DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 15     <-- 15 -->        PDF

M. Božić, J. Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I NORMALNE DRVNE Šumarski list br. I-2, CXXV (2001 ), 9-18
Visine su očitane iz visinskih krivulja. konstruirali normalu. Jela se u gospodarskoj jedinici


Na posljetku smo u gospodarskoj jedinici Belevine Belevine nalazi na II. bonitetu.
na svakom hektaru površine izmjerili visinu najvišem Drvnu zalihu konstruiranih normala izračunali smo
stablu, te smo srednju visinu dominantnih stabala izrana
temelju raspodjele broja stabala normale po debljin


čunali kao njihovu srednju vrijednost. Tako izračunata skim stupnjevima te tarife (Šurić-Pranjić ili lokalne).
srednja visina dominantnih stabala iznosi 35,5 m uz Lokalne tarife konstruirali smo na temelju sastojinskih
srednji promjer od 75,8 cm (Slika 1). Na temelju tako visinskih krivulja te Špirančevih dvoulaznih tablica.
izračunate visine dominantnih stabala također smo


REZULTATI ISTRAŽIVANJA Research results


U tablici 7. prikazane su drvne zalihe konstruiranih normala uz dimenziju fiziološke zrelosti te dimenziju zrelosti od 70 i 60 cm.


Tablica 7. Drvne zalihe konstruiranih normala
Table 7 Growing stocks of the constructed normal models


Broj Šifra normale
The normal model code
dom
m
"dom d,„ax
cm
d,m,x ! v n , v70
m3
v60
1. Ilfiz. S K Š 38,00 100,0 100,32 102,5 459,60 433,30 414,84
2. II frz. W S 31,75 57,5 83,82 82,5 357,56 347,01 334,04
3. II 70 S S 33,95 67,5 89,63 87,5 392,06 377,14 362,27
4. II70W S 30,35 52,5 80,12 82,5 337,44 328,00 316,21
5. II 60 S S 31,75 57,5 83,82 82,5 357,56 347.01 334,04
6. II 60 W_S 28,80 47,5 76,03 77,5 313,29 307,13 296,62
7. II Belevine S 35,50 75,8 93,72 92,5 417,47 398,54 382,31
8. II 39c S K LT 38,00 100,0 100,32 102,5 470,26 441,58 423,69
9. Il 39c S LVK D100 LT 36,95 100,0 97,55 97,5 451,37 426,74 409,75
10. II 39c S LVL ZDS LT 36,70 97,5 96,89 97,5 447,45 423,21 406,44
11. II 39c WL T 33,93 72,5 89,58 87,5 399,91 384,31 369,89
12. II 61b S K LT 38,00 100,0 100,32 102,5 477,15 444,59 424,89
13. II 61b S LVK D100 LT 38,13 100,0 100,66 102,5 479,30 446,47 426,64
14. II 61b S LVK ZDS LT 37,90 97,5 100,06 102,5 475,50 443,15 423,54
15. IIölbWL T 35,54 77,5 93,83 92,5 432,01 409,21 391,85
16. II/III fiz. S K Š 35,50 100,0 93,72 92,5 393,44 375,37 359,93
17. II/IIIfiz.W S 28,85 52,5 75,24 77,5 291,35 285,62 275,87
18. II/III 70 S S 31,95 67,5 84,35 82,5 339,70 329,46 316,98
19. II/III 60 S S 29,85 57,5 78,80 77,5 309,11 302,67 291,87
20. II/III 70 i 60 W S 27,00 47,5 71,28 72,5 269,64 266,85 258,24
21. II/III 2b S K LT 35,50 100,0 93,72 92.5 410,22 390,90 375,85
22. II/III 2b S LVK D100 LT 35,74 100,0 94,35 92,5 413,77 394,15 378,90
23. II/III 2b S LVK ZDS LT 33,50 77,5 88,44 87,5 378,55 363,98 350,54
24. II/III 2b W LT 29,13 52,5 76,90 77,5 299,61 293,55 283,33
25. II/III 13aS K LT 35,50 100,0 93,72 92,5 410,35 390,30 374,73
26. II/III 13a S LVK D100 LT 36,02 100,0 95,09 97,5 420,52 397,36 381,35
27. II/III 13a S LVK ZDS LT 31,30 62,5 82,63 82,5 344,25 333,76 321,66
28. II/III 13aW LT 27,86 47,5 73,55 72,5 291,57 288,31 278,90
29. III frz. S K Š 33,00 100,0 87,12 87,5 333,37 320,27 307,64
30. III frz. W S 26,70 52,5 70,49 72,5 248,02 245,32 237,36
31. III 70 S S 30,00 67,5 79,20 77,5 290,65 284,23 273,89
32. III 70 W S 25,30 47,5 66,79 67,5 229,10 229,10 222,09
33. III 60 S S 27,95 57,5 73,79 72,5 262,99 259,95 251,11
34. III 60 W S 23,75 42,5 62,70 62,5 208,77 208,77 205,37




