DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 39 <-- 39 --> PDF |
R. Sabadi: PORTUGAL, OSVRT NA ŠUMARSTVO I PRERADU DRVKTA data vlast princu de Bragance, pod imenom Juan IV. Teškoće Španjolske proizašle ratom između Nizozemske i Engleske (1652) omogućile su mu vraćanje Brazila i afričkih luka, ali su Holanđani zadržali Indoneziju. Godine 1688. ugovorom u Lisabonu Španjolska priznaje nezavisnost Portugala. Kroz 25 godina, od 17501777. pod vladavinom Josepha I. Portugalskog, Portugal pod autoritetom markiza de Pombala proživljava razdoblje prosvijećenog despotizma. To je doba kada se ponovno podiže Lisabon, razrušen potresom 1755, kada dolazi do laicizacije političkog života, označen istjerivanjem Jezuita (1759), u sklopu s gospodarskom politikom kojapodstiče trgovinu, a potom razvoj industrije. Portugal je proglašen republikom 5. listopada 1910., poslije ubojstva Karla 1. Godine 1926. državnim vojnim udarom nestaje parlamentarni režim, vlast preuzima diktator dr. Salazat; koji je srušen tek nakon vojnog puča u travnju 1974., nakon 48 godina diktature. 3. SUME I SUMARST Sume zauzimaju značajan dio nacionalnog teritorija, 3 milijuna ha ili 35 % ukupne površine. Ovoj brojci valja pridodati 3-4 milijuna ha goleti i slabo produktivnih poljodjelskih površina, koje bi mogle biti razvrstane i uporabljene kao šumsko zemljište. Portugalske šume većinom su u privatnom posjedu (preko 80 %), od kojih je najveći dio uključen u poljoprivredna gospodarstva. Državne šume zauzimaju 3 % šumskih površina, a komunalne šume i šume ostalih udruga oko 12 %, ove posljednje većim dijelom pokrivaju dine ili su u planinskim zonama. Drvna poduzeća, među kojima su većina poduzeća za proizvodnju celuloze, posjeduju oko 6 % šumskih površina. Veličina šumoposjeda različita je prema regijama, općenito je ona malena, oko 71 % šumoposjednika po- Tablica 1. Sadašnja i potencijalna uporaba tla u Portugalu (u 1.000 ha) Table 1 Present and potential land use in Portugal (in 1,000 ha) Sadašnja Potencijalna uporaba tla u 1.000 ha Šumske površine 3 108 5 280 Poljoprivredne površine 4 158 2 337 Neobr. i izgrađeno zemljište 1 627 1276 Ukupno 8 893 8 893 Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU FLORESTAL, Lisboa Primorski bor i listopadni hrastovi pokrivaju kraj sjeverno od rijeke Tago, dok se zimzeleni hrastovi (crnika i plutnjak) nalaze na jugu. Šumarski liši br. I -2. CXXV (2001). 35-43 Portugal se u Europi odlikuje danas uzoritom demokracijom, s odličnim funkcioniranjem parlamentarnih institucija, te ulogom države, koja ima ulogu podstrekača gospodarskog i inog života, bez donošenja poslovnih odluka. Zakonodavtsvo Portugala odlikuje se u najvećoj mjeri time što je podsticajno, a ne restriktivno. Pad diktature omogućio je da se siromašna zemlja Portugal riješi teškog bremena kolonijalizma, dajući Angoli i Mozambiku samostalnost, jednako kao stoje to učinjeno i u Aziji s kolonijama i Makaou i Goi. Time je ujedno bio otvoren i put za prijem u EZ, jer je Portugal, unatoč velikom siromaštvu, uspio u vrlo kratkom vremenu ispuniti preduvjete EZ za prijem. Po prijemu u EZ započeo je gospodearski boom te zemlje, koji se nastavlja unatoč povremenim recesijama. Kao što to prikazu je si. 1 vidi se da djelotvornost narodnog gospodarstva neprekidno raste, te da su povrermena odstupanja uglavnom rezultat krupnih strukturnih prilagodbi. D - Forests and forestry sjeduju posjede manje od 4 ha, a samo 1 % šumoposjeda je preko 100 ha. Na sjeveru i u središtu Portugala često se nalaze vrlo mali šumoposjedi, što predstavlja veliku prepreku razvoju šumarstva. Glavne vrste šumskog drveća su primorski bor (P pinaster), čije površine zauzimaju oko 40 % svih šumskih površina. Slijedi hrast plutnjak (Q. subef) koji zauzima 22 % šumskih površina, hrast crnika (Q. ilex) je na površini oko 15 %. Eukaliptus, i to najpretežitije e. globulus, zatim ostali hrastovi i kesten, a među ostalim vrstama dominira pinija (P pinea) uz druge vrste. Najraširenija vrsta svakako je primorski bor, koji se nalazi posvuda, od primorskih dina do planina u unutrašnjosti, od morske razine pa do 1.000 m nadmorske visine, na najrazličitijim geološkim supstratima. Tablica 2. Šumske površine ( 1.000 ha) Table 2 Forest area (in 1,000 ha) (1.000 ha) Gospodarske šume Negospodarske šume Ostalo zemljište pod šUkupno umom 2351 410 347 3 108 Izvor: Forest, Forestry and Forest Products in Portugal, INSTITUTU FLORESTAL, Lisboa Hrast plutnjak, koji je drugom najčešćom vrstom portugalskih šuma, pripada primitivnoj vegetaciji. Njegove kulture igraju veliku gospodarsku ulogu u Portugalu, koji je danas prvim najvećim proizvođačem pluta. |