DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 112 <-- 112 --> PDF |
FORTECHENVI BRNO 2000 Međunarodna znanstvena konferencija "Šuma i tehnologija drva u međusobnom odnosu okoliša", Brno, 20 - 22. studeni 2000. International Scientific Conferense "FOREST AND WOOD TECHNOLOGY vs. ENVIRONMENT", Brno, 20-22. November 2000. Međunarodna konferencija održana je u Češkoj Republici na Mendelevom univerzitetu Brno, u organizaciji Šumarskog fakulteta Brno. Na konferenciji je sudjelovalo preko 60 znanstvenika i stručnjaka iz 17 europskih država sa 64 referata. Ovo savjetovanje uključeno je u 1UFRO program istraživačke grupe P 3. 11. 00. Znanstveni odbor konferencije činili su predstavnici 9 europskih država te predstavnik Japana; voditelj prof. dr. sc. Rudolf Heinrich , član FAO Rim, Austrija; zamjenik voditelja prof. dr. sc. Vladimir Simanov, Brno, Češka Republika; prof. dr. sc. Hafiz H. Acar, Trabzon, Turska; prof. dr. sc. Nestor By bliuk, Lvov, Ukraina; prof. dr. sc. Aristoteles D o u c a s, Thessaloniki, Grčka; dr. Risto Lauhanen , Parkano, Finska; prof. dr. sc. Milan M i k 1 e š, Zvolen, Slovačka; doc. dr. se. Igor Potočnik , Ljubljana, Slovenija; prof. dr. sc. Yurij M. Stakhiev, Archangelsk, Rusija i dr. sc. Tetsuhiko Yoshimura, Kyoto, Japan. Hrvatsku su predstavljali znanstvenici Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz Zavoda za Iskorištavanje šuma. Predstavljena su tri referata više autora. Referat "Učinkovitost traktora u proredama" prezentiran je u plenarnoj sesiji konferencije. Konferencija se zbog brojnosti referata odvijala u četiri sesije, koje su bile formirane glede tematike. U prvoj sesiji prezentirani su referati o istraživanju i problematici novih tehnologija prerade drva. Druga sesija obuhvaćala je istraživanja na području eksploatacije šuma, klasifikacije terena te primjene različitih sredstava, od traktora i žičara do helikoptera. Treća sesija obuhvatila je referate iz područaja tahnologija eksploatacije drva u odnosu na okoliš. U četvrtoj sesiji obuhvaćeni su referati koji se odnose na šumske komunikacije, primarnu i sekundarnu otvorenost, pojavu erozije te primjenu računalnih modela pri optimiziranju otvaranja šuma. U daljnjem se dijelu prikazuju sažeci izloženih referata. Krpan, A. P. B., Šušnjar, M., Zečić, Ž., Porsinsky T.: Efficiency of tractors in thinnings (Učinkovitost traktora u proredama) Rad traktora na privlačenju drva iz proreda istraživao se na 13 radilišta u brdskim i nizinskim uvjetima rada. Na svim radilištima proveden je studij rada i vremena traktora. Utrošci vremena traktora po radnim zahvatima izmjereni su povratnom metodom kronometrije. U nizinskim uvjetima prati se rad adaptiranih poljoprivrednih traktora Steyr 9078, Torpedo 75A, IMT 558 i IMT 560 te zglobnih traktora LPKT 40 i Ecotrac V. Zglobni traktori Holder C 870 F i Ecotrac V te pet adaptiranih poljoprivrednih traktora (Steyr 9078, Torpedo 75A, Zetor 5748, IMT 539 i IMT 558) usporedno su istraživani u brdskim uvjetima. U nizinskim uvjetima prosječni obujam tovara kretao se od 0,65 m3 kod traktora najmanje snage IMT 539 (26 kW), do 2,09 m5 kod zglobnog traktora LPKT 40. U nizinskim uvjetima zglobni traktori imaju veće specifično opterećenje nego adaptirani poljoprivredni traktori, no kod rada u brdskim uvjetima nema razlike u vrijednosti specifičnog opterećenja između zglobnih i adaptiranih poljoprivrednih traktora. U brdskim uvjetima na kraćim udaljenostima privlačenja Holder C 870 F ima veće učinke (3,33 mVh na 100 m) od Ecotraca V (2,39 mVh na 100 m), ali se s povećanjem udaljenosti privlačenja njihovi učinci izjednačavaju (1,66 mVh i 1,64 mVh na 600 m). Najveće učinke ostvaruje adaptirani poljoprivredni traktor IMT 