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 17     <-- 17 -->        PDF

M, Božić, J. Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJHČIVE ZRELOSTI 1 NORMALNE DRVNE ... Šumarski list hr. I 2, CXXV (2001 ), 9-1 8




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 18     <-- 18 -->        PDF

M. Božić, .1. Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJHČIVH ZRELOSTI 1 NORMALNE DRVNE ... Šumarski list br. 1-2, CXXV (2001), 9-18


ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 20     <-- 20 -->        PDF

M. Božić. .1. Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE. DIMENZIJE S.IEČIVE ZRELOSTI 1 NORMALNE DRVNE ... Šumarski list br. 1 2.CXXV (2001 ). 9-18
Osnova gospodarenja za g.j. "Kupjački vrh" od 1. Pravilnik o uređivanju šuma. N. N. broj 52 od 7.


1. 1985. do 31. 12. 1994. godine. Zagreb 1985. g. srpnja 1994. godine.
Program gospodarenja za g.j. "Belevine" od 1. 1. Pravilnik o uređivanju šuma. N. N. broj 11 od 31.
2000. do 31. 12. 2009. godine. Zagreb 2000. g. siječnja 1997. godine


SUMMARY: According to the current Forest Management Act, selection
(variable aged) forests in the Republic of Croatia are managed with the normal
model method, that is, according to the "New system of selection forest
management". Klepac (1961) based "The new system of selection forest
management" on Susmel´s correlation for the fir, Colletés for the beech and
on šurić ´s site quality classes.


In Susmel s and Colette s correlation, the mean height of dominant trees is
the measurable parameter of a concrete forest representing the link between
the forest and its normal model. The normal model could therefore be constructed
for each concrete case on the basis of the measured heights of dominant
trees. However, there is a problem of reducing the mean height of dominant
trees (in relation to those used by Klepac), arising from:
a) different ways of defining the notion of dominant height;
b) lowered dimension of physiological maturity in relation to crop maturity.


The authors studied the extent to which the reduction of the mean height of
dominant trees (resulting from different definitions of dominant height or from
achieving of a certain diameter of crop maturity with management methods)
influences the decrease in the growing stock based on the "New system... ".


The authors have used several parameters in their research:


a) Klepac s original normal model for the II, II//II and III site class corrected
to the German diameter degrees with the physiological maturity and the dimension
of the crop maturity of 70 and 60 cm;


b) four concrete stands, of which two were the managed selection stands from
the Management Unit "Milanov Vrh" (compartments 2b and 13a), in
which the distributions of tree numbers end with diameter degrees of 77.5
and 62.5 cm, and two were transitional stands from the Management Unit
"Crni Lug" (compartments 39c and 61 b), where the distributions of tree
numbers end with the diameter degree of 97.5 cm; and


c) the mean height of dominant trees for the Management Unit "Belevine"
measured for the Management Programme for "Belevine ".
The dominant heights were defined according to Susmel and Weis. The


height of the tallest tree was measured in every hectare of the Management
Unit "Belevine", and the mean height of dominant trees was calculated as
their mean value.


A reduction in the mean height of dominant trees or the dimensions of crop
maturity leads to a decrease in the growing stock of the newly constructed normal
model. The decrease by one meter per height is almost constant and
amounts to about 11 mVhafor the III site class at the maturity dimension of 60
cm, up to 16-17 m3/ha in the IIsite class with physiological maturity, or 17-18
nr´/ha in the compartment 39c located in the II site class, but its tariff is slightly
higher than the Surić-Pranjić tariff. The maximal relative decrease in the
growing stock is 146.31 m´/ha or 37.38 %. The decrease percentage by 1 meter
per height ranges from about 3.1 % for the II site class with the maturity dimension
of 60 cm to 4.1-4.2 %for the III site class with physiological maturity.


In order to avoid the decrease in the growing stock of the normal model
caused by different definitions of dominant heights, the original Klepac s normal
model corrected to the German diameter degree should be used in managing
selection forests.


Key words : normal model, dominant height, maturity dimension, growing
stock




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 19     <-- 19 -->        PDF

M. Božić. J. Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I NORMALNE DKVNE ... Šumarski listbr. 1 -2, CXXV (2001 ). 9-1 8
Tako se zaliha na II bonitetu smanjuje s 459,60
mVha uz fiziološku zrelost u originalnoj Klepčevoj normali
na 313,29 mVha u normali kod koje je dominantna
visina određena prema Weise-u te sastojina izgospodarena
na dimenziju zrelosti od 60 cm, stoje smanjenje od
146,31 mVha ili 31,83%. Najveće postotno smanjenje
zalihe događa se na III bonitetu, uz iste uvjete kao i kod
II boniteta te iznosi 37,38 %.


