DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 37     <-- 37 -->        PDF

PRECJLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. 1-2,CXXV(2001), 35-43
UDK 630» 904


PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVETA


PORTUGAL, A BRIEF NOTE ON ITS FORESTRY
AND FOREST INDUSTRIES


Rudolf SABADI*


SAŽETAK: Na jugozapadu Iberijskog polutoka, smješten je Portugal, koji


je veći od Hrvatske za gotovo 50 %, s tim, da mu je broj stanovnika dva puta
veći, a posljednjih desetak godina spada u red zemalja s najvišom stopom rasta
bruto domaćeg proizvoda i standarda življenja. Do nedavno je spadao u
najsiromašnije zemlje Europe, Portugal se izdigao do nevjerojatnih prekoračenih
10.000 US$ po stanovniku/god bruto domaćeg proizvoda. Padom Salazarove
diktature, uspostavljene su demokratske i parlamentarne institucije ko


je izvrsno funkcioniraju. Od 1974. godine Portugal ne bilježi nijednu ozbiljniju
korupcionašku aferu, niti se igdje vlast kompromitirala bilo kakvim nečasnim
djelima.


Velike površine portugalskih šuma su pod hrastom plutnjakom, proizvodom
kojim Portugal ima monopol na svjetskom tržištu, uslijed čega je drvna
zaliha relativno malena, uzme li se u ubzir daje šumovitost zemlje 35 %. Jednako
tako interesantan je živ izvoz borove smole, u kojoj Portugal isto tako
drži monopol.


U Portugalu se uz pomoć države, a isto i EZ, velik broj poljoprivrednih gospodarstava
odrekao poljoprivredne proizvodnje. Zemljišta ispod ili na graničnoj
proizvodnosti pretvaraju se uspješno u eukaliptusove plantaže, osiguravajući
na taj način sirovine značajnoj i vrlo modernoj industriji celuloze i papira.
Ne treba zanemariti činjenicu da pretežita proizvodnja u kemijskoj celulozi
te izrada finijih papira nije zemlji nanijela probleme zagađivanja okoliša.


Ključne riječi: Portugal: šumovitost -proizvodnja piljene građe proizvodnja
pluta -smolarenje - eukaliptusove plantaže, šumarska politika.


OPĆENITO - Generality


Portugal, glavni grad Lisabon, prostire se na površini 10,562.000 stanovnika, s gustoćom naseljenosti (1995.)
od 92.389 km2, ima godišnju stopu rasta populacije 114 stanovnika/km2.
0,6 % u razdoblju 1980-90. Sredinom 1990. procijenjen Očekivano trajanje života u prosjeku je 71,2 godina
je broj stanovnika na 10,365.000, a sredinom 1995. u muškaraca, te 78,2 godina u žena.


1. KLIMA I GEOGRAFSKI POLOŽAJ - Climate and geographical site
Klima je mediteranska, umjerenija blizinom Atlan- rana, često zapunjena nanosima). Sjever zemlje je brskog
oceana, aridna na jugu gdje se uzgaja pšenica i dovit (Minho). Na jugu rijeke Tago proteže se plitak
razvijeno je stočarstvo i to na velikim posjedima. plato Alentejo, nagnut prema zapadu, ograničen plani-


Reljef Portugala odgovara zapadnom rubu iberijske nama Algarve. Na sjeveru Meseta, isprekidana i izbraz-
Mesete (stara kristalinska podloga, raspucana i erodi- dana, tvori strme lance, usmjerene od jugozapada prema
sjeveroistoku (Serra da Astrella).


