DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 113     <-- 113 -->        PDF

traktora pri privlačenju drva iz prorednih sastojina ukazala
je na razlike između tipova traktora. Adaptirani poljoprivredni
traktor Steyr 9078 u nizinskim uvjetima,
IMT 558 u brdskim uvjetima i Torpedo 75A u svim
uvjetima rada odlikuju se dobrom učinkovitosti. Zglobni
traktori imaju veće učinke u brdskim i nizinskim
uvjetima od adaptiranih poljoprivrednih traktora, s tim
što svojim tehničkim značajkama udovoljavaju postavljenim
ekološkim zahtjevima.


Krpan Ante, Porsinsky Tomislav, Zečić Željko,
Šušnjar Marijan: Timber forwarding from thinning
stands (Izvoženje drva iz prorednih sastojina)


Pri eksploataciji nizinskih i prigorskih jednodobnih
šuma Hrvatske, česta je primjena izvoženja drva. Pri izvoženju
drva teret je potpuno od tla, pa se svladavaju
samo otpori kotrljanja. Izvoženje drva modernim mehaničkim
sredstvima u Hrvatskoj naslanja se na dugu,
tradicijsku uporabu životinjsko-kolske zaprege. U vremenu
snažnog ulaska mehanizacije u eksploataciju šuma
nakon 1960. godine, uz traktore se počinje primjenjivati
domaći sklop traktor-(polu)prikolica s dizalicom
i vitlom tzv. traktorska ekipaža. Istovremeno se
uvoze forvarderi (1971) za izvoženje drva pretežito u
nizinskim područjima. Danas se drvo izvozi forvarderima
i traktorskim ekipažama. Osim na izvoženju, forvarderi
i traktorske ekipaže mogu se upotrijebiti i u polufazi
prijevoza na kraćim udaljenostima, čime se isključuje
pretovar na pomoćnom stovarištu. Primjena
forvardera i traktorskih ekipaža na izvoženju drva uvjetovana
je sortimentnom metodom izradbe drva.


U radu su prikazani rezultati istraživanja izvoženja
drva iz prirodnih prorednih sastojina. Uspoređen je rad
tri traktorske ekipaže (Pionir, FMV, Steyr) i forvardera
Timberjack 1210. Učinkovitost izvoženja drva obuhvaćenih
sredstava rada analizirana je metodama studija
rada i vremena, kroz slijedeće eksploatacijske značajke
vozila: obujam tovara, prosječne brzine kretanja vozila
po bespuću i stovarištu, utrošcima vremena rada na sječini
i pomoćnom stovarištu te dodatno vrijeme. Traktorske
ekipaže ostvarile su obujam tovara u opsegu od
3,3 mVturi (Steyr) do 3,8 mVturi (Pionir), dok je kod
forvardera Timberjack 1210 obujam tovara iznosio 9,2
mVturi. Prosječna brzina kretanja po bespuću neopterećenih
i opterećenih traktorskih ekipaža, kretala se u rasponu
od 2,75 km/h (FMV) do 4,09 km/h (Steyr), dok je
kod forvardera Timberjack iznosila 3,72.km/h. Prosječna
brzina kretanja po pomoćnom stovarištu neopterećenih
i opterećenih traktorskih ekipaža, kretala se u rasponu
od 4,23 km/h (FMV) do 6,36 km/h (Steyr), dok je
kod forvardera Timberjack iznosila 4,09 km/h.


Timberjack 1210 ostvario je dvostruko manji utrošak
vremena rada na sječini i pomoćnom stovarištu
(31,29 min/turi) od traktorskih ekipaža, kod kojih se
utrošak ove grupe radnih sastavnica kretao u rasponu


od 48,99 min/turi (Steyr) do 74,2 min/turi (Pionir). Za
sve istraživane traktorske ekipaže utvrđeno je jedinstveno
dodatno vrijeme od 24,5 %, dok za forvarder
Timberjack 1210 ono iznosi 18 % od efektivnog vremena.
Navedene različitosti eksploatacijskih značajki istraživanih
sredstava rada, odrazile su se na njihovu
učinkovitost i troškove izvoženja obloga drva. Prema
rezultatima istraživanjima, forvarder Timberjack 1210,
je, iako namijenjen za rad u sječinama glavnog prihoda,
najdjelotvornije sredstvo rada. Po učinkovitosti među
traktorskim ekipažama prednjači Steyr, dok su Pionir i
FMV skoro podjednake učinkovitosti. Međutim, zbog
odnosa učinkovitosti i troškova rada, ekonomičnije je
izvoziti drvo traktorskim ekipažama FMV i Steyr, jer
ekipaža Pionir postiže najviše troškove po jedinici izvezenoga
drva. Ovo istraživanje potvrdilo je sud o tehnološkoj
zastarjelosti ekipaže Pionir, te mogućnost i isplativost
izvoženja drva iz starijih prorednih sastojina
forvarderom Timberjack 1210.


Dragutin Pičman & Tibor Pentek: Damages of
skid trail in skidding log by a skidder LKT 80 (Oštećenja
traktorskih vlaka pri privlačenju obloga drva
traktorom LKT 80)


Fino otvaranje šuma sekundarnim šumskim prometnicama
- traktorskim vlakama, neophodno je za ekonomski,
ekološki, okolišno i potrajno orijentirano intenzivno
gospodarenje šumskim ekosustavima. Traktorske
vlake su, iako predstavljaju svojevrsnu destrukciju
prirodnog okoliša, neophodna sastavnica eksploatacije
šuma kada se pri privlačenju obloga drva koriste
traktori. Mreža traktorskih vlaka mora zadovoljiti sljedeća
dva uvjeta: smanjenje srednje udaljenosti privlačenja
uz omogućavanje pristupa traktora u sječinu, te
povećanje brzine vožnje traktora a time i njegove učinkovitosti,
smanjenje šteta u šumi, kako ozljeđivanja pomlatka,
tako i preostalih starijih dubećih stabala, ali i
sabijanja tla te njegova oštećivanja. Pri tomu se javljaju
i dvije vrste šteta: štete na traktorskim vlakama te štete
u sastojini. Gradnjom traktorskih vlaka štete se višemanje
lociraju na vlake i na šumsko područje oko njih,
dok bi inače nastajale na čitavoj radnoj površini (sječini).
U brdskim prebornim šumama Republike Hrvatske
vrlo rijetko traktorska vlaka nastaje višekratnim prijelazom
traktora po istom tragu; puno češće se traktorske
vlake moraju graditi. U oba se slučaja oštećuje ili uništava
travnati pokrov, listinac ili humus. Pri gradnji
traktorskih vlaka razaramo stijene, guramo ih s trase
vlake, a često puta rastresemo i temeljnu geološku podlogu.
Kasnijom vučom traktorima po vlaci, na njoj nastaju
oštećenja od kotača traktora, ali i od trupaca koji
p.ri vuči ruju tlo i guraju ga po vlaci. Tim djelovanjem
deformira se planum, te nastaju preduvjeti za erozijske
procese; razrahljuje se podloga, nastaju oštećenja u kojima
se sakuplja i usmjeruje voda.