U konkretnoj g. j. , g. j . "Belevine" koja se nalazi na
II bonitetu, drvna zaliha uz fiziološku zrelost smanjena
jeza42mVhaili9%.


Ako promatramo smanjenje zalihe po metru visine
(tablica 8.) vidimo da se ono uz fiziološku zrelost kreće
oko 16-17 mVha (oko 3,5 %) na II bonitetu, 14,5-15,5


ZAKLJUČCI


1.
Pri uređivanju prebornih šuma u Republici Hrvatskoj
koriste se normale temeljene na visini dominantnih
stabala, odnosno "Novi sistem uređivanja
prebornih šuma"
2.
Različitim definiranjem dominantnih visina te smanjenjem
i postizanjem dimenzije sječive zrelosti s
fiziološke na određeni definirani promjer sječive
zrelosti, dolazi do umjetnog snižavanja srednje visine
dominantnih stabala. U našem slučaju ta sniženja
iznose do 9,25 m ili 28,03 %.
3.
Sniženjem srednje visine dominantnih stabala ili dimenzije
sječive zrelosti dolazi do smanjenja drvne
zalihe tih, uz nove uvjete konstruiranih normala.
Maksimalno relativno sniženje zalihe iznosi 146,31
mVha, a postotno 37,38 %.
Smanjenje drvne zalihe po metru visine za pojedini
bonitet odnosno tarifu uz istu dimenziju sječive zrelosti
gotovo je konstanta i kreće se od oko 11 mVha
za III bonitet uz dimenziju zrelosti 60 cm, do 16-17
mVha na II bonitetu uz fiziološku zrelost, odnosno
17-18 mVha u odsjeku 39c koji se nalazi na II bonitetu,
ali mu je tarifa nešto viša od šurić-Pranjić tarife.
mVha (3,8%) na II/III te 13,5-14,5 mVha (4,1 %) na III
bonitetu.


Osim ovoga, vidljivo je i smanjenje drvne zalihe uslijed
sniženja dimenzije zrelosti s fizičke na 70 ili 60 cm
za svaku pojedinu normalu (tablica 9.). Ova sniženja
kreću se do 30-ak mVha (do 7 %) pri sniženju na zrelost
od 70 cm odnosno do 50-ak mVha (do 11 %) pri sniženju
na zrelost od 60 cm.


Po centimetru promjera sniženje zalihe kreće se u
sljedećim okvirima: s fiziološke na dimenziju zrelosti
od 70 cm, najčešće 0,8-1 mVha ili 0,2-0,3 %; s fiziološke
na dimenziju zrelosti od 60 cm 0,9-1,2 mVha ili
0,25-0,35 %; a najveće je s 70 na 60 cm i iznosi 1-2 m5
ili 0,3-0,45 %.


Conclusions


Postotno smanjenje po metru visine kreće se od oko
3,1 % za II bonitet uz dimenziju zrelosti od 60 cm do
4,1-4,2 % za III bonitet uz fiziološku zrelost.


4.
Ukupno smanjenje drvne zalihe uslijed sniženja dimenzije
zrelosti kreće se do 30 mVha (7 %) pri sniženju
na dimenziju zrelosti od 70 cm odnosno 50
mVha pri sniženju dimenzije zrelosti na 60 cm.
Sniženje po centimetru promjera je unutar iste grupe
normala i sniženja dimenzije sječive zrelosti višemanje
konstanta, te pri sniženju drvne zalihe s fiziološke
na 70 cm najčešće iznosi 0,8-1 mVha ili
0,2-0,3 %; s fiziološke na 60 cm 0,9-1,2 mVha ili
0,25-0,35 % te s 70 na 60 cm promjera 1-2 mVha ili
0,3-0,45 %.
5.
Da bi se izbjeglo snižavanje drvne zalihe normale
uslijed različitog definiranja dominantnih visina,
prilikom uređivanja prebornih šuma treba koristiti
originalne Klepčeve normale korigirane na njemačke
debljinske stupnjeve.
6.
Dimenziju sječive zrelosti u svakoj pojedinoj sastojim
treba odrediti na temelju kvalitete ranije posječenih
debelih stabala
LITERATURA


Božić , M., 1999: Modeli uređivanja jelovih šuma
Gorskog kotara. Magistarski rad, 140 str.,
Zagreb.


Božić, M., 2000: Kolika je stvarna zaliha jele u našim
šumama. Šum. list 134(3-4): 185-195, Zagreb.


Klepac, D., 1961: Novi sistem uređivanja prebornih
šuma. Poljoprivredno šumarska komora SR Hrvatske,
46 str., Zagreb.


Klepac , D., 1962: Novi sistem uređivanja prebornih
šuma (dodatak). Poljoprivredno šumarska komora
SR Hrvatske, 24 str., Zagreb.


Klepac , D., 1963: Rast i prirast šumskih vrsta drveća
i sastojina. 300 str., Zagreb.