* Prof. (u m.), dr. sc. Rudolf Sabadi, Račkoga 12, Zagreb


ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 45     <-- 45 -->        PDF

R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVETA Šumarski list br. I 2. CXXV {201)1 ), 35-43
6. ZAKLJUČAK - Conclusion
Portugal je zemlja koja je čini se potpuno svjesna proizvodnji smole i pluta, a diversifikacija u uporabi
svojih prednosti, koje ima zahvaljujući svojem šumar- šuma (lov, ribolov, pčelarstvo i turizam) daje nadu da će
stvu. Ondje se neprekidno nastoji izvući maksimalna razvoj šumarstva pratiti povoljan gospodarski razvoj te
korist iz povoljnih fizičkih preduvjeta pri stvaranju zemlje. Generalna direkcija za šumarstvo, od svojeg
baze za industriju celuloze i papira, i njezino održava- ustanovljenja 1986., nastoji na tom putu aktivno sudjcnje
pri vrhu proizvodnosti i konkurentnosti. Osim toga, lovati.
Portugal danas drži gotovo monopolističku ulogu u


SUMMARY: On the south-west of the Iberian Peninsula located Portugal
is by its surface abou 1/2 larger than Croatia, having more than twice
Croatia s population, last decade counts to the countries registering the highest
rate of Gross Domestic Product, standard of living as well. Not long ago
belonging to the poorest nations of Europe, Portugal climbed over unbelievable
US$10,000 GDP/inh/year. After the fall ofSalazar´s regime democratic
and parliamentary institutios have been established, and functioning astonishingly.
From 1974 no serious corruptional affair has been registered, there is
also no evidence of compromitation of the government institutions by any dishonourable
deeds.


Large Portuguese s forest areas are under cork oak, item by which Portugal
acquired monopoly on the world market, the growing stock being smaller
relativelly, taking into account that 35 % of the land area is under forest cover.
The same happens wih pine resin on the exports market Portugal also has
reached almost monopoly.


By state s support, EEC as well, a great part of small agricultural holdings
of marginal productivity turn their land into successful Eucalyptus plantation,
thus enabling production of necessary inputs for their important and modern
pulp and paper industries.


One should respect the fact that overhelming chemical pulp, cultural and
sanitary papers production has left no serious ecological pollution consequences.


Key wo rds : Portugal: Forest cover - sawnwood production — cork production
-pine resin production - eucalyptus plantations -forest policy.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 44     <-- 44 -->        PDF

R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVKTA
Šumarski list br. 1-2. CXXV (2001 ), 35-43
5. ŠUMARSKA POLITIKA - Forest policy
Šumarska služba u Portugalu osnovana je prvobitno
nizom međusobno zavisnih elemenata koji su trebali
djelovati poput cjeline, što međutim nije bio i slučaj
uvijek prema namjerama. Generalna direkcija za šumarstvo
unutar Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i
hrane zadužena je da pridonese formulaciji primjeni
šumarske politike, upravljanju državnim šumskim
zemljištem, ispašom u šumama i na šumskim zemljištima,
lovom, slatkovodnim ribarstvom i pčelarstvom, te
u ostalim vidovima šumoposjeda provodi takvu zacrtanu
šumarsku politiku.


1986. odredbom Ministarstva poljuprivrede, ribarstva
i hrane, dolazi do nove formulacije zadaća Generalne
direkcije za šumarstvo. Toj službi data je sljedeća
zadaća:


i.
Tehnička savjetnička uloga u Ministarstvu pri formulaciji
nacionalne šumarske politike;
ii.
Upravljanje područjima pod neposrednom odgovornošću
države;
iii. Umirivanje bujica s ciljem čuvanja tala i regulacije
režima voda;
iv. Priprema uputa za pošumljivanja, iskorištavanje šuma
i upravljanje šumskim pašarenjem;
v.
Podrška upravljanju i modernizaciji iskorištavanja
privatnih šuma u oblicima tehničke pomoći i stručnoj
izobrazbi;
vi. Nadzor radova plantažiranja pripremanje i/ili analiza
projekata i nadzor nad njihovim izvršenjem ispitivanjem
kakvoće sjemena i sadnica šumskog drveća.
Generalna direkcija sadrži u svojoj središnjici pet
odjela:


i.
Odjel za studije i planiranje;
ii.
Odjel za šumarski razvoj i šumsku ispašu;
iii. Odjel za šumarsku proizvodnju;
iv. Odjel za lov, pčelarstvo i slatkovodno ribarstvo;
v.
Upravni odjel.
Generalnoj direkciji na konzultativnoj osnovi pomaže
Šumarski savjet, koji predstavlja društveno-gospodarske
interese šumarskog sektora i osigurava predstavništvo
profesionalnih interesa na šumarski razvoj.


