DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 65 <-- 65 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI - PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXV (2001). 63-67 UDK 630* 375 ŠUMSKE ŽELJEZNICE U HRVATSKOJ FOREST RAILWAYS IN CROATIA Prilog poznavanju povijesti iskorištavanja šuma A contribution to the historical background of logging Dragan TONKOVIĆ* SAŽETAK: Gotovo jedno stoljeće šumske željeznice bile su najvećim dijelom jedino transportno sredstvo pri iskorištavanju šuma u Hrvatskoj. Još 1950. bilo je u uporabi 851,7 km šumskih pruga, staničnih kolosjeka i odvojaka. U16 šumskih poduzeća te je godine u uporabi bilo 74 lokomotive, najčešće parnih s ponekom diesel lokomotivom, te 1848 vagona za trupce, rudničko drvo, ostalo industrijsko drvo kao i prostorno drvo, mahom ogrjevno i drvo za celulozu. Postupnim povećavanjem domaćeg bruto proizvoda, tehničkim razvojem i prihvatljivijim cijenama motornih vozila, šumske su željeznice u nas nestale polovicom pedesetih godina. To je također razdoblje intenzivne izgradnje infrastrukturne pretpostavke - otvaranje šuma cestama. Takvo otvaranje odgovara novom konceptu suvremenogpotrajnog gospodarenja šumama, ko je su prestale biti zrele ili prezrele prirodne sastojine, postavši mladim, prirodi bliskima, a da bi takvima i ostale trebaju stalnu njegu, koja je moguća samo uz povoljnu otvorenost šuma. K Ij u č n e r ij e č i : Šumske pruge -Iskorištavanje šuma -Privlačenje i transport drveta -Iskorištavanje šuma kao uzgojna njega sastojina UVOD Introduction Podaci o šumskim željeznicama u Hrvatskoj o kojiogrjevnog drva. Prvo vrijeme su te željeznice bile jedima je ovdje riječ, potječu iz ondašnje Planske službe ni put do ponekih područja u Hrvatskoj. Ne treba zaboMinistarstva drvne industrije Hrvatske, davne 1950. raviti koliku ulogu je odigrala šumska željeznica u godine, u čijoj je nadležnosti bila djelatnost iskorištatransportnoj povezanosti Hrvatske u Podravini, Banovanja šuma. vini, Kordunu, Lici, Gorskom kotaru i Slavoniji. Autor ovog prikaza, ondašnji planer tog MinistarsŠumske željeznice predstavljaju u razvoju Hrvatske tva, smatra da taj značajan način transporta pri iskoripovijesni odsječak, kojega bi bilo šteta zaboraviti. I štavanju šuma, gotovo jedini spomena vrijedan u indusam sam bezbroj puta postavljao pitanje, da li su šumstrijskoj epohi i razvoju Hrvatske, ne bi trebao biti zaske željeznice neko prošlo vrijeme , da lije njihova uloboravljen. ga dovoljno osvijetljena i da li su raščišćeni gospodarSedamdesetak lokomotiva s pripadajućim vagoniski i ini učinci ovog i drugih načina transporta, u prošma obavile su ogroman posao transporta posječenog losti, sadašnjosti i budućnosti? To mi je bilo poticajem drva tijekom gotovo jednog stoljeća. A radi se o mnoda pokušam to razdoblje oteti zaboravu. Dakako, negobrojnim milijunima kubičnih metara industrijskog i mam pretenzija dati odgovore na mnogobrojna pitanja, već samo iznijeti činjenični materijal o postojanju šumskih željeznica u nas u jednom razdoblju i njihovu značenju u zbivanjima u našem šumarstvu. Sasvim je iz * Dipl. ing. šum. Dragan Tonković, HR-32000 Vinkovci, vjesno da o tom razdoblju ima posvuda mnoštvo poda Gundulićeva 5 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 66 <-- 66 --> PDF |