-
References
Klepac , D., 1965: Uređivanje šuma. 341 str., Zagreb.
Meštrović, Š. & Fabijanić, G., 1995: Priručnik
za uređivanje šuma. 416 str., Zagreb.


Pranj ić, A., 1966: Interpolirane šurićevejednoulazne
tablice za jelu-smreku i bukvu. šum. list 90 (3-4):
185-212, Zagreb.


Pranj ić, A. & Lukić, N., 1997: Izmjera šuma. 405
str., Zagreb.
Osnova gospodarenja za g. j . "Sungerski lug" od 1.


1. 1976. do 31. 12. 1985. godine. Zagreb 1976. g.
Osnova gospodarenja za g.j. "Belevine" od 1. 1.
1980. do 31. 12. 1989. godine. Zagreb 1980. g.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 16     <-- 16 -->        PDF

M. Božić, J. Cavlović: ODNOS DOMINANTNIH VISINE, DIMENZIJE SJECIVE ZRELOSTI I NORMALNE DRVNE Šumarski list br. I 2, CXXV (2001 ), 9-1 8
hdom - srednja visina dominantnih stabala


- mean height of dominant trees
dd()m - srednji promjer dominantnih stabala
- mean diameter of dominant trees
dn,,lx - dimenzija fiziološke zrelosti
- dimension of physical maturity
dm;lx | - dimenzija fiziološke zrelosti zaokružena na
njemačke debljinske stupnjeve


- dimension of physical maturity approximated to
German diameter degrees
Vn/ - Drvna zaliha normale uz fiziološku zrelost


- Growing stock of the normal model with
physiological maturity
V7() - Drvna zaliha normale uz dimenziju zrelosti od 70 cm


- Growing stock of the normal model with maturity
dimensions of 70 cm
V60 - Drvna zaliha normale uz dimenziju zrelosti od 60 cm


- Growing stock of the normal model with maturity
dimensions of 60 cm
II, II/III, III - bonitetni razredi


- site classes
fiz. - normala konstruirana uz fiziološku zrelost
- normal model constructed with physiological maturity
70 - normala uz izgospodarenost od 70 cm


- normal model with managed diameter of 70 cm
Uspoređujući dominantne visine konstruiranih normala
te njihove zalihe, u tablici 8. prikazali smo kako
smanjenje dominantne visine utječe na smanjenje drvne
zalihe. Razliku u zalisi između uspoređivanih normala,
ukupnu te po metru visine prikazali smo u relativnom
i u postotnom iznosu.


RASPRAVA


Na slici 1. te u tablici 8. vidimo kako na različit način
definirana dominantna visina, te izgospodarenost
sastojina uz različite dimenzije zrelosti utječe na samo
smanjenje dominantne visine, a kao posljedicu toga i
smanjenje drvne zalihe, na temelju tih dominantnih visina
konstruiranih normala.


Ako promatramo II bonitetni razred vidimo, da se
dominantna visina uslijed smanjenja dimenzije zrelosti s
fiziološke na 70 cm smanjuje za 4,05 m ( 10,66 %), a s fiziološke
na 60 cm za 6,25 m (16,45 %). Ako pak dominantnu
visinu definiramo na Weiseov način tada smanjenje
dominantne visine uz fiziološku zrelost prema
originalnoj Klepčevoj normali iznosi 6,25 m (16,45 %),
a razlika između dominantne visine originalne Klepčeve
normale i dominantne visine definirane Weiseom uz
smanjenje dimenzije zrelosti s fiziološke na 60 cm
iznosi 9,20 m ili 24,21 %. Slično relativno smanjenje
dominantne visine događa se i kod II/III odnosno 111 bonitetnog
razreda, s tim da su postotna smanjenja nešto
viša.


Na slici 2. prikazano je za promatrane šurić-Pranjić
bonitetne razrede sniženje drvne zalihe uslijed različi


60 - normala uz izgospodarenost od 60 cm


- normal model with managed diameter of 70 cm
Belevine - normala za gospodarsku jedinicu Belevine
- normal model for management unit Belevine
39c, 61b, 2b, 13a - normale za naznačene sastojinc
- normal model for marked stands
S - dominantne visine određene po Susmel-u
- dominant heights determined according to Susmel
W - dominantne visine određene po Weise-u
- dominant heights determined according to Weise
K - originalne Klcpčeve dominantne visine
- original Klepac´s dominant heights
LVK - dominantne visine očitane iz visinske krivulje
konkretne sastojinc


- dominant heights obtained from the height curve
of a concrete stand
D100 - visine očitane za d dom = 100 cm


- heights obtained for d dom = 100 cm
ZDS - očitana visina sredine zadnjeg debljinskog stupnja
- Obtained height of the centre of the last
diameter degree
S - zaliha obračunata prema Surić-Pranjić tarifama


- growing stock calculated with Šurić-Pranjić tariffs
LT - zaliha obračunata po lokalnim tarifama
- Growing stock calculated with Surić-Pranjić tariffs
U tablici 9. prikazali smo kako snižavanje dimenzije
zrelosti utječe na smanjenje drvne zalihe. Razlike u zalihi,
ukupnu te po centimetru promjera, prikazali smo u
relativnom i u postotnom iznosu.