Konačno, generalna direkcija ima sedam regionalnih
šumarskih uprava, koje piokrivaju cjelokupan teritorij
države. Sjedište Generalne direkcije je u Lisabonu,
a sjedišta šumskih uprava su u:


1.
Porto
2.
Via Real
3.
Viseu
4.
Coimbra
5.
Marinha Grande
6.
Evora
7.
Faro
Glavne zadaće regionalnih šumarskih službi su
sljedeće:


Pothvati šumarskog razvoja, posebno onog datog u
glavnom razvojnom programu glede vrednovanja
šumskih područja i poduzimanih mjera u poljoprivrednim
gospodarstvima u odnosu na šumoposjedničke
površine;


Upravljanje nacionalnim šumskim fondom i pomaganje
privatnom sektoru na području uzgajanja šuma,
kombinaciji šumskog pašarenja u šumama, lova,
pčelarstva i ribarstva u slatkim vodama;


Upravljanje državnim šumskim rasadnicima;


Zaštita i obrana šuma protiv boleština, insekata i
požara;


Tehnička pomoć šumarskim poduzetnicima i njihovim
profesionalnim organizacijama;


Kontrola propisa koji proistječu iz važećeg šumarskog
zakonodavstva.
Osoblje direkcije broji 54 zaposlena u samoj direkciji,
107 viših tehničara, 207 tehničara (tehničko i
tehničko-profesionalno osoblje), 421 administrativnog
osoblja, 1.344 specijaliziranih radnika (čuvara šuma,
kvalificiranih i priučenih šumskih radnika) te 668 nekvalificiranih
radnika.


1991. godine Direkcija je brojala 2.800 zaposlenika,
uz stalnu tendenciju da bi taj broj porastao, posebice u
srednjoj i višoj te visokoj spremi izvršitelja. Opći pokret
racionalizacije koji je zahvatio šumarstvo svih industrijski
razvijenih zemalja u zadnjem desetljeću drugog
milenija, pridonio je da su i u portugalskom šumarstvu
u tijeku pothvati ka racionalizaciji.


U najgrubljim obrisima ta kretanja idu u smjeru dokidanja
inertnosti, kojih ima i u šumarstvu, time što bi
se sve stoje moguće u toj djelatnosti jednostavno stavilo
pod tržišnu kontrolu i djelovanje zakona ponude i potražnje.


Šumarska izobrazba kadrova odvija se na permanentnoj
osnovi u okviru Generalne direkcije za šumarstvo,
programima osnovnog obrazovanja i dopunskih
instruktaža, koje je organizirano od Odsjeka za
izobrazbu šumarskih kadrova. Taj Odsjek je npr. u
1991. godini imao čak 950 stažista u najrazličitijim programima.


U tom smislu, Odsjek ima na rasopolaganju dva
Centra za izobrazbu, jedan u Montserrate u blizini Lisa-
bona, a drugi, Centar za šumarske radove i tehniku u
Lousa u blizini Coimbra, osnovan 1984.


Osim ova dva izobrazbena centra, Portugal nema
razvijeno školstvo za šumarske i drvopreradivačke kadrove,
poput niza europskih zemalja, na nižoj i srednjoj
razini. Na sveučilišnoj razini izobrazba diplomanata
sveučilišta izvodi se samo na: Instituto Superior de
Agronomia, Universidada Técnica de Lisboa.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 41     <-- 41 -->        PDF

R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO 1 PRKRADU DRVETA
za nj. Portugal posjeduje oko 510.000 košnica, koje su
u sklopu 40.500 pčelarskih gospodarstava. Godišnja
proizvodnja meda je oko 5.000 tona. Izvozi se otprilike
4 tone meda, a uvozi oko 383 tone (1992.).


