DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 119     <-- 119 -->        PDF

Slika 5. Encrgane na ostatak pri proizvodnji maslinovoga ulja u
mjestu Palenciana (Cordoba)


20 MW) pri čemu je predviđena investicija od 4,6 10´´
ESP (1 EURO = 166,386 ESP) i Algodonales snage 5
IVI W (0,9 109 ESP). Trenutno je u izradbi projektna dokumentacija
za gradnju i pete elektrane snage 20 MW u
mjestu Pedro Abad.


Nakon viđenoga na konferenciji nije se teško oteti
dojmu da je biomasa stvarno prestala biti alternativni
izvor energije ili područje na kojem je ostalo puno za
istraživanje i razvoj. Danasje šumska biomasa potpuno
komercijalni izvor energije, načini njezina korištenja
su poznati i utvrđeni, a u naprednim europskim državama
razvijena je prava industrija koja ima tehnološka


rješenja za sve vrste i načine korištenja biomase. Danas
pozornost plijene i drugi postupci iskorištavanja energetskoga
potencijala biomase - rasplinjavanje i piroliza,
gorive ćelije s vodikom i si. Susreću se tzv. egzotične
vrste biomase, ponajprije iz poljodjelstva kao što su
ostaci iz maslinika ili otpad pri proizvodnji pamuka.
Prepoznat je značajan doprinos biomase u zaštiti okoliša,
osobito smanjenju tzv. stakleničkih plinova, porastu
udobnosti življenja stanovništva na područjima prikupljanja
biomase, njihovo zapošljavanje, dodatni novčani
interes i dr.


U ozračju ovih činjenica vrijedi se zapitati kakav je
položaj Hrvatske u suvremenim stremljenjima na ovom
području. S obzirom na veličinu i raspoloživa sredstva,
Hrvatska je dostojno predstavljena kroz znanstvene
radove iznesene na konferenciji. Promatra li se međutim
uspješnost ostvaraja projekata, jasno je da je na
ovom području zaostajanje iz godine u godinu sve veće,
i to ne samo u odnosu na razvijene zemlje Europske unije,
već i na zemlje u tranziciji. Usporedbe radi, u
Ukrajini su trenutno u pogonu elektrane ukupne snage
oko 320 MW kod kojih je biomasa nositelj energije.
Ostaje samo nada da će se s obzirom na neke nedavno
pokrenute aktivnosti u Hrvatskoj, na jednoj od sljedećih
konferencija moći predstaviti i primjeri uspješno realiziranih
projekata korištenja energije biomase kod nas.


Stjepan Risović


MEĐUNARODNI SIMPOZIJ O MUFLONU


U mađarskom gradu Sopronu održan je od 27. do


29. listopada 2000. godine Međunarodni simpozij o
muflonu. Poznati sveučilišni grad u zapadnoj Mađarskoj,
u kojemu se nalazi Šumarski fakultet, a u sklopu
kojega je i Institut za lovno gospodarenje, okupio je
krajem listopada eminentne stručnjake iz čitave Europe
koji se bave gospodarenjem i istraživanjima muflonske
divljači. Sumpozij je održan u Pannonia Med Hotelu u
središtu Soprona, koji je na vrlo visokoj razini tehničke
i organizacijske pripremljenosti za ovakove skupove.
Simpozij je organiziran pod pokroviteljstvom CICove
komisije za krupnu divljač, Odjela za lovno gospodarenje
i ribarstvo mađarskog Ministarstva poljoprivrede
te 4 šumarske korporacije (uprave šuma) s područja
zapadne Mađarske.


Cjelokupna priprema simpozija i vođenje po pomno
sačinjenom programu, odvijala se pod "dirigentskom
palicom" doc. dr. Andrasa Nahlika iz Instituta za lovno
gospodarenje Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Sopronu.


Čast da otvori međunarodni simpozij o muflonu pripala
je gospodinu Zsoltu Kovacsu, pro-rektoru Sveuči


lista zapadne Mađarske, a uvodni referat o lovstvu u
Mađarskoj podnio je gospodin Istvan Pinter iz Ministarstva
poljoprivrede, odjela za lovstvo i ribarstvo.


Iako se radi o tematski specijaliziranom, mogli bi
reći tematski ciljanom simpoziju koji se odnosi samo
na jednu vrstu divljači - muflona, interes je bio vrlo velik
što pokazuje i 29 prijavljenih referata te 8 postera.


Slika 1. Tijekom otvaranja simpozija o muflonu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 120     <-- 120 -->        PDF

Glede broja prijavljenih referata i vrlo širokog raspona
istraživanja vezanih za muflona, prijavljeni referati podijeljeni
su u nekoliko sekcija, tako da su u programu
bile sljedeće sekcije uz pripadajuća izlaganja:
Sekcija za ekologiju i etologiju -9 referata
Sekcija za povjest i gospodarenje - 10 referata
Sekcija za Biologiju I - Reproduktivna tehnologija -3
referata


Sekcija za Biologiju II - Genetika -2 referata


Sekcija za Biologiju III - Fiziologija -2 referata


Sekcija za bolesti i parazite -3 referata


U izradi spomenutih 29 znanstvenih radova sudjelovalo
je 80 znanstvenika i stručnjaka, a 8 postera izradilo
je 29 autora i koautora. Od spomenutih, ukupno
preko 100 autora i koautora referata i postera, u radu
simpozija sudjelovalo je oko 60 sudionika iz 13 zemalja
(Mađarske, Austrije, Njemačke, Italije, Francuske,
Španjolske, Poljske, Češke, Bugarske, Turske, Cipra,
Slovenije i Hrvatske).


