnu
sjemenjaču. Na temelju istraživanja provedenih
na području Uprave šuma Buzet, Šumarije Pula, V.
Krejči ukazuje na veliki problem preživljavanja mladog
naraštaja crnike nastalog iz sjemena nakon oplodne
sječe. Iako je nakon sječe zadovoljavajući broj jedinki
crnikovog ponika po ha, visine do 30 cm, nadvladaju ga
i zaguše viši izbojci crnike iz panja, a u drugoj godini
samo 2 % crnikovih stabalaca iz sjemena uraste u visinski
razred izbojaka iz panja. Ako tome pridodamo i značajnu
nazočnost grmlja, potreba za intenzivnijom njegom
je neophodna ako želimo ostvariti zacrtan cilj sjemenjače
hrasta crnike, rekao je V. Krejči.


C. Krizmanić,M.Vukičević,D. Bošković:
Obnova i uzgoj šuma u kraškim predjelima Istre


Referat je izložio Č. Križmanić. On je posebni naglasak
dao na obnovu i uzgoj šuma u kraškim predjelima
južne, srednje i sjeverne Istre. Uzgoju mediteranskih
i kraških šuma, uz mogućnost njihove eksploatacije
u gospodarstvu, daje se velika pozornost na području
Istre.


A. Krpan iT. Porsinsky: Šumska mehanizacija
i tehnologije eksploatacije šuma na kršu
Referat je održao A. Krpan. On je prikazao postojeće
sustave šumarske mehanizacije i metode rada koje
su primjenjive na krškom obalnom području. Navodi
paletu standardnih tehnologija od ručno-strojnog rada
do visoke mehanizacije, kopnenih i zračnih sustava.
Posebnu pozornost A. Krpan usmjerava prema sustavima
usitnjavanja biomase kao potencijalnog izvora
energije za kućanstva ili manje toplinske jedinice.


T. Dubravac u referatu pod naslovom: Utjecaj
šumskih požara na izgled oštećenosti krošanja i mogućnost
njihove obnove, iznio je rezultate istraživanja