DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 14 <-- 14 --> PDF |
M. Božić, J. Čavlović: ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I NORMALNE DRVNE Šumarski list br. 1 2, CXXV (2001 ), 9-18 Tablica 2. Dominantne visine prema Susmel-u za Šurić-Pranjić bonitetne razrede Table 2 Dominant heights according to Susmel for the Surić- Pranjić site classes Dimenzija sječive zrelosti II Bonitet-Site class II/III III Crop maturity dimension ddoni cm dom m tlom cm dom m udom cm "dom m 70 cm 60 cm 67,5 57,5 33,95 31,75 67,5 57,5 31,95 29,85 67,5 57,5 30,00 27,95 Ako bi dominantne visine definirali na Weise-ov način, tada bi dominantne visine, a na temelju prije konstruiranih osnovnih normala, iznosile kako slijedi u tablici 3. Tablica 3. Dominantne visine prema Weise-u za Šurić-Pranjić bonitetne razrede Table 3 Dominant heights according to Weise for the Šurić- Pranjić site classes Dimenzija Bonitet-Site class sječive zrelosti II II/III III Crop maturity ddom "dom dom "dom dom dom dimension cm m cm m cm m fiziološka 57,5 31,75 52,5 28,50 52,5 26,70 70 cm 52,5 30,35 47,5 27,00 47,5 25,30 60 cm 47,5 28,80 47,5 27,00 42,5 23,75 Na slici 1. prikazali smo na ovaj način izračunate dominantne visine za Surić-Pranjić II. bonitetni razred. 20 40 60 Prsni promjer - Diameter b.h., cm Slika 1. Prikaz snižavanja visine dominantnih stabala Figure 1 Decrease in the height of dominant trees Dio naših jelovih sastojina ima izgospodarenu prebornu strukturu, dok drugi dio predstavljaju sastojine prijelaznih oblika. Osim toga i raspodjela broja stabala završava u različitim debljinskim stupnjevima. Za konstrukciju normala na temelju stvarnih sastojina odabrali smo dvije izgospodarene preborne sasto jine iz gospodarske jedinice "Milanov vrh" (odsjeci 2b i 13a), te dvije sastojine prelaznih oblika iz gospodarske jedinice "Crni lug" (odsjeci 39c i 61b). U odsjeku 2b raspodjela broja stabala završava s debljinskim stupnjem 77,5 cm, a u odsjeku 13a s debljinskim stupnjem 62,5 cm. U obje sastojine jela se nalazi na II/III bonitetu. (Božić 2000) U odsjeku 39c i 61b raspodjela broja stabala završava s debljinskim stupnjem 97,5 cm, a u obje sastojine jela se nalazi na II bonitetu. (Boži ć 2000) Za svaku sastojinu na temelju izmjerenih 90-ak visina (jela) konstruirali smo sastojinsku visinsku krivulju čije se parametre kao i raspodjelu broja stabala po debljinskim stupnjevima može naći u radu. "Kolika je stvarna zaliha jele u našim šumama" (Boži ć 2000). Kod konstrukcije normala za navedene sastojine kao visine dominantnih stabala koristili smo: a) Visinu onog debljinskog stupnja u kojem završava frekvencijska raspodjela broja stabala (Susmel , Klepac). Tablica 4. Stvarne sastojine - dominantne visine određene prema Susmel-u Table 4 Concrete stands - dominant heights determined according to Susmel Odsjek dom dom S ubeompartment cm m 2b 77,5 33,5 13a 62,5 31,3 39c 97,5 36,7 61b 97,5 37,9 b) Visinu stabala prsnog promjera 100 cm (radi usporedbe s osnovnim Klepčevim normalama). Tablica 5. Stvarne sastojine - visine stabala za d = 100 cm Table 5 Concrete stands - tree heights for d = 100 cm Odsjek *-Mom dom Subcompartment cm m 2 b 100 35,74 13a 100 36,02 39c 100 36,95 61b 100 38,13 c) Srednju visinu 20% najdebljih stabala sastojine (Weise). Tablica 6. Stvarne sastojine - dominantne visine određene prema Weise-u Table 6 Concrete stands - dominant heights determined according to Weis Odsjek đdom dom Subcompartment cm m 2b 52,5 29,13 13a 47,5 27,86 39c 72,5 33,93 61b 77,5 35,54 |