DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 116 <-- 116 --> PDF |
produktima drvenog ugljena godišnje. Za tu je namjenu tijekom 1999. godine na tom području zasađeno 12 milijuna sadnica, odnosno oko 9000 ha, dok je u 2000. godini zasađeno ukupno 17 milijuna sadnica eukaliptusa. Danska vlada je 1996. godine donijela akcijski plan "Energy 21 ", prema kojemu bi se energetske kulture od 2005. do 2030. godine znatno proširile i činile udio od 45 PJ godišnje. Od 1980-tih danski farmeri uključili su se u proizvodnju biomase, većinom uzgojem kultura vrba, manje uzgojem Miscanthusa i drugih vrsta (kao trava, konoplje) uz znatno korišćenje biomase poljoprivrednog porijekla (oklasak, stabljika i dr.). Švedska danas ima više od 16 000 ha kultura panjača vrba u kratkim ophodnjama, a tijekom 2000. godine planirana je sadnja još 800 ha. Većina seljačkih gospodarstava koja su započela sadnjom kultura vrba tijekom njihove komercijalizacije uzgoja u osamdesetim godinama, danas imaju iskustva već sa trećom ophodnjom. Iniciraju se istraživanja također i sa Alnus vrstama, sa Phalaris arundinaceae i drugim vrstama. Uvođenjem 1991. godine švedskog poreza na C02, sa svrhom ograničavanja njegove emisije, u visini od 43 US $/tC za industriju, odnosno 160 US $/tC za neindustrijske potrošače, povećalo se iskorišćavanje biomase i otpada. Također se procjena smanjenja ispuštene količine CO: kreće od 0,5 do 1,5 milijuna tona godišnje. Energija iz biomase i njezin udio u ukupnoj potrošnji energije u razvijenim se zemljama znatno povećava. Glavna prednost biomase u odnosu na fosilna goriva je i neopterećivanje atmosfere stakleničkim plinovi ma, u prvom redu sa CO:. Površine pod kulturama u kratkim ophodnjama, bioenergetske plantaže, znatno su uvećane tijekom posljednjih godina, s daljnjim trendom rasta u sljedećem desetljeću. Također se koristi gnojivo i otpadni talog sa farmi u prihranjivanju kultura vrba, koji su jako opterećeni dušikom i drugim elementima, pa kulture na taj način ujedno služe kao pročiščivači tla i vode. U dijelu seminara svojim su izlaganjima veliku zainteresiranost za bioenergente iskazali predstavnici naftnih korporacija (kao npr. Shell) potičući njihov razvoj i ukazujući na njihov značajan udio nakon 2020. - 2030. godine, kada će udio fosilnih goriva znatno pasti ("ozelenjavanje energije"). Europska zajednica je iznijela prijedlog da bi veliki potencijal energetskih kultura do 2010. godine zamjenio ekvivalent od 90 milijuna tona nafte. To će zahtijevati plantažiranje na 8 % njihove ukupne površine koje pripadaju poljoprivrednom ili šumskom zemljištu, a iznosi ukupno 10 milijuna hektara. Neke zemlje Europske unije već osiguravaju površine za tu namjenu u nekim tranzicijskim zemljama (Poljska, Rumunjska, Ukrajina i dr.), a postižu se i dogovori ustupanja zemljišta u zamjenu za hranu. Također se izrađuju studije o ukupnom svjetskom potencijalu bioenergije u procjeni budućih energetskih izvora, njihovom međunarodnom poslovanju, tehničkoj analizi i pravnom aspektu. Doc. dr. se. Davorin Kajba OSVRT NA 1. SVJETSKU KONFERENCIJU I IZLOŽBU "BIOMASA ZA ENERGIJU I INDUSTRIJU" Od 5. do 9. lipnja 2000. godine u španjolskome gradu Sevilli, održana je 1. svjetska konferencija i izložba o biomasi za energiju i industriju. Navedeni je skup prvi puta sjedinio dva najveća događaja na ovome području; 11. europsku konferenciju "Biomasa za energiju i industriju" te 6. sveameričku konferenciju o biomasi (slika 1). Tijekom kongresnoga tjedna održano je pet zajedničkih općih plenarnih sjednica, 34 istodobna, ali odvojena usmena izlaganja, 8 posterskih sekcija i 8 raspravljaonica. Izlaganja znanstvenika i stručnjaka