- Discussion
tog definiranja pojma dominantnih visina (njihovog
sniženja) te uslijed sniženja dimenzije zrelosti s fiziološke
na 70 ili 60 cm.


Slika 2. Prikaz snižavanja drvne zalihe uslijed snižavanja dominantnih
visina te dimenzija sječive zrelosti
Figure 2 Decrease in the growing stock resulting from lowered
dominant heights and crop maturity dimensions




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 14     <-- 14 -->        PDF

M. Božić, J. Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I NORMALNE DRVNE Šumarski list br. 1 2, CXXV (2001 ), 9-18
Tablica 2. Dominantne visine prema Susmel-u za Šurić-Pranjić
bonitetne razrede


Table 2 Dominant heights according to Susmel for the Surić-
Pranjić site classes


Dimenzija
sječive zrelosti II
Bonitet-Site class
II/III III
Crop maturity
dimension
ddoni
cm
dom
m
tlom
cm
dom
m
udom
cm
"dom
m
70 cm
60 cm
67,5
57,5
33,95
31,75
67,5
57,5
31,95
29,85
67,5
57,5
30,00
27,95


Ako bi dominantne visine definirali na Weise-ov
način, tada bi dominantne visine, a na temelju prije
konstruiranih osnovnih normala, iznosile kako slijedi u
tablici 3.


Tablica 3. Dominantne visine prema Weise-u za Šurić-Pranjić
bonitetne razrede
Table 3 Dominant heights according to Weise for the Šurić-
Pranjić site classes


Dimenzija Bonitet-Site class


sječive zrelosti II II/III III


Crop maturity ddom "dom dom "dom dom


dom


dimension cm m cm m cm m


fiziološka 57,5 31,75 52,5 28,50 52,5 26,70


70 cm 52,5 30,35 47,5 27,00 47,5 25,30


60 cm 47,5 28,80 47,5 27,00 42,5 23,75


Na slici 1. prikazali smo na ovaj način izračunate
dominantne visine za Surić-Pranjić II. bonitetni razred.


20 40 60


Prsni promjer - Diameter b.h., cm


Slika 1. Prikaz snižavanja visine dominantnih stabala
Figure 1 Decrease in the height of dominant trees


Dio naših jelovih sastojina ima izgospodarenu prebornu
strukturu, dok drugi dio predstavljaju sastojine
prijelaznih oblika. Osim toga i raspodjela broja stabala
završava u različitim debljinskim stupnjevima.


Za konstrukciju normala na temelju stvarnih sastojina
odabrali smo dvije izgospodarene preborne sasto


jine iz gospodarske jedinice "Milanov vrh" (odsjeci 2b
i 13a), te dvije sastojine prelaznih oblika iz gospodarske
jedinice "Crni lug" (odsjeci 39c i 61b).


U odsjeku 2b raspodjela broja stabala završava s
debljinskim stupnjem 77,5 cm, a u odsjeku 13a s debljinskim
stupnjem 62,5 cm. U obje sastojine jela se nalazi
na II/III bonitetu. (Božić 2000)


U odsjeku 39c i 61b raspodjela broja stabala završava
s debljinskim stupnjem 97,5 cm, a u obje sastojine
jela se nalazi na II bonitetu. (Boži ć 2000)


Za svaku sastojinu na temelju izmjerenih 90-ak
visina (jela) konstruirali smo sastojinsku visinsku
krivulju čije se parametre kao i raspodjelu broja stabala
po debljinskim stupnjevima može naći u radu. "Kolika
je stvarna zaliha jele u našim šumama" (Boži ć 2000).


Kod konstrukcije normala za navedene sastojine
kao visine dominantnih stabala koristili smo:
a) Visinu onog debljinskog stupnja u kojem završava


frekvencijska raspodjela broja stabala (Susmel ,
Klepac).


Tablica 4. Stvarne sastojine - dominantne visine određene
prema Susmel-u
Table 4 Concrete stands - dominant heights determined


according to Susmel
Odsjek dom dom
S ubeompartment cm m
2b 77,5 33,5
13a 62,5 31,3
39c 97,5 36,7
61b 97,5 37,9


b) Visinu stabala prsnog promjera 100 cm (radi usporedbe
s osnovnim Klepčevim normalama).


Tablica 5. Stvarne sastojine - visine stabala za d = 100 cm
Table 5 Concrete stands - tree heights for d = 100 cm


Odsjek


*-Mom dom


Subcompartment cm m


2 b 100 35,74
13a 100 36,02
39c 100 36,95
61b 100 38,13


c) Srednju visinu 20% najdebljih stabala sastojine
(Weise).