D. Tonković: ŠUMSKE ŽELJEZNICE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 1 2, CXXV (2001), 63-67 taka i slika, pa bi ovaj prikaz trebao biti pozivom da se rijal mogao koristiti jednom kao ishodište jedne sveosve to počne parcijalno objavljivati, kako bi se taj matebuhvatne studije. TRANSPORT DRVETA ŠUMSKOM ŽELJEZNICOM TIJEKOM VREMENA Timber transportation by forest rail in its time Pedesetih godina 20-og stoljeća transport drveta šumskim željeznicama bio je, počevši od vremena sedamdesetak godina prije, najvažniji i količinski gledano gotovo isključivi način transporta. To je bilo vrijeme kada su se tek počeli uvoziti teški kamioni podobni za transport drveta, tehnički usavršeni tijekom Drugog svjetskog rata, nakon što su uslijed masovne proizvodnje postali po cijeni pristupačni. Za kamione nije u tadašnje vrijeme bilo pogodne infrastrukture, tada je tek započela izgradnja pogodnih kamionskih putova, no i za to je trebalo ne samo vremena već i novaca da bi se stvorila jedna sasvim nova koncepcija u gospodarenju šumama, gdje je otvaranje šuma pogodnim putovima u pristupu u potpunosti promijenilo dotadašnja stajališta o izvlačenju i transportu, kao jednoj od najskupljih operacija u iskorištavanju šuma. Taj proces je dakako u Europi, prije toga svakako i SAD i Kanadi, započeo čak odmah iza I. svjetskog rata pa i ranije, ali u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji čiji je Hrvatska bila sastavni dio, koncepcija gospodarenja šumama, koja u suvremenom pristupu ima kao najvažniji cilj da prirodi bliskim gospodarenjem šume čim djelotvornije otvori, jer je sječa prestala biti poslovno profitna operacija i postala uzgojnom, nije mogla doći do izražaja. Kako bilo, razdoblje transporta drveta iz šuma šumskom željeznicom, odraz je u prvom redu gospodarskih prilika vremena kada su one kao načinom transporta drveta prevladavale u nas. Gledajući sa stajališta troškova i činjenice da je u doba kada su šumske željeznice bile u uporabi, tj. da smo imali uglavnom lijepe zrele šume, mahom sjemenjače, koje su bile više manje nepristupačne. Gospodarski poticaj iskorištavanju tih šuma davao je izgled poduzetnicima na profit, a takav pristup dakako da nije vodio računa o potrajnom gospodarenju šumama i maksimizaciji općekorisnih funkcija šuma. U takvim uvjetima sasvim je razumljivo da se šumska željeznica kao najjednostavniji i najjeftiniji način transporta nametnula sama od sebe. Glavno gorivo rabljeno pri transportu šumskom željeznicom bilo je drvo, najprijateljskije prema prirodi, stoje prednost koju osim animalne vuče nema nijedan drugi način transporta. Ne treba međutim zaboraviti da su pak šumske željeznice bile velikim izazivačem šumskih požara, stoje pak negativna strana. Šumske pruge u Hrvatskoj pedesetih godina 20-og stoljeća Forest railways in Croatia in fifties of the 20"1 century Godine 1950. u Hrvatskoj je bilo ukupno 40 glavnih šumskih pruga (mahom 0,76 m, osim nekih bivših Gutmannovih pruga s razmakom tračnica 1,0 m) ukupne dužine 604,7 km, te sa 187 km odvojaka i 60 km staničnih kolosjeka, odnosno sveukupno 851,7 km. Šumske su pruge u ono vrijeme bile u posjedu drvnoindustrijskih poduzeća, 16 njih raspolagale su s takvim voznim parkom različitih dužina kako je to prikazano u tab. 1. Slika 1. Šumska pruga u gradnji Slika 2. Premošćivanje plitkih udolina Figure 1 Forest railway under construction Figure 2 Overbridging of shallow gully |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 67 <-- 67 --> PDF |