Proizvodnja drveta iz portugalskih šuma kreće se
ukupno godišnje oko količine 8,02 milijuna m\ od čega
su 4,69 milijuna m3 četinjače, a 3,33 milijuna m3 listače.
Trupci za piljenje i furnir od toga su ukupno 3,32 milijuna
m5 (četinjače 2,65, listače 0,46 milijuna m5). Zna-


Tablica 7. Portugal: Šumska industrija
Table 7 Portugal: Forest Industries


Šumska industrija


Pilane
Furniri i šperploče
Iveraste ploče
Ploče vlaknatice
Stolarstvo
Pokućstvo
Celuloza
Papir i karton
Pluto
Brodogradnja
Ukupno


Šumarski list br.l 2, CXXV (2001), 35-43


čajna je proizvodnja celuloznog drveta, poglavito iz eukaliptusa,
kojom se opskrbljuje vrlo razvijena industrija
celuloze i papira. Na tom području rezultati koje
zemlja postiže vrlo su zapaženi. Treba voditi računa da
je ova industrija utemeljena na brzorastućem eukaliptusu,
prinos kojeg je po jedinici površine daleko veći od
onog četinjača u nordijskim zemljama, no čija je kakvoća
celuloze nedostižna.


Broj jedinica
875
9
8
3
1035
2 000
8
62
650
29
4 679


% u odnosu na portug. prerađ. industriju 20%


Broj zaposlenih
14 500
1 136
1 911
807
9 370
14 000
5 255
5 259
13 000
732
65 970
9%


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTO FLORESTAL,
Lisboa


4. PROIZVODNJA I IZVOZ ŠUMSKIH PROIZVODA - Production and exports of forest products
Vanjska trgovina proizvodima šumske industrije
Portugala vrlo je intenzivna, posebice celulozom u kojoj
je Portugal zemlja neto izvoznica. Najveći dio (otprilike
polovina) piljene građe borovine izvozi se najvećim
dijelom kao palete. Zbog postignuća u napretku
proizvodnje i kakvoće iverastih ploča, tvornice tog sektora
usmjerile su svoju proizvodnju prema vanjskom
tržištu, posebice tržištu V. Britanije, inače tradicionalnom
portugalskom tržištu.2


Najznačajniji portugalski izvozni artikl svakako je
pluto, koje još i danas, nakon stoje industrijalizacija u
Portugalu u zamahu, predstavlja jednu od najznačajnijih
proizvoda. Još prije par godina, pluto je u ukupnoj
vrijednosti portugalskog izvoza predstavljalo čak 12 %.


Kapaciteti proizvodnje celuloze u Portugalu po stupnju
korištenja samo su iza Švedske (96,6 %), SAD
(96,6 %) i Njemačke (94,4 %) i iznose npr. u 1994. visokih
94,1 %. Korištenje kapaciteta iste godine proizvodnje
papira i kartona bilo je 92%, ali su u korištenju
takvih kapaciteta kolebanja prilično velika.


: Treba imati u vidu činjenicu da povezanost Portugala i V. Britanije
datira još iz Napoleonskih ratova. Prestiž koji je Portugal ostvario
prodajama vina Porto, zahvaljuje je u prvom redu tržištu V.
Britanije. Osim toga, V. Britanijaje već dugo destinacija iseljavanja
Portugalaca, koji su ondje tražili posao.


Istovremeno kapaciteti za proizvodnju celuloze i
papira u Portugalu kretali su se kako je to prikazano na
slici 4. Portugal ne proizvodi ni mehaničku, niti polucelulozu,
već samo manje količine nebijeljene sulfitne
celuloze od listača (eukaliptus), nešto više nebijeljene
sulfatne celuloze od listača (uvijek od eukaliptusa), zatim
nešto nebijeljene sulfatne celuloze od četinjača, a
najveći su kapaciteti u proizvodnji bijeljene sulfatne i
soda celuloze.


Slika 2. Skupljanje pluta u sastojini hrasta plutnjaka u Portugalu
Figure 2 Harvesting of cork in the Quercus suber stand in Portugal
(Foto: Institutu Florestal, Lisboa)




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 40     <-- 40 -->        PDF

R. Sabadi: PORTUGAL. OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVETA
Tablica 3. Portugalske šume prema posjedu u %
Table 3 The Portugal´s forests by ownership in %


%


Državne 2,7
Lokalne zajednice 11,8
Radničke grupe (usufruct) 1,3
Privatni sektor 77,8
Industrija 6,4
Ukupno 100,0


