DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 60 <-- 60 --> PDF |
T. Dimitrov: ZAKLJUČAK VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I PRIJEDLOG PROGRAMA PREVENTIVNE ... Šumarski listbr. 1-2. CXXV (2001 ). 57-61 gospodarski požarni sustav, kako bi se gubici od šumskih požara uvelike smanjili. U preporuci br. 3 upućuje nas se u osnivanje posebne agencije unutar MUP-a RH koja će imati punu odgovornost za sve požare u šumama, te na otvorenom izvan nastanjenih područja. Ta bi se agencija bavila samo gospodarenjem šumskim požarima i uključivala bi specijaliste s ekspertizom u prevenciji šumskih požara, otkrivanju, ponašanju šumskih požara, vremenskim uvjetima, zrakoplovnim operacijama, ljudskim resursima, opremi, komunikacijama i podršci u odlučivanju. S tom preporukom misli se na mogućnost da neki specijalisti mogu djelovati u više od jednog područja ekspertize. U preporuci br. 28 kanadski stručnjaci upućuju na to da treba dati prednost izgradnji i uvođenju sustava pripravnosti koji je poznat kao " Sustav za podršku u odlučivanju ". Sustav treba imati za svoje glavne ulazne podatke različite šumske karakteristike, vrste gorivih tvari, topografiju, indekse požarne opasnosti, te podatke o prognozi vremena. Glavni izvještaji koje će sustav davati predviđeni su počeci novih požara, maksimalno dopušteno vrijeme za iniciranje početnog požarnog napada, potrebna radna snaga i razina opreme, te mjesto na kojem ti resursi trebaju biti predpozicionirani. (Kod ove preporuke ne očekuje se da će Hrvatska odmah moći uvesti sustav za podršku u odlučivanju. Može proći zapravo i nekoliko godina prije nego što se postigne potpuna kompjuterizacija i, još važnije, ne izgradi baza podataka). Prošlo je nekoliko godina od izvješća kanadskih eksperata, i to razdoblje možemo nazvati razdobljem zaostajanja u primjeni tuđih iskustava i njihovih prilagodenja našim uvjetima. Procjena naših stručnjaka iz protupožarne zaštite je da ne postoji ni suradnja ni koordinacija institucija koje se bave zaštitom od požara. Sve je razjedinjeno, nema baze podataka, a svake se sezone kreće od nule, što znači da organizacija djeluje diskontinuirano. Još je poraznije za takvu organizaciju da tijekom sezone zaštite od požara nema nadzora u izvršenju zadataka iz Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, koji donosi Vlada RH. Nakon završetka sezone svaki subjekt sam sebi daje ocjenu rada, i to upućuje MUP-u RH, MUP Vladi RH, i nitko ni za šta ne odgovara. Uzmimo za primjer Državni hidrometeorološki zavod kao jedan od izvršitelja zadataka dan u Programu aktivnosti Vlade RH za 2000. godinu, i pitanja na koja treba dati odgovor: tko daje procjenu uspješnosti prognostičkih indeksa opasnosti od šumskih požara za sljedeći dan, po kojima se ravnaju aktivnosti ostalih subjekata? Postotak loših prognostičkih indeksa uvjetuje veći utrošak proračunskih sredstava. tko daje procjenu uspješnosti vrlo kratkoročnih prognoza (novvcasting) za područja pod vatrom, na kojima se temelje kratkoročni planovi u suzbijanju požara? tko nadzire davanje podataka u realnom vremenu o promjeni smjera i brzine vjetra u situacijama kada se očekuju znatne promjene u odnosu prema prijašnjoj prognozi, što uvjetuje promjenu smjera, brzine i žestine čelne vatrene fronte? tko nadzire rad eksperimentalnog laboratorijagdje je banka podataka o istraživanjima zapaljivosti i gorivosti živih i mrtvih gorivih materijala naše priobalne vegetacije u Makarskoj? Na ta i druga pitanja odgovore bi trebala dati, po kanadskim ekspertima uvjetno nazvana agencija, čiji bi rad bio potpuno neovisan i kontinuiran cijele godine, i po mišljenju autora ovog članka izvan MUP- a RH. Zatim se u točki 9 Zaključka Vlade RH zadužuju resorna ministarstva, koja sudjeluju u pripremama i ostvarivanju Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku, da u državnom proračunu za iduću (2001. op. a.) godinu predvide sredstva za predmetne namjene. Tu se također nameće pitanje: - tko nadzire namjensko trošenje proračunskih sredstava, odnosno, novac poreznih obveznika u zaštiti šuma od požara? Usprkos Kyotu i Haagu, naše globalno selo laganim, ali sigurnim koracima ulazi u klimu udvostručena ugljikova dioksida (2 x C02) sa svim posljedicama koje ta klima nosi - produljenje požarne sezone, češći i žešći šumski požari, kraći povratni intervali požara, promjena šumskog ekosustava itd. Suočeni s ozbiljnošću takva predviđanja razvoja situacije, krajnje je vrijeme za promjenu požarne politike naše Vlade i ubrzano osposobljavanje suvremene protupožarne organizacije, koja će biti sposobna primiti na sebe silinu udara šumskih požara koji se nagovješćuju. Stoga stručna skupina daje punu podršku Zaključku i upućuje Vladi RH "Prijedlog programa", na temelju kojeg će se razvijati odgovarajući modeli u odlučivanju i suzbijanju šumskih požara. Jednako tako, za unapređenje postojećeg stanja u Hrvatskoj i uvođenje potpuno integriranog sustava gospodarenja šumskim požarima, potrebno je dobiti jaku podršku kod Vlade RH. Sadržaj spomenutog Prijedloga programa je kako slijedi: |