DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 13     <-- 13 -->        PDF

M. Božić. S Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINh. DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I NORMALNE DRVNE ... Šumarski list br. 1 -2. CXXV (2001 ), 9-18
Klepac (1961) nakon stoje opisao konstrukciju
normalnog stanja prije i poslije sječe kaže: "Na opisani
način mogu se konstruirati normale prije i poslije sječe
za različite ophodnjice i za različite visine dominantnih
stabala."


U Osnovi gospodarenja za gospodarsku jedinicu
Sungerski lug iz 1976. godine naznačeno je da bi se na
temelju utvrđenih boniteta mogle izabrati i primijeniti u
gospodarenju odgovarajuće gotove normale. Međutim
na primjeru se htjelo pokazati kako se za svaki konkretni
slučaj, na temelju izmjerene srednje visine dominantnih
stabala može konstruirati normala.


Međutim, ovdje nastaju problemi, kao što ćemo kasnije
vidjeti "umjetnog" snižavanja srednje visine dominantnih
stabala:
a) uslijed različitog definiranja pojma dominantne vi


sine;
b) uslijed smanjenja dimenzije fiziološke zrelosti na


dimenziju sječive zrelosti.


Ad a) Za dominantnu visinu postoji više definicija:


Weise dijeli sastojinu u pet klasa s istim brojem sta


bala, te prema njemu srednja visina stabala najjače


klase predstavlja dominantnu visinu sastojine;


Engleski šumari dominantnom visinom smatraju


srednju visinu 100 ili najmanje 50 najjačih stabala


po hektaru;


Nizozemski šumari na svakih 100 m2 mjere visinu


najvišeg stabla, te njihova srednja vrijednost predstavlja
dominantnu visinu;
Šveđani izračunavaju srednji sastojinski promjer (d)
i njegovu standardnu devijaciju (sd). Dominantna visina
je visina stabala promjera d + sd ;
Badoux dominantnu visinu preborne šume definira
kao visinu koju mogu postići najdeblja stabla glavne
vrste drveća;


-
Susmel dominantnom visinom smatra razmak između
razine tla i razine koji je označen srednjom visinom
najviših stabala;
-
Pranjić&Lukić dominantnom visinom smatraju
srednju visinu 20 % najdebljih stabala sastojine,
odnosno srednju visinu nekoliko izmjerenih visina
dominantnih stabala, ako nije izvršena izmjera sastojine.
Pri izradi Osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu
"Sungerski lug" i Programa gospodarenja za
gospodarsku jedinicu "Belevine" na svakom je hektaru
površine izmjerena visina najvišeg stabla, te je
srednja visina dominantnih stabala izračunata kao
njihova srednja vrijednost.
Ad b) Bez obzira na koji način definirali i izmjerili
srednju visinu dominantnih stabala, snižavanjem dimenzije
zrelosti s fiziološke na određenu dimenziju sječive
zrelosti, ako se navedeno izgospodari neminovno
dolazi do smanjenja srednje visine dominantnih stabala.


CILJ ISTRAŽIVANJA - Aim of research


Cilj je ovog istraživanja istražiti i prikazati u kojoj
mjeri snižavanje srednje visine dominantnih stabala,
izazvano različitim definiranjem dominantne visine ili
izgospodarenošću određenog promjera sječive zrelosti,
utječe na smanjenje drvne zalihe prema "Novom sistemu
..." konstruiranih normala.


MATERIJAL I METODE


Normale smo konstruirali na način kako je to objašnjeno
u "Novom sistemu uređivanja prebornih šuma"
(Klepac 1961).


Klepčeve normale su u svom originalu konstruirane
po francuskim debljinskim stupnjevima. Kako danas
pri uređivanju šuma u Republici Hrvatskoj koristimo
njemačke debljinske stupnjeve, najprije smo prema njima
konstruirali osnovne normale za jelu za Surić-
Pranj ić IL, II/III. i III. bonitetni razred uz visine dominantnih
stabala koje je koristio Klepac. Visine 38
metara za II., 35,5 m za II/III. i 33 m za III. bonitetni
razred predstavljaju srednju visinu najviših stabala navedenih
bonitetnih razreda, što su u biti srednje visine
najjačeg debljinskog stupnja (iskazanog u tablicama
Surić (Pranj ić 1965) 1938), onoga od 100 cm prsnog
promjera.


Na temelju rezultata istraživanja cilj je predložiti,
uz koje uvjete konstruirane normale bi se trebale primjenjivati
u praksi.


-
Material and methods
Ovakav način definiranja dominantne visine odgovara
Susmel-ovom poimanju dominantnih visina. To je
i razumljivo, jer Klepac svoje normale za jelu zasniva
na Susmel-ovim korelacijama, pa je logično da dominantne
visine kao osnovni ulaz za konstrukciju normala
definira također prema Susmelu. Osim Susmel-ovih
dominantnih visina koristili smo i dominantne visine
definirane prema Weise-u te dominantnu visinu izmjerenu
u g. j . "Belevine".


Pravilnikom za uređivanje šuma definirana je dimenzija
sječive zrelosti za jelu 60-70 cm. Uz uvijet izgospodarenosti
sastojine, uz naznačene dimenzije zrelosti
dominantne visine prema Susmelu iznosile bi
kako slijedi u tablici 2.