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU
FLORESTAL, Lisboa


Eukaliptus, korišten najčešće u uzgojnom obliku panjača
u kratkim ophodnjama, radi uporabe u industriji
celuloze i papira, posljednjih godina doživio je spektakularna
povećanja površina. Ekspanzija eukaliptusa razumljiva
je s obzirom na njegovu visoku produktivnost,
način korištenja i njegovu veliku prilagodljivost najrazličitijim
geološkim, klimatskim i pedološkinm uvjetima.
Od ulaska Portugala u EZ ne treba zanemariti niti


Šumarski listbr. 1-2, CXXV (2001), 35-43


Tablica 4. Šume Portugala prema vrstama drveća


(1.000 ha)
Table 4 Forests of Portugal by tree species ( 1,000 ha)
Distribucija po vrstama drveća (u 1.000 ha)


Primorski bor 1252
Hrast plutnjak 664
Hrast crnika (Q. ilex) 465
Eukaliptus 386
Hrast 112
Kesten 31
Ostali 198
Ukupno 3 108


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU
FLORESTAL, Lisboa


pomoć koju EZ pruža poljodjelcima koji odustaju od
proizvodnje hrane, hiperprodukcije koja u EZ predstavlja
inače problem. Tako je sve više tala ispod ili pri graničnoj
produktivnosti u poljodjelstvu, predmetom konverzije
u plantaže eukaliptusa. Bez obzira na kolebanje
cijena celuloze, posljednje desetljeće pokazalo se stabilnim
u cijenama svih vrsta papira, gdje Portugal igra
sve važniju ulogu.


Tablica 5. Drvna zaliha, neto godišnji prirast, sječe i otprema u gospodarskim šumama Portugala
Table 5 Growing stock, net annual increment, fellings and removals in exploitable forests in Portugal


Gospodarske´ šume


Drvna zaliha (DZ)
Neto godišnji prirast (NGP)
Sječa
Otprema
Otprema neto (ispod kore)
Drvna zaliha mVha
Neto godišnji prirast mVha
[Sječa/neto god. prirast] x 100


Četinjače
109 606
6 896
6 603
6 537
4 576


1.000 m3 s korom
Listače
56 857
4 390
4 276
3 977
3 182


UKUPNO
166 483
11286
10 879
10514
7 758
70,81
4,80
96,39%


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTO FLORESTAL, Lisboa


Tablica 6. Proizvodnja pluta u Portugalu (prosjek
1981-1989)1


Table 6 Cork production in Portugal (1981-89 ave


rage)
Proizvodnja pluta
Prva berba (niža klasa kakvoće)
Reproduktivno pluto


Ukupno


tona/god
33 000
117 000


150 000


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTO
FLORESTAL, Lisboa


Proizvodnja smole započela je u javnim šumama
polovicom prošlog stljeća i povećavala se od tada progresivno
zahvativši gotovo sve borove šume. Na oko
50 % površina pod borom tijekom godine od ožujka do
studenog, krstare smolari. Godišnja razina potencijalne
ekstrakcije smole procjenjuje se naoko 130.000 tona,
proizvodi se međutim oko 50.000 tona godišnje.


Pčelarstvo se u Portugalu nalazi pod nadzorom
Generalne direkcije šuma, u odsjeku za lov, pčelarstvo i
ribolov u unutrašnjim vodama. Pčelarska aktivnost
čvrsto je vezana na šume, što opravdava ovakavu brigu


1 Na plantažama hrasta plutnjaka prvo guljenje pluta daje inferiorno pluto, koje se većim dijelom rabi za plutene čepove koji su lijepljeni (u
podrumarstvu takvi čepovi umanjuju vrijednost i najboljih vina) ili pak za plutene proizvode koji su slijepljeni. Reproduktivna stabla, koja
se gule svakih 9-10 godina daju kvalitetno pluto za najrazličitije namjene, prvenstveno za začepljivanje boca alkoholnih pića.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 39     <-- 39 -->        PDF

R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVKTA
data vlast princu de Bragance, pod imenom Juan IV.
Teškoće Španjolske proizašle ratom između Nizozemske
i Engleske (1652) omogućile su mu vraćanje Brazila
i afričkih luka, ali su Holanđani zadržali Indoneziju.