Tablica 6. Stvarne sastojine - dominantne visine određene


prema Weise-u
Table 6 Concrete stands - dominant heights determined


according to Weis


Odsjek đdom dom


Subcompartment cm m


2b 52,5 29,13
13a 47,5 27,86
39c 72,5 33,93
61b 77,5 35,54




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 13     <-- 13 -->        PDF

M. Božić. S Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINh. DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I NORMALNE DRVNE ... Šumarski list br. 1 -2. CXXV (2001 ), 9-18
Klepac (1961) nakon stoje opisao konstrukciju
normalnog stanja prije i poslije sječe kaže: "Na opisani
način mogu se konstruirati normale prije i poslije sječe
za različite ophodnjice i za različite visine dominantnih
stabala."


U Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu
Sungerski lug iz 1976. godine naznačeno je da bi se na
temelju utvrđenih boniteta mogle izabrati i primijeniti u
gospodarenju odgovarajuće gotove normale. Međutim
na primjeru se htjelo pokazati kako se za svaki konkretni
slučaj, na temelju izmjerene srednje visine dominantnih
stabala može konstruirati normala.


Međutim, ovdje nastaju problemi, kao što ćemo kasnije
vidjeti "umjetnog" snižavanja srednje visine dominantnih
stabala:
a) uslijed različitog definiranja pojma dominantne vi


sine;
b) uslijed smanjenja dimenzije fiziološke zrelosti na


dimenziju sječive zrelosti.


Ad a) Za dominantnu visinu postoji više definicija:


Weise dijeli sastojinu u pet klasa s istim brojem sta


bala, te prema njemu srednja visina stabala najjače


klase predstavlja dominantnu visinu sastojine;


Engleski šumari dominantnom visinom smatraju


srednju visinu 100 ili najmanje 50 najjačih stabala


po hektaru;


Nizozemski šumari na svakih 100 m2 mjere visinu


najvišeg stabla, te njihova srednja vrijednost predstavlja
dominantnu visinu;
Šveđani izračunavaju srednji sastojinski promjer (d)
i njegovu standardnu devijaciju (sd). Dominantna visina
je visina stabala promjera d + sd ;
Badoux dominantnu visinu preborne šume definira
kao visinu koju mogu postići najdeblja stabla glavne
vrste drveća;


-
Susmel dominantnom visinom smatra razmak između
razine tla i razine koji je označen srednjom visinom
najviših stabala;
-
Pranjić&Lukić dominantnom visinom smatraju
srednju visinu 20 % najdebljih stabala sastojine,
odnosno srednju visinu nekoliko izmjerenih visina
dominantnih stabala, ako nije izvršena izmjera sastojine.
Pri izradi Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu
"Sungerski lug" i Programa gospodarenja za
gospodarsku jedinicu "Belevine" na svakom je hektaru
površine izmjerena visina najvišeg stabla, te je
srednja visina dominantnih stabala izračunata kao
njihova srednja vrijednost.
Ad b) Bez obzira na koji način definirali i izmjerili
srednju visinu dominantnih stabala, snižavanjem dimenzije
zrelosti s fiziološke na određenu dimenziju sječive
zrelosti, ako se navedeno izgospodari neminovno
dolazi do smanjenja srednje visine dominantnih stabala.


CILJ ISTRAŽIVANJA - Aim of research


Cilj je ovog istraživanja istražiti i prikazati u kojoj
mjeri snižavanje srednje visine dominantnih stabala,
izazvano različitim definiranjem dominantne visine ili
izgospodarenošću određenog promjera sječive zrelosti,
utječe na smanjenje drvne zalihe prema "Novom sistemu
..." konstruiranih normala.


MATERIJAL I METODE


Normale smo konstruirali na način kako je to objašnjeno
u "Novom sistemu uređivanja prebornih šuma"
(Klepac 1961).


Klepčeve normale su u svom originalu konstruirane
po francuskim debljinskim stupnjevima. Kako danas
pri uređivanju šuma u Republici Hrvatskoj koristimo
njemačke debljinske stupnjeve, najprije smo prema njima
konstruirali osnovne normale za jelu za Surić-
Pranj ić IL, II/III. i III. bonitetni razred uz visine dominantnih
stabala koje je koristio Klepac. Visine 38
metara za II., 35,5 m za II/III. i 33 m za III. bonitetni
razred predstavljaju srednju visinu najviših stabala navedenih
bonitetnih razreda, što su u biti srednje visine
najjačeg debljinskog stupnja (iskazanog u tablicama
Surić (Pranj ić 1965) 1938), onoga od 100 cm prsnog
promjera.


Na temelju rezultata istraživanja cilj je predložiti,
uz koje uvjete konstruirane normale bi se trebale primjenjivati
u praksi.


