DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 123 <-- 123 --> PDF |
šija, Mađarska, Hrvatska, Rumunjska, Jugoslavija, i naravno domaćin Poljska te od izvaneuropskih zemalja iz SAD-a). Znanstvenici koji istražuju dabrove iz spomenutih zemalja pripremili su za ovu priliku 21 referat i 28 postera. Čast da otvori simpozij pripala je čelnom čovjeku organizacijskog odbora dr. Andrzeju C z e c h u, koji je nakon kratkog uvodnog izlaganja usmjerio pozornost na lik i djelo profesora Wirgiliusza Žurovvski, preminulog 1992. godine, najzaslužnijeg čovjeka za revitalizaciju europskog dabra u Poljskoj, izuzetnog stručnjaka i učitelja, kojem je ovaj simpozij i bio posvećen. Zahvaljujući naporima prof Žurovskog na zaštiti i očuvanju dabra, posebice njegovih staništa, danas Poljska ima preko 17.000 dabrova. Tijekom tri radna dana iznesena je, kroz referate i postere, cjelokupna problematika dabrova na području Europe. U širokoj tematskoj lepezi, referati su obradili cjelokupna pitanja vezana za dabra, od istraživanja potencijalnih staništa i mogućnosti ponovnog naseljavanja (npr. Velika Britanija), preko analize rezultata izvršene reintrodukcije (srednja Europa) pa do načina iskorištavanja istih ili genetske varijabilnosti (skandinavske i pribaltičke zemlje). Hrvatska je predstavljena referatom: Grubešić Marijan, Kušan Vladimir, Krapinec Krešimir: Monitoring of beaver {Castor fiber L.) population spread in Croatia (Praćenje rasprostranjenosti populacije dabra {Castorfiber L.) u Hrvatskoj). Pored našeg referata, Hrvatska i rezultati rada na projektu Dabar u Hrvatskoj, često su spominjani u referatima i posterima kolega iz Njemačke, a zbog širenja dabrova u Podravini i Pomurju spomenuti smo i u izlaganju kolegice iz Mađarske. Ujedno su naši rezultati rada već od ranije na njemačkim internet stranicama, a prikazani rezultati na simpoziju bit će aktualizirani također na internet stranicama (www.bibermanagment.de) koje kreiraju kolege u Njemačkoj, i na kojima se mogu pronaći podaci o dabrovima i aktualne informacije iz čitave Europe. Generalno može se reći na temelju iznijetih rezultata istraživanja diljem Europe gdje su nastanjeni dabrovi, daje brojno stanje i rasprosreanjenost dabrova u Europi još uvijek u usponu, daje opasnost od nestajanja kao životinjske vrste daleko iza nas, a reintrodukcija u staništa i područja gdje je nekada obitavao nastavlja se. Ipak se moglo primijetiti da ima znatnih razlika u stavovima i odnosima prema dabrovima među izlagačima Slika 4. Tresetišta dominiraju u NP Biebrza - na nekim mjestima treset se vadi - tresetištima dominira breza cretuša (Betula Slika 5. Tipični detalj iz prašume - osušeni gorostasni višestoljetni pubescens Ehrh.) hrast |