Godine 1688. ugovorom u Lisabonu Španjolska priznaje
nezavisnost Portugala. Kroz 25 godina, od 17501777.
pod vladavinom Josepha I. Portugalskog, Portugal
pod autoritetom markiza de Pombala proživljava
razdoblje prosvijećenog despotizma. To je doba kada se
ponovno podiže Lisabon, razrušen potresom 1755, kada
dolazi do laicizacije političkog života, označen istjerivanjem
Jezuita (1759), u sklopu s gospodarskom politikom
kojapodstiče trgovinu, a potom razvoj industrije.


Portugal je proglašen republikom 5. listopada
1910., poslije ubojstva Karla 1. Godine 1926. državnim
vojnim udarom nestaje parlamentarni režim, vlast preuzima
diktator dr. Salazat; koji je srušen tek nakon vojnog
puča u travnju 1974., nakon 48 godina diktature.


3. SUME I SUMARST
Sume zauzimaju značajan dio nacionalnog teritorija,
3 milijuna ha ili 35 % ukupne površine. Ovoj brojci
valja pridodati 3-4 milijuna ha goleti i slabo produktivnih
poljodjelskih površina, koje bi mogle biti razvrstane
i uporabljene kao šumsko zemljište.


Portugalske šume većinom su u privatnom posjedu
(preko 80 %), od kojih je najveći dio uključen u poljoprivredna
gospodarstva. Državne šume zauzimaju 3 %
šumskih površina, a komunalne šume i šume ostalih
udruga oko 12 %, ove posljednje većim dijelom pokrivaju
dine ili su u planinskim zonama. Drvna poduzeća,
među kojima su većina poduzeća za proizvodnju celuloze,
posjeduju oko 6 % šumskih površina.


Veličina šumoposjeda različita je prema regijama,
općenito je ona malena, oko 71 % šumoposjednika po-


Tablica 1. Sadašnja i potencijalna uporaba tla u Portugalu
(u 1.000 ha)
Table 1 Present and potential land use in Portugal (in
1,000 ha)


Sadašnja Potencijalna
uporaba tla u 1.000 ha


Šumske površine 3 108 5 280
Poljoprivredne površine 4 158 2 337
Neobr. i izgrađeno zemljište 1 627 1276
Ukupno 8 893 8 893


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU
FLORESTAL, Lisboa


Primorski bor i listopadni hrastovi pokrivaju kraj
sjeverno od rijeke Tago, dok se zimzeleni hrastovi (crnika
i plutnjak) nalaze na jugu.


Šumarski liši br. I -2. CXXV (2001). 35-43


Portugal se u Europi odlikuje danas uzoritom demokracijom,
s odličnim funkcioniranjem parlamentarnih
institucija, te ulogom države, koja ima ulogu podstrekača
gospodarskog i inog života, bez donošenja poslovnih
odluka. Zakonodavtsvo Portugala odlikuje se u najvećoj
mjeri time što je podsticajno, a ne restriktivno.
Pad diktature omogućio je da se siromašna zemlja Portugal
riješi teškog bremena kolonijalizma, dajući Angoli
i Mozambiku samostalnost, jednako kao stoje to učinjeno
i u Aziji s kolonijama i Makaou i Goi. Time je ujedno
bio otvoren i put za prijem u EZ, jer je Portugal,
unatoč velikom siromaštvu, uspio u vrlo kratkom vremenu
ispuniti preduvjete EZ za prijem. Po prijemu u EZ
započeo je gospodearski boom te zemlje, koji se nastavlja
unatoč povremenim recesijama. Kao što to prikazu


je si. 1 vidi se da djelotvornost narodnog gospodarstva


neprekidno raste, te da su povrermena odstupanja


uglavnom rezultat krupnih strukturnih prilagodbi.


D - Forests and forestry


sjeduju posjede manje od 4 ha, a samo 1 % šumoposjeda
je preko 100 ha. Na sjeveru i u središtu Portugala
često se nalaze vrlo mali šumoposjedi, što predstavlja
veliku prepreku razvoju šumarstva.