D. Tonković: ŠUMSKE ŽELJEZNICE U HRVATSKOJ Šumarski list br. I 2. CXXV (2001 ), 63-67 Tablica 1. Šumske pruge u Hrvatskoj - Stanje 1950. godine Table 1 Forest Railways in Croatia - as per 1950 PODUZEĆE ŠUMSKA PRUGA DUŽINA u km Glavna Odvojci Stanice Ukupno BELIŠĆE 1) Sekulinci - Budanica 13 10 1,9 24,9 2) Voćin - Trešnjevica 6 3 2,2 11,2 3) Voćin - Jovanovica 7 0,1 7,1 4) Drenovac-Bogdanovac 7,5 7,5 5) Kuruzovac - Maljani 6 1,4 7,4 Ukupno 39,5 13 5,6 58,1 BRESTOVAC 1 ) V. Grđevac - Česma 20 11.4 0.8 32,2 2) Brestovac - Podgarić 17 10 2,1 29,1 3) V Pisanica - Cađevac 12 0,8 12,8 Ukupno 49 21,4 3,7 74,1 DVOR NA UNI 1) B. Novi - Majdan 28 18 2,2 48,2 ĐURĐENOVAC 1) Đ. Stakl., Đ. - Marijanci 34 5 2,7 41,7 2) Drenovac - Papučkar 8 11 1,3 20,3 3) 4) Veliki - M. Gaj - Klipovac Orahovica - Kaptol 20 6 4 1,1 0,6 21,1 10,6 Ukupno 68 20 5,7 93,7 GLINA 1 ) Maja - Popov Gaj 21 3,2 2,1 26,3 KARLOVAC 1 ) Lasinja - Crna Draga 9 2 0,3 11,3 OKUCANI 1 ) Okučani - Psunj - Stavča; Okučani-Prašnik 25 11 3,6 39,6 2) Dragalić - Južni Psunj 13 1,2 14,2 3 ) Novska - Novska brdo 10 0,8 10,8 4) Bročice - Trstika 6 2 0,4 8,4 5) Baričevac - Zmijević 5,7 1,1 6,8 6) Lipovljani - Posavina 19 8 2,2 29,2 Ukupno 78,7 21 9,3 109 NOVOSELEC KRIŽ 1 ) 2) Novoselec - Samarica Kutina - Kutinica 30 16 31 10,2 1,2 71,2 17,2 Ukupno 46 31 11,4 88,4 PAKRAC 1 ) Pakrac - Zvečevo 42 27,3 5,7 75 2) Daruvar-Damir Kapija 10 1 0,4 11,4 3) Sirač - Jankovac potok 16 2 1,2 19,2 Ukupno 68 30,3 7,3 105,6 SISAK 1) Majur-Samarica 32 2,9 1,8 36,7 SL. BROD 1) Andrijcvci - Kaznica 42 4,6 2,8 49,4 2) Garčin - Ilijanska 4 0,6 0,3 4,9 Ukupno 46 5,2 3,1 54,3 VINKOVCI 1 ) Mikanovci - Merolino 11 1 0,6 12,6 2) Spačva - Debrinja; Spačva - Lože 33 4 0,8 37,8 Ukupno 44 5 1,4 50,4 VIROVITICA 1 ) Pitomaca - Trokut 24 4 2,1 30,1 2) Pitomaca - Kuzma 9 2 2,1 13,1 Ukupno 33 6 4,2 43,2 VOJNIĆ Vojnić - Jarčevac 23 6 1,6 30,6 PLASKI Plaški - Krasnica 11 1 12 VRATA Vrata - Rogozno 8,5 1 0,3 9,8 UKUPNO 604,7 187 60 851,7 Izvor: Ministarstvo drvne industrije SRH, Zagreb Source: Ministry of Forest Industries of the SRH, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 68 <-- 68 --> PDF |
I). Tonković: ŠUMSKE ŽELJEZNICE U HRVATSKOJ Tadašnja poduzeća imala su za potrebe eksploatacije postojećih šumskih pruga 74 lokomotive, od kojih je nekolicina bila na pogon diesel motorom, a najveći su Slika 3. Konstrukcija visokih stupišta Figure 3 Construction of high piers Slika 4. Jedan od impozantnijih mostova na Papuku Figure 4 One of remarquable bridges in the Papuk mountain Šumarski list br, I 2, CXXV (2001 ). 