558 (od 3,66 mVh na 100 metara do 2,03 mVh na 600 metara udaljenosti privlačenja). Od ostalih adaptiranih poljoprivrednih traktora učinkovitošću se izdvaja Torpedo 75A (od 2,50 mVh na 100 m do 1,65 mVh na 600 m). Najmanje učinke u brdskim uvjetima imaju adaptirani poljoprivredni traktori IMT 539, Steyr 9078 i Zetor 5748. U nizinskim uvjetima najveće učinke na svim udaljenostima privlačenja ima zglobni traktor LPKT 40, koji iznose od 6,07 mVh (100 m) do 3,66 mVh (600 m). Zglobni traktor Ecotrac V ima manje učinke od adaptiranih poljoprivrednih traktora Steyr 9078 i Torpedo 75A. Adaptirani poljoprivredni traktori IMT 558 i IMT 560 pri radu u nizinskim uvjetima imaju najmanje učinke. Traktori koje smo promatrali u oba uvjeta rada (Ecotrac V, Steyr 9078 i Torpedo 75A) ostvaruju veće učinke u nizini. Iznimka je adaptirani poljoprivredni traktor IMT 558, koji u nizini ostvaruje učinke od 3,15 mVh (100 m) do 1,73 m7h(600 m), a brdu od 3,66 mVh (100 m) do 2,03 mVh (600 m). Troškovi po jedinici proizvoda rastu s udaljenosti privlačenja. Najmanje troškove po jedinici proizvoda imaju zglobni traktori Holder C 870 F i Ecotrac V te adaptirani poljoprivredni traktori IMT 558 i Torpedo 75 A u brdskim uvjetima. U nizinskim uvjetima najmanje jedinične troškove ostvaruju zglobni traktor LPKT 40 i adaptirani poljoprivredni traktori Steyr 9078 i Torpedo 75A. Izbor sredstva rada pri određenim radnim uvjetima i tehnologijama rada, ima za cilj postizanje što veće ekonomske dobiti uz podržavanje ekoloških zahtjeva. Problem privlačenja drva iz prorednih sastojina iskazuje se u maloj ekonomskoj dobiti drvnog obujma i velikim ekološkim zahtjevima. Provedena analiza učinkovitosti |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 113 <-- 113 --> PDF |
traktora pri privlačenju drva iz prorednih sastojina ukazala je na razlike između tipova traktora. Adaptirani poljoprivredni traktor Steyr 9078 u nizinskim uvjetima, IMT 558 u brdskim uvjetima i Torpedo 75A u svim uvjetima rada odlikuju se dobrom učinkovitosti. Zglobni traktori imaju veće učinke u brdskim i nizinskim uvjetima od adaptiranih poljoprivrednih traktora, s tim što svojim tehničkim značajkama udovoljavaju postavljenim ekološkim zahtjevima. Krpan Ante, Porsinsky Tomislav, Zečić Željko, Šušnjar Marijan: Timber forwarding from thinning stands (Izvoženje drva iz prorednih sastojina) Pri eksploataciji nizinskih i prigorskih jednodobnih šuma Hrvatske, česta je primjena izvoženja drva. Pri izvoženju drva teret je potpuno od tla, pa se svladavaju samo otpori kotrljanja. Izvoženje drva modernim mehaničkim sredstvima u Hrvatskoj naslanja se na dugu, tradicijsku uporabu životinjsko-kolske zaprege. U vremenu snažnog ulaska mehanizacije u eksploataciju šuma nakon 1960. godine, uz traktore se počinje primjenjivati domaći sklop traktor-(polu)prikolica s dizalicom i vitlom tzv. traktorska ekipaža. Istovremeno se uvoze forvarderi (1971) za izvoženje drva pretežito u nizinskim područjima. Danas se drvo izvozi forvarderima i traktorskim ekipažama. Osim na izvoženju, forvarderi i traktorske ekipaže mogu se upotrijebiti i u polufazi prijevoza na kraćim udaljenostima, čime se isključuje pretovar na pomoćnom stovarištu. Primjena forvardera i traktorskih ekipaža na izvoženju drva uvjetovana je sortimentnom metodom izradbe drva. U radu su prikazani rezultati istraživanja izvoženja drva iz prirodnih prorednih sastojina. Uspoređen je rad tri traktorske ekipaže (Pionir, FMV, Steyr) i forvardera Timberjack 1210. Učinkovitost izvoženja drva obuhvaćenih sredstava rada analizirana je metodama studija rada i vremena, kroz slijedeće eksploatacijske značajke vozila: obujam tovara, prosječne brzine kretanja vozila po bespuću i