DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 119     <-- 119 -->        PDF

Slika 5. Encrgane na ostatak pri proizvodnji maslinovoga ulja u
mjestu Palenciana (Cordoba)


20 MW) pri čemu je predviđena investicija od 4,6 10´´
ESP (1 EURO = 166,386 ESP) i Algodonales snage 5
IVI W (0,9 109 ESP). Trenutno je u izradbi projektna dokumentacija
za gradnju i pete elektrane snage 20 MW u
mjestu Pedro Abad.


Nakon viđenoga na konferenciji nije se teško oteti
dojmu da je biomasa stvarno prestala biti alternativni
izvor energije ili područje na kojem je ostalo puno za
istraživanje i razvoj. Danasje šumska biomasa potpuno
komercijalni izvor energije, načini njezina korištenja
su poznati i utvrđeni, a u naprednim europskim državama
razvijena je prava industrija koja ima tehnološka


rješenja za sve vrste i načine korištenja biomase. Danas
pozornost plijene i drugi postupci iskorištavanja energetskoga
potencijala biomase - rasplinjavanje i piroliza,
gorive ćelije s vodikom i si. Susreću se tzv. egzotične
vrste biomase, ponajprije iz poljodjelstva kao što su
ostaci iz maslinika ili otpad pri proizvodnji pamuka.
Prepoznat je značajan doprinos biomase u zaštiti okoliša,
osobito smanjenju tzv. stakleničkih plinova, porastu
udobnosti življenja stanovništva na područjima prikupljanja
biomase, njihovo zapošljavanje, dodatni novčani
interes i dr.


U ozračju ovih činjenica vrijedi se zapitati kakav je
položaj Hrvatske u suvremenim stremljenjima na ovom
području. S obzirom na veličinu i raspoloživa sredstva,
Hrvatska je dostojno predstavljena kroz znanstvene
radove iznesene na konferenciji. Promatra li se međutim
uspješnost ostvaraja projekata, jasno je da je na
ovom području zaostajanje iz godine u godinu sve veće,
i to ne samo u odnosu na razvijene zemlje Europske unije,
već i na zemlje u tranziciji. Usporedbe radi, u
Ukrajini su trenutno u pogonu elektrane ukupne snage
oko 320 MW kod kojih je biomasa nositelj energije.
Ostaje samo nada da će se s obzirom na neke nedavno
pokrenute aktivnosti u Hrvatskoj, na jednoj od sljedećih
konferencija moći predstaviti i primjeri uspješno realiziranih
projekata korištenja energije biomase kod nas.


Stjepan Risović


MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O MUFLONU


U mađarskom gradu Sopronu održan je od 27. do


29. listopada 2000. godine Međunarodni simpozij o
muflonu. Poznati sveučilišni grad u zapadnoj Mađarskoj,
u kojemu se nalazi Šumarski fakultet, a u sklopu
kojega je i Institut za lovno gospodarenje, okupio je
krajem listopada eminentne stručnjake iz čitave Europe
koji se bave gospodarenjem i istraživanjima muflonske
divljači. Sumpozij je održan u Pannonia Med Hotelu u
središtu Soprona, koji je na vrlo visokoj razini tehničke
i organizacijske pripremljenosti za ovakove skupove.
Simpozij je organiziran pod pokroviteljstvom CICove
komisije za krupnu divljač, Odjela za lovno gospodarenje
i ribarstvo mađarskog Ministarstva poljoprivrede
te 4 šumarske korporacije (uprave šuma) s područja
zapadne Mađarske.


Cjelokupna priprema simpozija i vođenje po pomno
sačinjenom programu, odvijala se pod "dirigentskom
palicom" doc. dr. Andrasa Nahlika iz Instituta za lovno
gospodarenje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Sopronu.


Čast da otvori međunarodni simpozij o muflonu pripala
je gospodinu Zsoltu Kovacsu, pro-rektoru Sveuči


lista zapadne Mađarske, a uvodni referat o lovstvu u
Mađarskoj podnio je gospodin Istvan Pinter iz Ministarstva
poljoprivrede, odjela za lovstvo i ribarstvo.


Iako se radi o tematski specijaliziranom, mogli bi
reći tematski ciljanom simpoziju koji se odnosi samo
na jednu vrstu divljači - muflona, interes je bio vrlo velik
što pokazuje i 29 prijavljenih referata te 8 postera.


Slika 1. Tijekom otvaranja simpozija o muflonu