63-67 dio bile parne lokomotive. One su bile rabljene za vuču i manevriranje. Kako je taj vozni park bio uglavnom vrlo zastario, značajan broj lokomotiva zahtijevao je temeljite popravke. U nedostatku dijelova, popravci su vršeni uz upravo nevjerojatnu domišljatost i improvizacije. Naime, mnoge od tvornica proizvođača tih lokomotiva čak su prestale postojati, a postojeće su proizvodile sasvim nov program. Osim šarolikosti tipova lokomotiva, jednako su tako i vagoni, njih ukupno 1 848, bili svih mogućih tipova i isto tako sastavljani iz bezbroj adaptiranih dijelova uzimanih od vagona izvan uporabe. Kako bilo, što pokazuju fotografije kojima raspolažem, pregledom se možemo diviti i odati priznanje vrlim projektantima tih pruga, koji su uspješno krotili bespuća i provalije, a isto tako i odvažnim strojovođama, koji su po njima smjelo kročili s pozamašnim teretima, te majstorima koji su taj vozni park uz velike teškoće i zadivljujuću invenciju održavali. Slika 6. Unatoč vrletnoj trasi lokomotiva se pouzdano kreće Figure 6 Despite of rugged route the engine moves reliably Slika 7. Šumsko stovarište Srnjače uz šumsku prugu Srnjače-Merolino- Mikanovei u 1952/53 Slika 5. Radničke nastambe i štale uz prugu Figure 7 Dumped yard of logs for transport on the rail Srnjače-Me- Figure 5 Timberjacks´ dormitories and stables close to the rail rolino-Mikanovei in 1952/53 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 69 <-- 69 --> PDF |
D. Tonković: ŠUMSKE ŽELJEZNICI-: U HRVATSKOJ Šumarski list br. I 2. C.XXV (2001 ), 63-67 NEIZBJEŽNO JE DOŠAO I KRAJ - The end came inevitably Pedestih godina i dalje, sazorile su nove ideje o na- količine prekrasnog drva naših do tada nedirnutih šučinu gospodarenja šumama. Kada je pristupni put pos- ma listača. Dio utrška za to drvo vratio se u reproduktao neophodnim u stalnom njegovanju šuma, a materi- cijski ciklus u šumarstvu, od kojega mnogobrojni kilojalne prilike su to dopuštale, šumskoj je željeznici do- metri šumskih putova svih kategorija predstavljaju znašao kraj. Ona je u razvoju našeg šumarstva odigrala čajna ulaganja, pa je za očekivati velike koristi razvoju slavnu ulogu: njom su na tržište dopremane ogromne za naše zemlje. SUMMARY: Almost one century the forest rail was by greatest part the unique transportation mean in logging operation in Croatia. Even 1950 in operation was 851.7 km of forest rail, station rails and branch lines. In 16 formerly forest corporations in operation were 74 mainly steam engines with some Diesel engines, and 1848 forest railway trucks for logs, pitprops, other long industrial roundwood, as well as for fuelwood and pulpwood. By gradual rise of gros domestic product, technical development and acceptable prices of trucks, the forest rail has disappeared in mid fifties. This period of intensive investment into inevitable infrastructural premise -forest extension by roads. Such an extension corresponds to the new concept of modern sustained yield management of forests, after the mature and overmature stands were turned into young, close to nature stands, which if they were to remain so, require continued care, possible only in circumstances of existing optimal road network. Key words : Forest rails - Logging operations - Hauling and transportation of timber -Logging as sylvicultural care of stands. |