Glavne vrste šumskog drveća su primorski bor (P
pinaster), čije površine zauzimaju oko 40 % svih šumskih
površina. Slijedi hrast plutnjak (Q. subef) koji zauzima
22 % šumskih površina, hrast crnika (Q. ilex) je na
površini oko 15 %. Eukaliptus, i to najpretežitije e. globulus,
zatim ostali hrastovi i kesten, a među ostalim
vrstama dominira pinija (P pinea) uz druge vrste.


Najraširenija vrsta svakako je primorski bor, koji se
nalazi posvuda, od primorskih dina do planina u unutrašnjosti,
od morske razine pa do 1.000 m nadmorske visine,
na najrazličitijim geološkim supstratima.


Tablica 2. Šumske površine ( 1.000 ha)


Table 2 Forest area (in 1,000 ha)
(1.000 ha)
Gospodarske šume
Negospodarske šume
Ostalo zemljište pod šUkupno
umom
2351
410
347
3 108


Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU
FLORESTAL, Lisboa


Hrast plutnjak, koji je drugom najčešćom vrstom
portugalskih šuma, pripada primitivnoj vegetaciji. Njegove
kulture igraju veliku gospodarsku ulogu u Portugalu,
koji je danas prvim najvećim proizvođačem pluta.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 38     <-- 38 -->        PDF

R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRKRADU DRVETA
Šumarski list br. I 2, CXXV (2001 ), 35-43
Slika 1.
Kretanje zaposlenih u 1.000 i domaćeg bruto proizvoda u Portugalu 1990-1993 u


1.000 US$/stan/g
Figure 1
The development of employment in 1,000, and GNP in Portugal 1990-1993 in
USS/person/year


Sjeverno od Taga, mali posjed odlikuje se intenzivnom
polikulturom (vinova loza, masline, kukuruz).
Razvijen je ribolov, poglavito na sardine i tune, dobro
je razvijena i poznata industrija ribljih konzervi. Koristi
se hrast plutnjak koji je važan nacionalni resurs primarnog
sektora aridnog gospodarstva. Unatoč nalazištima
bakra, tugstena, kositra i potencijalne hidroenergije, industrija
je donedavno bila ograničena na grane finalne
proizvodnje (tekstil, prehrambeni proizvodi) usredotočen
na dvije glavne lokacije, Lisabon i Porto. Posljed


2. KRATAK POVIJESNI OSVRT
Povijest Portugala vrlo je burna i vezana je uz povijesne
svjetske prekretnice kao što su velika otkrića.


U 2. stoljeću prije Krista zapadni dio Iberijskog poluotoka
opire se rimskim osvajanjima, međutim u godinama
60-19. pr.K. dolazi do rimske kolonizacije, prvo
pod Cezarom, a potom Augustom.


Germanske invazije u 5. stoljeću poslije Kr. (Svevi,
Vizigoti) ostavljaju specifičan naglasak na originalnost
Portugala sve do muslimanskog osvajanja 711. godine,
koje ostavlja pečat na civilizaciju tezemljekroz 10. i 11.
stoljeće. Kršćansko osvajanje poluotoka omogućuje
izdizanje dinastije kraljeva Kastilije, burginjonskog
porijekla. Godine 1139. Alphonse I Henriques (11281185)
postaje kraljem Kastilije, koga priznaju papa i
car Sv. rimskog carstva.


Las Novas de Tolosa 1249. godine osvaja jug zemlje,
što pojačava nezavisnost Portugala. Da bise osiguralo
ponovno naseljavanje zemlje, monarhija jamči
slobodnim seljacima život i posjed, ograničavajući na
taj način moć i vlast plemstva i crkve. Sto se tiče Židova
i Maura, unatoč njihovoj važnoj gospodarskoj ulozi,
oni žive na rubu nacije i vegetiraju sve do 1496. godine.
Posljednji kralj burginjonske dinastije Denis (12791325)
pretpostavlja kretanja u gospodarstvu orijentira


njih desetljeća situacija je promijenjena. Ulaskom Por


tugala u EZ došlo je do ogromnog porasta proizvodnje,


zaposlenosti i standarda života.