-
Material and methods
Ovakav način definiranja dominantne visine odgovara
Susmel-ovom poimanju dominantnih visina. To je
i razumljivo, jer Klepac svoje normale za jelu zasniva
na Susmel-ovim korelacijama, pa je logično da dominantne
visine kao osnovni ulaz za konstrukciju normala
definira također prema Susmelu. Osim Susmel-ovih
dominantnih visina koristili smo i dominantne visine
definirane prema Weise-u te dominantnu visinu izmjerenu
u g. j . "Belevine".


Pravilnikom za uređivanje šuma definirana je dimenzija
sječive zrelosti za jelu 60-70 cm. Uz uvijet izgospodarenosti
sastojine, uz naznačene dimenzije zrelosti
dominantne visine prema Susmelu iznosile bi
kako slijedi u tablici 2.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 12     <-- 12 -->        PDF

M. Božić. J. Cavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJECIVE ZRELOSI NORMALNE DRVNE
uz fiziološku zrelost odnosno 17-18 mVha u odsjeku 39c koji se nalazi na II bonitetu,
ali mu je tarifa nešto viša od Surić-Pranjić tarife. Maksimalno relativno
sniženje zalihe iznosi 146,31 mVha, a postotno 37,38 %. Postotno smanjenje
po metru visine kreće se od oko 3,1 %za 11 bonitet uz dimenziju zrelosti
od 60 cm do 4,1-4,2 % za III bonitet uz fiziološku zrelost.


Stoga, da bi se izbjeglo snižavanje drvne zalihe normale uslijed različitog
definiranja dominantnih visina, prilikom uređivanjaprebornih šuma treba koristi
originalne Klepčeve normale, korigirane na njemačke debljinske stupnjeve.


K Ij učne r ij e č i : normala, dominantna visina, dimenzija zrelosti, drvna


Šumarski listbr. 1-2, CXXV (2001 ), 9-18


zaliha


UVOD


K. 1 e p a c 1961. godine izrađuje "Novi sistem uređivanja
prebornih šuma". Kao ključno pitanje u prebornim
šumama ističe poznavanje optimalne drvne zalihe.
Za optimalnu drvnu zalihu kaže daje to drvna zaliha
koja bi trebala biti trajno u šumi, a koja je po svojoj veličini
i strukturi nužna i dovoljna (ni prevelika ni pre-
mala), te koja omogućuje trajnu regeneraciju šume i
daje najpovoljniji prihod.
Svoje normale Klepac je utemeljio na Susmel-ovim
korelacijama za jelu, Colette-ovim korelacijama za
bukvu te Šurićevim bonitetnim razredima.


Tablica 1. Prikaz Susmcl-ovih i Colette-ovih korelacija


Table 1 Susmel´s and Colette´s correlations


Jela(Susmel) Bukva (Colette)


(h dom)2 (ndom)


V


3
4,23


4,3
4,54


q
Vndom Vndom


G 0,97 hdom 0,73 hdon,


cU 2,64 hd(„„ 2,33 hdom


hdnm - srednja visina dominantnih stabala (m)


- mean height of dominant trees;
V - normalna drvna zaliha (mVha)
- normal growing stock (mVha);
q
- koeficijent geometrijske progresije normalnog niza
stabala


-
coefficient of geometric progression of a normal tree
series;
G - optimalna temeljnica (mVha)
- optimal basal area (mVha);
dmax - dimenzija fiziološke zrelosti


- dimension of physical maturity
Iz gore navedenih korelacija vidljivo je daje srednja
visina dominantnih stabala onaj mjerljivi parametar
konkretne šume koji nam predstavlja vezu konkretne
šume i njene normale.


10


Introduction


Riješenjem broj 05-441/2 od 12. veljače 1962. godine
Sekretarijat za šumarstvo Izvršnog vijeća SR Hrvatske
za uređivanje prebornih šuma propisuje "Novi
sistem uređivanja prebornih šuma".


Pravilnikom o izradi šumsko-privrednih osnova,
osnova gospodarenja i programa za unapređenje šuma
iz 1968. godine propisuje se utvrđivanje ekološko-gospodarskih
tipova (EGT-a), koji se utvrđuju na temelju
geološke podloge, šumske zajednice, vrste tla, klime,
uzgojnih značajki, proizvodnih mogućnosti i vrijednosti
sastojina.


Tim Pravilnikom, kao i Pravilnicima iz 1976.,
1981., 1985. propisano je da se šume i šumska zemljišta
razvrstavaju i ureduju po EGT-ima. U gospodarskim
jedinicama u kojima EGT-i nisu utvrđeni, do njihovog
utvrđivanja ciljevi gospodarenja šumama utvrđuju
se po uređajnim razredima (koji se određuje prema namjeni
šuma i glavnoj vrsti drveća, na temelju koje se
otvrđuje cilj gospodarenja, ophodnja, odnosno sječiva
zrelost). Tako se postupno prelazi na uređivanje šuma
prema EGT-ovima.