stovarištu, utrošcima vremena rada na sječini i pomoćnom stovarištu te dodatno vrijeme. Traktorske ekipaže ostvarile su obujam tovara u opsegu od 3,3 mVturi (Steyr) do 3,8 mVturi (Pionir), dok je kod forvardera Timberjack 1210 obujam tovara iznosio 9,2 mVturi. Prosječna brzina kretanja po bespuću neopterećenih i opterećenih traktorskih ekipaža, kretala se u rasponu od 2,75 km/h (FMV) do 4,09 km/h (Steyr), dok je kod forvardera Timberjack iznosila 3,72.km/h. Prosječna brzina kretanja po pomoćnom stovarištu neopterećenih i opterećenih traktorskih ekipaža, kretala se u rasponu od 4,23 km/h (FMV) do 6,36 km/h (Steyr), dok je kod forvardera Timberjack iznosila 4,09 km/h. Timberjack 1210 ostvario je dvostruko manji utrošak vremena rada na sječini i pomoćnom stovarištu (31,29 min/turi) od traktorskih ekipaža, kod kojih se utrošak ove grupe radnih sastavnica kretao u rasponu od 48,99 min/turi (Steyr) do 74,2 min/turi (Pionir). Za sve istraživane traktorske ekipaže utvrđeno je jedinstveno dodatno vrijeme od 24,5 %, dok za forvarder Timberjack 1210 ono iznosi 18 % od efektivnog vremena. Navedene različitosti eksploatacijskih značajki istraživanih sredstava rada, odrazile su se na njihovu učinkovitost i troškove izvoženja obloga drva. Prema rezultatima istraživanjima, forvarder Timberjack 1210, je, iako namijenjen za rad u sječinama glavnog prihoda, najdjelotvornije sredstvo rada. Po učinkovitosti među traktorskim ekipažama prednjači Steyr, dok su Pionir i FMV skoro podjednake učinkovitosti. Međutim, zbog odnosa učinkovitosti i troškova rada, ekonomičnije je izvoziti drvo traktorskim ekipažama FMV i Steyr, jer ekipaža Pionir postiže najviše troškove po jedinici izvezenoga drva. Ovo istraživanje potvrdilo je sud o tehnološkoj zastarjelosti ekipaže Pionir, te mogućnost i isplativost izvoženja drva iz starijih prorednih sastojina forvarderom Timberjack 1210. Dragutin Pičman & Tibor Pentek: Damages of skid trail in skidding log by a skidder LKT 80 (Oštećenja traktorskih vlaka pri privlačenju obloga drva traktorom LKT 80) Fino otvaranje šuma sekundarnim šumskim prometnicama - traktorskim vlakama, neophodno je za ekonomski, ekološki, okolišno i potrajno orijentirano intenzivno gospodarenje šumskim ekosustavima. Traktorske vlake su, iako predstavljaju svojevrsnu destrukciju prirodnog okoliša, neophodna sastavnica eksploatacije šuma kada se pri privlačenju obloga drva koriste traktori. Mreža traktorskih vlaka mora zadovoljiti sljedeća dva uvjeta: smanjenje srednje udaljenosti privlačenja uz omogućavanje pristupa traktora u sječinu, te povećanje brzine vožnje traktora a time i njegove učinkovitosti, smanjenje šteta u šumi, kako ozljeđivanja pomlatka, tako i preostalih starijih dubećih stabala, ali i sabijanja tla te njegova oštećivanja. Pri tomu se javljaju i dvije vrste šteta: štete na traktorskim vlakama te štete u sastojini. Gradnjom traktorskih vlaka štete se višemanje lociraju na vlake i na šumsko područje oko njih, dok bi inače nastajale na čitavoj radnoj površini (sječini). U brdskim prebornim šumama Republike Hrvatske vrlo rijetko traktorska vlaka nastaje višekratnim prijelazom traktora po istom tragu; puno češće se traktorske vlake moraju graditi. U oba se slučaja oštećuje ili uništava travnati pokrov, listinac ili humus. Pri gradnji traktorskih vlaka razaramo stijene, guramo ih s trase vlake, a često puta rastresemo i temeljnu geološku podlogu. Kasnijom vučom traktorima po vlaci, na njoj nastaju oštećenja od kotača traktora, ali i od trupaca koji p.ri vuči ruju tlo i guraju ga po vlaci. Tim djelovanjem deformira se planum, te nastaju preduvjeti za erozijske procese; razrahljuje se podloga, nastaju oštećenja u kojima se sakuplja i usmjeruje voda. |