Hrvatska je predstavljena kao zemlja sa stoljetnom
tradicijom gospodarenja muflonom, izuzetnim stanišnim
potencijalima, te jedna od rijetkih zemalja koja uzgaja
muflona uglavnom u prirodnim uvjetima (otvorena
lovišta) i u kojoj su potencijali znatno iznad postojećeg
fonda.


Rasprostranjenost muflona i način gospodarenja u
Hrvatskoj prikazani su u dva izlaganja:


M. Grubešić i K. Krapinec: Mouflon (Ovis amnion
musimon Pallas) distribution in the Republic of Croatia
(Rasprostranjenost muflona u Republici Hrvatskoj).
J. Tomljanović: Present mouflons population in the
"Sveti Juraj" hunting ground, near Senj, after 20 years
of their introduction. (Predstavljanje populacije muflona
u lovištu "Sveti Juraj", kod Senja, 20 godina nakon
njihovog unošenja.)
Simpozij je održan prema programu, 3 radna dana,
od čega su dva bila u kongresnoj dvorani hotela gdje su
održana izlaganja i prikazani posted, a treći dan rezerviran
je za stručnu ekskurziju u lovišta i uzgajališta u
kojima se gospodari muflonom.


Prvoga radnog dana, uz svečano otvaranje simpozija
i pozdravne govore domaćina i uglednih gostiju, prikazani
su referati iz područja ekologije i etologije, te povijesti
i gospodarenja muflonom. U drugom dijelu popodnevnog
programa održana je prezentacija postera.


Drugog dana u dopodnevnom programu izlaganja
su bila posvećena najvećim dijelom biologiji divljači u
tri odvojene cjeline, Reproduktivna tehnologija, Genetika
i Fiziologija, dok su popodnevni referati bili posvećeni
ponovno povijesti i gospodarenju te bolestima i
parazitima.


Tijekom jednodnevne ekskurzije sudionici simpozija
upoznati su s lovištem i uzgajalištem Gyarmatpuszta
nedaleko Budimpešte, gdje se uzgaja muflonska
divljač, te lovište Süttö u kojemu se uzgaja prvenstveno
jelen obični, divlja svinja, muflon te srneća divljač.


Tijekom posjeta uzgajalištu muflona i lovačkoj kući
Gyarmatpuszta, tradicija lovstva, lovnog gospodarenja
te lovnog turizma, osjeća se u svakom dijelu koji smo
obišli.


Iz propagandnih materijala koje smo dobili za posjećena
lovišta, ali i za čitavo područje koje administra-


Slika 3. U lovačkoj kući uz dobrodošlicu domaćini su ukratko
predstavili lovište i rezultate lovnog gospodarenja


Slika 4. Manja lovačka kuća u Gyarmatpuszti zanimljive arhi


Slika 2. Sudionici simpozija ispred lovačke kuće Gyarmatpuszta


tekture




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 121     <-- 121 -->        PDF

Slika 5. Zajednički snimak sudionika simpozija u Gyarmatpuszti


Slika 7. Lovačka kuća u lovištu Sütto


tivno pripada Budimpešti, ističe se upravo stoljetna
tradicija lovstva. Na 11 lovišta u okolici Budimpešte,
koja su na udaljenosti do 50 km od mađarskog glavnog
grada, i prostiru se na ukupnoj površini od 85.000 ha,
nude se vrhunske usluge lovnog turizma i odstrel znatnog
broja ponajprije krupne divljači, 700-800 grla jelenske
divljači, 150-200 lopatara, 500-600 grla srneće
divljači, 400-500 muflona i 1800-2000 divljih svinja.


Dobri poznavatelji lovstva u Mađarskoj znaju da
ovo područje i lovišta u okolici Budimpešte nisu vodeća
u lovnoj statistici Mađarske, što potvrđuju i podaci o
najvrijednijim trofej ama koje su nam prezentirali domaćini,
ali dobra organizacija, trud cjelokupnog osoblja,
te na visokoj razini uređenost lovišta i objekata, u
blizini srcdnjeeuropskih zemalja kao što su Austrija i
Njemačka, iz koje je glavnina lovne klijentele, jamstvo
su daljnjeg uspjeha u lovnom turizmu ovoga područja i
ovih lovišta.


Posjet dragome lovištu - Sütto pružio je ugodnu
šetnju lijepim brdskim krajolikom i lovištem koje se
prostire na površini 7.090 ha. U sklopu lovišta nalazi se
lijepo uređena lovačka kuća. Lovište je dano u obliku
koncesije na gospodarenje fizičkoj osobi.


Nažalost kratkoća dana nije nam omogućila duže
zadržavanje u lovištu i osmatranje divljači, ali uz oko


Slika 6. Detalj iz uzgajališta muflona u Gyarmatpuszti


Slika 8. Izloženi trofeji muflona u lovačkoj kući Sütto


800 grla jelena, 150 muflona, divlje svinje i srneću divljač,
nesumnjivo uz malo više vremena ni taj ugođaj ne
bi izostao. U ovo lovište muflon je unesen 1975. godine,
a do sada je stečen najači trofej od 222 CIC točke.


Cjelokupni program simpozija, uključujući i stručnu
ekskurziju, bio je vrlo dobro popunjen, a sudionici
su čitavo vrijeme bili na okupu i pratili rezultate vrlo
zanimljivih istraživanja koja su pripremana i prezentirana
na ovome skupu.