na plenarnim i izlagateljskim te posterskim odsjecima, upotpunjena su velikim izložbenim prostorom na kojemu su pokazana najnovija tehnička dostignuća i tehnološka rješenja, ali i predstavljene vodeće svjetske tvrtke, ustanove i institucije koje rade na području korištenja energije dobivene iz biomase. Rad konferencije održavao se u prekrasnom, svrhovito izgrađenom i suvreme no uređenom zdanju Kongresnoga centra, u kojemu je 1992. godine organizirana Svjetska izložba EXPO ´92. Danas se na različite načine iz biomase zadovoljava od 11 do 15 posto svjetske potrošnje primarne energije ili 1,0 - 1,5 GtM*. U budućnosti bi se teoretski moglo dobivati i do tri puta više energije iz biomase nego što se danas u svijetu koristi. Korištenje biomase kao izvora energije se, međutim, znatno razlikuje u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju. U razvijenim zemljama proizvodnja energije iz biomase na suvremeni, održivi i energetski učinkoviti način stalno raste, dok se u nerazvijenim zemljama, u kojima se iz biomase poneg * Gtoe - giga (milijardu) tona ekvivalentne, jednakovrijedne nafte, 1 Gtoe = 41,9 EJ; uvriježena nezakonita energijsko-masena jedinica. Pravilni bi bio iskaz: energija koja bi se dobila iz 1,0 - 1,5 Gt ekvivalentne, jednakovrijedne nafte (dok se kod mjerne veličine indeksima pobliže opisuje njhova narav, kod mjernih jedinica to nije dopušteno). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 117 <-- 117 --> PDF |
Slika 1. Izgled naslovnice programa 1. svjetske konferencije i izložbe o biomasi za energiju i industriju dje zadovoljava i do 90 posto ukupnih potreba za energijom, biomasa i dalje koristi na neprimjeren način. Na samoj konferenciji bilo je upisano oko 1050 sudionika; s posjetiteljima i izlagačima ta brojka bila je i znatno veća. S obzirom na raznovrsnost tema i predmetnih sekcija, velik broj zemalja iz kojih su došli sudionici te na mnoštvo raspravljaonica, službenih i prijateljskih sastanaka i skupova koji su pratili konferenciju, skup je omogućavao uvid u zbivanja i trendove korištenja biomase u svim dijelovima svijeta. Nastupne sekcije bile su podijeljene u osam grupa, i još više podgrupa, prema različitim tematskim cjelinama: Ol.A, Ol.B i Ol.C: Externalities ofBiomass 02.A, 02.B, 02.C i 02.D: Biomass Resources: Demonstration and Market 03.A i 03.B: Feedstock and Commercial Biofuels Production Technology 04.A, 04.B i 04.C: Biofules Market in the Transport Sector 05.A i 05. B: Commercial Implementation of Combustion Projects 05.C: Feasibility of Technologies 05.D: Commercial Implementation of Combustion and Cogeneration Project and Considerations on the Future of Thermal Conversion 05.E: Commercial Implementation of Biological Energy Conversion Project 05.F: Commercial Implementation of Co-firing Projects 06.A i 06.B: Biomass Non-Energy Products and Markets 07.A, 07.B, 07.C, 07.D i 07.E: Bio-energy Implementation: Measures and Policy 08.A: Combustion R& TD 08.B: Basic Research in Thermochemical Conversion 08.C: Basic Research in Thermochemical Conversion and Considerations for the Future 08.D: Gasification Technology development and Demonstration 08.E: Biomass Production R&D 08.F: Fast Pyrolysis Technology 08.G: Biological Conversion - R & TD 08.H: Co-firing/Co-gasification R & TD 08.I: Environmetal Assessment of Biomass Energy Conversion Processes. Tijekom 5 dana u navedenim su grupama stručnjaci iz 21 zemlje izložili ukupno 102 izvješća. Nažalost, iz Hrvatske nije bilo niti jednoga izlaganja. No, ono čime se hrvatska znanost može ponositi je predsjedavanje mladoga znanstvenika i voditelja hrvatskoga programa korištenja energije biomase, mr. se. Julija