DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 111     <-- 111 -->        PDF

vatsku državu i njezino šumarstvo, a poslovi koje
treba obavljati trajat će izuzetno dugo.


2.
Šumski pokrov na mediteranskom krškom području
Hrvatske, iako gaje čovjek snažno devastira, čini i
dalje neprocijenjeno nacionalno bogatstvo ne samo
za ovu, nego i buduće generacije. Njegova vrijednost
temelji se na općekorisnim funkcijama i proizvodnji
drvne mase. S obzirom da potrošnja drveta u
svijetu neprekidno raste, te daje njegova proizvodnja
limitirana u prvom redu čimbenikom zemljišta,
onda mediteransko područje krša sa svojih 400.000
hektara neobraslih šumskih površina predstavlja
ogroman zemljišni potencijal za proizvodnju drvne
mase. Ostavljati to zemljište i dalje neiskorišteno bilo
bi ekonomski neopravdano i društveno neodgovorno.
3.
U svrhu očuvanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta
na kršu, kao temeljnog prirodnog bogatstva na
kojemu se odvija većina ekoloških i socio-ekonomskih
procesa, potrebno je posvetiti osobitu pozornost
radovima na zaštiti tla od erozije, uređenja bujica,
obrani od poplava i uređenju hidromelioracijskog
sustava. Nužno je osigurati biološke investicije,
jer bez biološke sanacije krajolika i slivnih područja
nema učinkovite zaštite. Intervencije u okoliš treba
izvoditi na način da se u najvećoj mogućoj mjeri
poštuju prirodne osobitosti i zakonitosti.
4.
Šumarstvo na kršu pridonosi razvoju ovog područja,
a njegovo unapređenje moguće je jedino ako se podižu
nove i obnavljaju postojeće šume. Uz tehnologiju
podizanja vrlo je važan izbor vrsta i broj biljaka
pri pošumljavanju. Kod osnivanja šumskih kultura
na kršu nužno je posaditi onaj broj biljaka koji će u
što kraćem roku procese regresije preokrenuti u proces
progresije sastojine.
5.
Istraživanje genetske varijabilnosti i adaptabilnosti
vrsta šumskog drveća na kršu od velikog je značaja
za uzgajanje šuma i za poboljšanje stabilnosti prirodnih
i degradiranih šumskih populacija. S obzirom
da je genetska struktura pojedinih vrsta šumskog
drveća jako ugrožena i da postoji opasnost da
takve vrste izgube dobar dio svoje genetske varijabilnosti,
potrebno je sačuvati i zaštititi prirodne genetske
resurse, tim više što prema dosadašnjim
znanstvenim spoznajama bolje rezultate u produkciji
i preživljavanju postižu prirodne vrste u odnosu na
hibride.
6.
Zbog boljeg poznavanja biomase šumskih ekosustava
na kršu, početna istraživanja strukture biomase
alepskog bora, tehnologije eksploatacije i mogućnosti
njegove uporabe, svakako treba nastaviti.
7.
Na mediteranskom krškom području potrebno je organizirati
jedinstven sustav zaštite šuma protiv štetnika
i šumskih požara kao najvećeg destabilizatora
šumskih ekosustava na kršu, te nakon požara potpuno
sanirati, odnosno obnoviti izgorjele površine, pogotovo
sastojine alepskog i crnog bora.


8.
Zbog zaštite i racionalnog gospodarenja šumskim
fondom na kršu, posebna pozornost dana je istraživanju
utjecaja ispaše i brsta koza na devastaciju
šumske vegetacije i degradacije tla. Na osnovi dosadašnjih
znanstvenih spoznaja može se zaključiti da
su ekološke i ekonomske vrijednosti oštećenja u šumama
hrasta medunca i bijelog graba, koje nastaju
ispašom i brstom koza, znatno veće od vrijednosti
produkcije mesa i mlijeka koje iste daju. Međutim,
napuštene i zakorovljene poljoprivredne površine
na kršu postale su veliki problem i mjesta najčešćeg
izbijanja i najbržeg širenja požara. Stoga ih opet treba
uz pomoć države i vlasnika kultivirati i namijeniti
ispaši sitne stoke, i to ispaši pod nadzorom u ograđenim
pašnjacima. Na takav način izbjegle bi se
moguće štete u šumama i erozija osjetljivog krškog
tla, a okoliš i priroda krša postali bi ljepši, bogatiji i
protupožarno sigurniji.
9.
Lovno gospodarenje na krškom području pruža velike
mogućnosti za lovni turizam, za zapošljavanje
dijela pučanstva na tom prostoru, za proizvodnju
zdrave-prirodne hrane i za komercijalno korištenje
napuštenih površina, koje na drugi način ne ostvaruju
prihod. Naravno, uvijek vodeći računa da to gospodarenje
(korištenje) bude racionalno i da lovna
djelatnost ne postane opterećenje stabilnosti ekosustava,
koja je s lovnoekonomskog aspekta vrlo labilna
i lako izaziva konflikte šumarske i poljoprivredne
djelatnosti. Stoga sve navedene mogućnosti
treba koristiti u zajedničkom dogovoru s poljoprivredom
i šumarstvom, kako bi se što cjelovitije i
bolje koristili prirodni resursi.
10. Da bi šumarstvo na kršu moglo na racionalan i učinkovit
način podizati, zaštićivati i održavati postojeće
prirodne šume, poboljšavati njihov biodiverzitet,
potrajnost, stabilnost, produktivnost i sposobnost
kvalitetnog i optimalnog pomlađivanja, potrebno je
jačati stručnu službu i razvijati znanstveno-istraživački
rad, a to moraju potpomagati svi koji žive od
gospodarskih i općekorisnih blagodati koje šuma
pruža. Šumski ekosustavi, posebice na kršu, ne trpe
pogreške, jer svaka pogreška je katastrofalna za
okoliš i sve one koji se u njemu nalaze.
Prof. dr. sc. Slavko Matić
Dr. sc. Vlado Topic