Unatoč stalnoj emigraciji, koja je donedavno kočila


gospodarski razvoj, stanovništvo, zahvaljujući visokoj


stopi prirasta pučanstva, relativno brzo raste. Portugal je


donedavno bila zemlja u Europi s najnižim standardom


življenja, ali se u kratkom vremenu oporavio, poput Re


publike Irske, pa danas spada u zemlje s najvišom sto


pom rasta domaćeg društvenog bruto proizvoda.


- A brief historical background
na na pomorsku trgovinu. Nova dinastija, koju su podupirali
građani počinje s kraljem Huanom I. d´Aviz. Nova
monarhija pojačava instituciju kraljevine, usmjerava
osvajanja prema Maroku koja završavaju dosta neslavno.
Monarhija prije svega nastoji ostvariti pomorsku
i kolonijalnu ekspanziju prema novootkrivenim
zemljama. Pod vladavinom Hernija Moreplovca (14151460)
i kraljeva Juana II (1481-1495) i Manuela I.
(1495-1521) portugalski pomorci napreduju obalama
Afrike, otkrivaju Maderu, Azorske otoke, otočje Capo-
Verde i u Guinejskom zaljevu osnivaju tvrđu Sao Jorge
de Mina. Godine 1487. Bartolomeu Diaz stiže do Rta
Dobre nade. Putovanje Vasca da Game u Indiju (149798)
otvara put kolonijalnom carstvu koje se proteže od
Kine do Brazila. Portugal otada ima nadzor nad trgovinom
mirodijama, šećerom i robljem. Doba otkrića jednako
je tako doba umjetničkog života (Manuelizam u
likovnom stvaralaštvu, te Camoen u literaturi), koji pod
utjecajem Inkvizicije postaje sterilnim.


Godine 1580. smrću kralja Sebastijana u Ksar el-
Kebiru dolazi do dinastičke krize, koja omogućuje Filipu
II. španjolskom da postane i kraljem Portugala. Politika
španjolskog ministra Olivareza i gubitak kolonija
u korist Nizozemaca izaziva 1640. pobunu kojom je




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 43     <-- 43 -->        PDF

R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRKRADU DRVETA Šumarski list br. 1 2. CXXV (2001 ), 35-43
Slika 5. Pregled kapaciteta za proizvodnju celuloze u Portugalu
Figure 5 Pulp capacity survey in Portugal


Slika6. Araucaria sp. (iz Australije) u perivoju dvorca Bussaco u
° ,„ ,. ., . , _ _ , Slika 7. Jedna od mnogobrojnih plantaža Eucalyptus globulusa u
Figure 6 Araucaria sp. (from Australia) ratne Bussaco Castle park p t 1
(Foto: R. Sabadi) „. _ _ . ,, , , , , . ,
Figure 7 One ot numerous Eucalyptus globulus plantations in
Portugal
(Foto: Instituto Florestal, Lisboa)
41




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 42     <-- 42 -->        PDF

R. Sabadi: PORTUGAL. OSVRT NA ŠUMARSTVO I l´RURADU DRVHTA Šumarski list br. I- 2. CXXV (2001 ). 35-43


Tablica 8. Pregled kapaciteta za proizvodnju papira i kartona u Portugalu
Table 8 Paper and paperboard capacity survey in Portugal


Šifra 1994 1995 1996 1997 1998 1999
Vrsta Ukupan kapacitet u metričkim tonama/godišnje


4.21 Premazani i pisaći papiri 20 22 27 27 27 27


4.22 Nepremazani i pisaći papiri 430 435 450 460 460 460


4.31 Papiri za domaćinstvo i higijenski papiri 85 85 85 85 85 85


4.32 Papiri i kartoni za zamatanje 480 480 490 490 520 520


4.33 Ostali nespomenuti papiri i karton 16 16 16 16 16 16
Ukupno 1031 1 038 1 068 1 078 1 108 1 108


Izvor: Pulp & Paper Capacities, Survey 1994-99, FAO, Rome 1995


Slika 3. Svjetski kapacitet proizvodnje celuloze, papira i kartona
Figure 3 World pulp, paper and paperboard capacity


Slika 4. Svjetski kapacitet proizvodnje celuloze, papira i kartona
Figure 4 World pulp, paper and paperboard capacity