Domca, s Energetskog instituta "Hrvoje Požar", tematskom sekcijom Ol.C Externalities of Biomass (slika 2). Slika 2. Mr. sc. Julije Domac predsjedava tematskom grupom Externalities of Biomass U konferencijskom je tjednu u osam zasebnih odsjeka prikazano ukupno 473 postera raspoređenih u sedam posterskih grupa. Posterske su skupine bile: VP1: Externalities of Biomass VP2: Biomass Resources: Demonstration and Market VP3: Feedstock and Commercial Biofuels Production Technologies |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 118 <-- 118 --> PDF |
VP4: Biofules Market in the Transport Sector VP5: Biomass Market in the Heat and Electricity Sector VP6: Biomass Non-Energy Products and Markets VP7: Bio-energy Implementation: Measures and Policy. Prikazani posteri bit će ravnopravno tiskani s usmenim izlaganjima u zajedničkome zborniku. Iz Hrvatske je osam znanstvenika dijelom u koautorstvu s inozemnim znanstvenicima pripremilo 5 prihvaćenih postera. Evo popisa njihovih prinosa: (1).I. Domac, R. Madiener, K. Richards: Socio-Econo mie Aspects of Bioenergy Sistems. A New International Research Cooperation within IEA Bioenergy. Rad je predstavljen u grupi VP1 pod brojem 32. (2)S. Risović, J. Domac: Briquetting of Wood Waste an Energy and Economy System Analysis (3)T. Krička, Z. Jukić, N. Voća: Biodiesel Fuel Production in Croatia. Radovi su bili izloženi na panoima poster sekcije VP3 pod brojevima 37 odnosno 49. (4) J. Domac, L. Stančić, D. Hanžić: BIOCOM Model- Towards a Metodology for Estimation of Price of Useful Energy from Bioenergy Plants. (5)J. Domac, B. Jelavić: Results and Findings from biomass Use Program in Croatia. Pod rednim brojem 4 i 5 posteri su izloženi u sekciji VP7. Nadalje, Hrvatsku je u radnim tijelima Konferencije predstavljalo tročlano ´izaslanstvo´, po jedan autor sa Šumarskoga i Agronomskoga fakulteta te s Energetskoga instituta "Hrvoje Požar". Prema ukupnome broju postera svih skupina, prema autorovom popisu, Hrvatska se nalazi na 19. mjestu od ukupno 46 zemalja. U sklopu prateće izložbe, na 54 izložbena prostora, 150 izlagača iz 15 zemalja predstavilo je svoja dostignuća u pretvorbi biomase u energiju ili različite proizvode. Nakon zemlje domaćina koju su predstavljala 36 izlagača na 26 izložbena prostora, prema pojedinačnoj zastupljenosti najviše je izlagača (16) bilo iz Njemačke. Najčešće su izlagači bili svrstani u šest ´nacionalnih´ izložbenih prostora. Zajednički izložbeni prostor danskih proizvođača opreme popunilo je 25 izlagača (slika 3). Zainteresirani posjetitelji mogli su se uvjeriti daje biomasa postala unosna industrija. Zajednički su izložbeni prostor imali i Švedska (9 izlagača), Finska, Nizozemska i Švicarska (8) te Engleska (6). Na izložbenom prostoru bavarske udruge C.a.r.m.e.n. eV. (slika 4), pokazane su raznovrsne mogućnosti industrijskoga korištenja biomase, od ambalaže kućanskih proizvoda i unutrašnjosti Mercedesa Cklase do briketa, peleta te biodizela. Sudionicima konferencije bile su ponuđene i dvije tehničke ekskurzije. Dio hrvatskih sudionika konferencije imalo je zadovoljstvo obići dvije elektrane, gdje se Slika 3. Danski izložbeni prostor u ložištu parnih kotlova kao gorivo koristi ostatak pri proizvodnji maslinovoga ulja. Poljoprivredna zadruga OLEICOLA EL TEJAR (Cordoba) koja prerađuje masline svojih kooperanata s površina od 500 000 ha ( 1/3 svih maslinika u Andaluziji), izgradila je u mjestu Palenciana (Cordoba) dvije elektrane snage 12,4 MW i 5,7 MW (slika 5). Elektrana veće snage puštena je u pogon 1995. godine, a ona druga 1999. godine. Isti prerađivač gradi još dvije elektrane u mjestu Baena (snage Slika 4. Prikaz proizvoda iz biomase |