DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 110     <-- 110 -->        PDF

Prema D. Diminiću, najučestalija je gljiva na obrađenim
uzorcima stabala crnog bora Sphaeropsis sapinea.
Javlja na oboljenim iglicama, izbojcima različite
dobi i granama, uzrokujući njihovo sušenje. Pretpostavlja
se da su pojedini abiotski i biotski čimbenici
(suša, siromašniji stanišni uvjeti, kukci), uzrokovali
stresno stanje borovih stabala i time stvorili povoljne
uvjete za razvoji širenje gljive.


B. Hrašovec: Potkornjaci i kukcari (Coleoptera:
Scolytidae, Anobiidae) hrvatskog priobalja i njihova
važnost u zaštiti šuma
B. Hrašovec u svom referatu daje prikaz potkornjaka
i kukcara na području hrvatske obale i otoka, i ukazuje
na njihovu važnost u zaštiti šuma. Od istraživanih
potkornjaka najčešće se kao izrazito štetne gljive javljaju
vrste iz rodova Blastophagus, Orthotomicus, Isp,
Phloeosinus, Hylesinus, Hylastes i Pityogenes, a od
kukcara vrste iz roda Ernobius. Najveći brojštetnih vrsta
utvrđenje na borovima, čempresima i šmriki, dok se
manji brojvrste razvija na autoktonim bjelogoričnim
vrstama. Osobitu važnost B. Hrašovec pridaje aspektu
zaštite ovih šuma od potkornjaka. Osim klasičnih kulturalnih,
fizikalnih i kemijskih metoda zaštite, autor ističe
i mogućnost neposredne primjene suvremene biotehničke
metode korištenjem agregacijskih feromona.
D. J ure i M. Jure : Bolesti i štetočinje crnoga bora
(Pinus nigra Arn.) na slovenskom kršu
Referat je izložio D. Jure. On daje prikaz najznačajnijih
bolesti i štetočina sastojina crnog bora na slovenskom
kršu, te šteta koje one izazivaju. Od štetnika najčešće
se javljaju: Diprionpini, Neodiprion sertifer, Blastophagus
minor, B. piniperda, Pityogenes spp., Ips
acuminatus, Isp sexdenatus i Thaumatopoea pityocampa.,
a od gljiva koje izazivaju sušenje borovih izbojaka
i grana, Sphaeropsis sapinea i Cenangium ferruginosum.
Prema autorima sušenje borovih izbojaka najrasprostranjenija
je bolest crnog bora na slovenskom kršu.


M. Jure : Vrste kukaca na požarištima crnog bora
(Pinus nigra Arn.) na slovenačkom kršu
M. Jure u svom referatu daje prikaz rasprostranjenosti
i brojnosti raznih vrsta kukaca na požarištima kulture
crnog bora na slovenskom kršu. Istraživanja su
provedena u kulturama koje su izgorjele u različitom
vremenu i s različitim intenzitetom. Na tim požarištima
pronađeni su potkornjaci tipični za oštećene i oslabljene
kulture crnog bora, kao što su Ips sexdentatus i druge
vrste. Prema M. Jurcu razlike u sastavu vrsta i broju jedinki
iste vrste na različitim požarištima ukazuju na
razliku u uvjetima mikrostaništa i na intenzitet izgorjelosti
pojedinih šumskih kompleksa.
Š. Meštrović i Z. Đurđević: Zaštita sadnica
kod pošumljavanja


Referat je izložio S. Meštrović. On je u referatu
obradio metodu zaštite sadnica prilikom pošumljavanja
krša koje je dvojako: zaštita plastičnom folijom i zaštita
plastičnim lijevkom. Plastičnom folijom prekriva se tlo
oko same sadnice i time sprječava isušivanje tla i rast
travne vegetacije uz samu sadnicu, a plastičnim lijevkom
štiti se biljka od udara vjetra i sunca te povećava
količina oborina uz samu sadnicu. Prema autorima, nakon
3-4 godine lijevak i folija se vade, a radi lakšeg vađenja
na lijevku je prorez po visini, a na foliji od centra
do ruba.


M. Nodilo u referatu: Zaštita prirode u službi
posjetitelja NP "Mljet", ističe ljepote Nacionalnog
parka Mljet u kojem se provodi sustavna zaštita prirode.
Radi što boljeg upoznavanja nacionalnog parka postavljene
su oznake i karte s opisom ekoloških staza, te
panoi koji educiraju posjetitelje o karakteristikama
šumskih zajednica, vegetacije, karakteristikama jezera,
zaštićenom morskom dijelu, arheološkim lokalitetima,
mogućnostima razgledavanja.
ZAKLJUČCI
sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem "Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu",
održanog 29. i 30. ožujka 2000. godine u Splitu u organizaciji Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i
šumarstvo, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.


Od ukupne površine R. Hrvatske (56.538 km2) na
mediteransko krško područje otpada 15.389 km2 ili
27,22 %. Degradiranost šumskih površina opća je
karakteristika mediteranskog krškog područja. Gotovo
60 % površina pokrivaju panjače, šikare, makije
i kamenjare-goleti, dok visoke šume zauzimaju
samo 3,7 %. Vrlo nepovoljna struktura šumskog
fonda rezultat je brojnih biotskih i abiotskih čimbenika.
Utjecaj čovjeka i njegovih navika devastacije i
propadanja šuma, nigdje nije tako jako izražena kao
na području Mediterana. To je ujedno i glavni razlog


stoje ono ostalo bez šume, a kao posljedica toga je
nestanak tla, loša poljoprivredna proizvodnja, ekstremni
klimatski uvjeti, jaki erozijski procesi i si.
Svi su ti čimbenici razlog, što je nekada u davnoj
prošlosti od kvalitetnih šuma visokog uzgojnog
oblika crnike i medunca danas ostao samo njihov
degradacijski stadij. Veliki zemljišni potencijal krša
koji sada leži neiskorišten, a na čijem je pretežitom
dijelu jedino moguća šumska proizvodnja, treba aktivirati
u interesu ekološkog i gospodarskog razvoja
regije i zemlje u cjelini. To je i veliki izazov za hr