U vremenu od propisivanja "Novog sistema uređivanja
prebornih šuma", 1962. godine pa do pojave Pravilnika
iz 1994. godine, na području koje je S mi laj
1957. godine svrstao u oblast prebornih šuma, uređivanje
šuma se obavlja po metodi normala. Cijelo to vrijeme
prema Klepčevim normalama ("Novi sistem ..."), a
1968-1994. godine i prema Institutskim normalama
prema EGT-ima.


Pravilnik iz 1994. godine propisuje da se cilj i način
gospodarenja te svi radovi koji iz toga proizlaze, utvrđuju
se na razini uređajnih razreda (ne više EGT-ova) u
okviru gospodarske jedinice, te se uređivanje prebornih
(raznodobnih) šuma obavlja po metodi normala,
odnosno prema "Novom sistemu ...". To je vidljivo iz
članka 12. istog Pravilnika, u kojem stoji da se za raznodobne
sastojine unutar uređaj nog razreda iskazuju
podaci o normali temeljenoj na visini dominantnih stabala,
koja nam kao što smo vidjeli prestavlja ulaz za
konstrukciju normale prema "Novom sistemu ..."


Pravilnik iz 1997. zadržava temeljne postavke onoga
iz 1994. godine.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 11     <-- 11 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXV (2001), 9-18
UDK 630* 622 + 624 - 522 (001)


ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I
NORMALNE DRVNE ZALIHE U PREBORNIM SASTOJINAMA


THE RELATIONSHIP BETWEEN DOMINANT HEIGHT, DIMENSION OF CROP
MATURITY AND NORMAL GROWING STOCK IN SELECTION STANDS


Mario BOŽIĆ*, Juro ČAVLOVIĆ**


SAŽETAK: Prema važećem Pravilniku za uređivanje šuma preborne (raznodobne)
šume u Republici Hrvatskoj uređuju se po metodi normala, odnosno
prema "Novom sistemu uređivanjaprebornih šuma ". "Novi sistem uređivanja
prebornih šuma" Klepac (1961) utemeljuje na Susmel-ovim korelacijama
za jelu, Colette-ovim za bukvu te Surićevim bonitetnim razredima.


U Susmel-ovim i Colette-ovim korelacijama srednja visina dominantnih
stabala onaj je mjerljivi parametar konkretne šume koji predstavlja vezu između
šume i njene normale. Normalu bi dakle mogli konstruirati za svaki konkretni
slučaj, na temelju izmjerene srednje visine dominantnih stabala. Međutim
ovdje nastaje problem snižavanja srednje visine dominantnih stabala (u
odnosu na one koje je koristio Klepac):
a) uslijed različitog definiranja pojma dominantne visine:
b) uslijed smanjenja dimenzija fiziološke zrelosti na dimenziju sječive zrelosti.


Autori su u ovom radu istraživali u kojoj mjeri snižavanje srednje visine
dominantnih stabala izazvano različitim definiranjem dominantne visine ili izgospodarenošću
određenog promjera sječive zrelosti utječe na smanjenje drvne
zalihe prema "Novom sistemu ... " konstruiranih normala.


Autori su za istraživanja koristili:


a) originalne Klepčeve normale za II, II/III i III bonitetni razred korigirane
na njemačke debljinske stupnjeve, uz fiziološku zrelost te dimenzije sječive
zrelosti od 70 i 60 cm:


b) četiri stvarne sastojine: dvije izgospodarene preborne sastojine iz gospodarske
jedinice "Milanov vrh " (odsjeci 2b i 13a), kod kojih raspodjele broja
stabala završavaju s debljinskim stupnjevima 77,5 te 62,5 cm, te dvije
sastojine prelaznih oblika iz gospodarske jedinice "Crni lug" (odsjeci 39c
i 61b) kod kojih raspodjele broja stabala završavaju s debljinskim stupnjem
97,5 cm;


ej srednju visinu dominantnih stabala za gospodarsku jedinicu "Belevine"
izmjerenu prilikom izrade Programa gospodarenja za g. j . "Belevine ".
Dominantne visine definirali su prema Susmelu i Weisen, a u g.j. "Belevi


ne " na svakom hektaru površine izmjerili su visinu najvišem stablu, te su srednju
visinu dominantnih stabala izračunali kao njihovu srednju vrijednost.


Snižavanjem srednje visine dominantnih stabala ili dimenzije sječive zrelosti
dolazi do smanjenja drvne zalihe tih uz nove uvjete konstruiranih normala.
To smanjenje promatrano po metru visine je gotovo konstanta i iznosi oko II
mVha za III bonitet uz dimenziju zrelosti 60 cm, do 16-17 m´/ha na II bonitetu


* Mr. sc. Mario Božić, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet, Zagreb
** Doc. dr. se. Juro Cavlović, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet, Zagreb