DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 109 <-- 109 --> PDF |
utjecaja šumskih požara na promjene strukture sastojina, s naglaskom na promjene oštećenosti krošanja te mogućnosti njihove obnove. Istraživanja su provedena na području Uprave šuma Buzet, na trajnim pokusnim plohama u panjačama hrasta medunca i cera. Rad predstavlja značajan prilog rješavanju problematike obnove niskih šuma hrasta medunca i cera nakon požara. J. Nodilo: Požari otvorenog prostora otoka i priobalja - slučajnost ili logičan slijed događanja? J. Nodilo ističe problem zapuštenih poljoprivrednih površina kao mjesta najčešćeg izbijanja i najbržeg širenja požara na otvorenom prostoru. U svom referatu J. Nodilo rekao je da se šumarska struka zapostavlja, često i marginalizira kod preventivnih mjera zaštite šuma od požara. Posebice je to izraženo kod gašenja požara gdje u stožerima za rukovođenje gašenja požara uopće nema inženjera šumarstva, već se njegova uloga svodi na poslove procjene šteta. D. Baričević, Ž. Španjol, L. Guić: Sanacija opožarenih površina u sastojinama crnog bora (Pinus nigra Arn.) na Vidovoj gori - otok Brač Referat je izložio D. Baričević. On je u referatu iznio probleme, metode i rezultate sanacije opožarenih površina u sastojinama autoktonog dalmatinskog crnog bora na Vidovoj gori, koji predstavlja značajan prilog rješavanju problematike obnove sastojina dalmatinskog crnog bora na kršu nakon požara. D. Pičman iT. Pentek: Šumske protupožarne ceste u zaštiti šuma od požara na području krša Referat je izložio D. Pičman. On je istakao da su požari najveći destabilizatori šumskih ekosustava na kršu. Šumske protupožarne ceste, kao tehničke preventivne mjere, zauzimaju značajano mjesto u borbi protiv šumskih požara. Tehnologija izvedbe, postojeća otvorenost šumskim protupožarnim cestama, kao i planirana otvorenost šuma na kršu, također je tema ovoga referata. D. Pičman navodi suvremene računalne metode koje se mogu upotrijebiti za planiranje učinkovite mreže šumskih protupožarnih cesta na digitaliziranoj podlozi, te određivanja dostupnih i nedostupnih površina pri eventualnoj vatrogasnoj intervenciji. U ovisnosti o terenskim čimbenicima i raspoloživim sredstvima za gašenje požara utvrđena je potreba gustoća cesta po jedinici površine. Ž. Španjol i D. Baričević: Zaštita prirode i okoliša na kršu Republike Hrvatske Referat je održao Ž. Španjol. On je istakao da krš predstavlja najznačajnije prirodno obilježje hrvatskog prostora i okoliša. To je i razlog stoje prema Zakonu o zaštiti prirode u svim kategorijama zaštićeno 180 objekata, što čini gotovo 60 % cjelokupne zaštićene površine Hrvatske. Na kršu su svih 8 nacionalnih parkova, te 8 od 10 parkova prirode. Sagledavajući cjelokupne prirodne značajke krša (krajobrazne, hidrološke, geomor fološke, vegetacijske, florističke, turističke), zajedno s povijesno-urbanističko-kulturološkim vrijednostima, područje krša predstavlja, rekao je Ž. Španjol, ne samo iznimnu nacionalnu vrijednost, već i europsku i svjetsku vrijednost. Ovo područje R. Hrvatske traži uspostavu cjelovite zaštite prirodnih vrijednosti, koju treba provoditi kroz sustavni znanstveno-istraživački rad, odgovarajuće vrednovanje prirode, zaštićenost pojedinih dijelova prirode, i provođenje odgovarajućih dokumenata prostornog uređenja i unapređenja pravne osnovice zaštite. M. Harapin i B. Hrašovec: Najznačajnija štetna entomofauna šuma jadranskog područja Hrvatske Referat je izložio M. Harapin. On je u referatu dao pregled najznačajnije štetne entomofaune šuma obalnog dijela i otoka Istre, Hrvatskog primorja i Dalmacije. Posebnu je pozornost posvetio defolijatorima četinjača i listača. Defolijatori na četinjačama su: korov četinjača, borov prelac, obična borova osa pilarica i borov savijač. Defolijator na listačama su: gubar, hrastov savijač, jasenova grbica, veliki i mali mrazovac, brijestova zlatica, hrastov prstenar, čempresov krasnik i ose šiškarice. M. Harapin je za navedene štetne vrste prikazao njihovu rasprostranjenost, učestalost pojave, intenzitet oštećenja i ekonomsko značenje. Za važnije vrste, kao što su: borov četnjak, gubar, hrastov savijač i drugi M. Harapin je dao pregled njihova parazitskog kompleksa glede njegove važnosti prenamnoženja navedenih i drugih vrsta štetne entomofaune. Ta se pojava dovodi u vezu s drugim čimbenicima kao što su: klimatske promjene, zagađenje okoliša i negativni antropogeni utjecaji. M. Glavaš: Rasprostranjenost, biologija i štetnost gljive Mycosphaerella dearnesü Barr Glavašev referat odnosi se na gljivu Mycosphaerella dearnesü Barr, uzročniku smeđe pjegavosti i osipanja borovih iglica. U nas je prvi put utvrđena 1975. godine na iglicama alepskog bora u Crvenoj luci, a zatim je pronađena i u okolici Biograda, Dubrovnika, Zadra i 1998. godine na Rabu. Prema istraživanjima M. Glavaša gljiva uzrokuje masovno otpadanje iglica, tako da na granama ostaju samo jednogodišnje iglice. Zato su u bolesnih stabala krošnje vrlo rijetke, pogotovo donji dijelovi. Uslijed toga smanjenje prirast, stablo fiziološki slabi, podložno je napadu sekundarnih štetnika, a u krajnjem slučaju može i uginuti. Gljiva je posebno štetna za mlade borove koji rastu u gustom sklopu i u nepovoljnim uvjetima. D.Diminić : Pojava i štetnost fitopatogenih gljiva na crnom boru priobalja Hrvatske U referatu koji nije izložen na ovom znanstvenom skupu, danje prikaz najučestalijih fitopatogenih gljiva na iglicama, izbojcima i granama stabala crnog bora u priobalnom području Dalmacije. |