DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 66 <-- 66 --> PDF |
D. Tonković: ŠUMSKE ŽELJEZNICE U HRVATSKOJ Šumarski list br. 1 2, CXXV (2001), 63-67 taka i slika, pa bi ovaj prikaz trebao biti pozivom da se rijal mogao koristiti jednom kao ishodište jedne sveosve to počne parcijalno objavljivati, kako bi se taj matebuhvatne studije. TRANSPORT DRVETA ŠUMSKOM ŽELJEZNICOM TIJEKOM VREMENA Timber transportation by forest rail in its time Pedesetih godina 20-og stoljeća transport drveta šumskim željeznicama bio je, počevši od vremena sedamdesetak godina prije, najvažniji i količinski gledano gotovo isključivi način transporta. To je bilo vrijeme kada su se tek počeli uvoziti teški kamioni podobni za transport drveta, tehnički usavršeni tijekom Drugog svjetskog rata, nakon što su uslijed masovne proizvodnje postali po cijeni pristupačni. Za kamione nije u tadašnje vrijeme bilo pogodne infrastrukture, tada je tek započela izgradnja pogodnih kamionskih putova, no i za to je trebalo ne samo vremena već i novaca da bi se stvorila jedna sasvim nova koncepcija u gospodarenju šumama, gdje je otvaranje šuma pogodnim putovima u pristupu u potpunosti promijenilo dotadašnja stajališta o izvlačenju i transportu, kao jednoj od najskupljih operacija u iskorištavanju šuma. Taj proces je dakako u Europi, prije toga svakako i SAD i Kanadi, započeo čak odmah iza I. svjetskog rata pa i ranije, ali u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji čiji je Hrvatska bila sastavni dio, koncepcija gospodarenja šumama, koja u suvremenom pristupu ima kao najvažniji cilj da prirodi bliskim gospodarenjem šume čim djelotvornije otvori, jer je sječa prestala biti poslovno profitna operacija i postala uzgojnom, nije mogla doći do izražaja. Kako bilo, razdoblje transporta drveta iz šuma šumskom željeznicom, odraz je u prvom redu gospodarskih prilika vremena kada su one kao načinom transporta drveta prevladavale u nas. Gledajući sa stajališta troškova i činjenice da je u doba kada su šumske željeznice bile u uporabi, tj. da smo imali uglavnom lijepe zrele šume, mahom sjemenjače, koje su bile više manje nepristupačne. Gospodarski poticaj iskorištavanju tih šuma davao je izgled poduzetnicima na profit, a takav pristup dakako da nije vodio računa o potrajnom gospodarenju šumama i maksimizaciji općekorisnih funkcija šuma. U takvim uvjetima sasvim je razumljivo da se šumska željeznica kao najjednostavniji i najjeftiniji način transporta nametnula sama od sebe. Glavno gorivo rabljeno pri transportu šumskom željeznicom bilo je drvo, najprijateljskije prema prirodi, stoje prednost koju osim animalne vuče nema nijedan drugi način transporta. Ne treba međutim zaboraviti da su pak šumske željeznice bile velikim izazivačem šumskih požara, stoje pak negativna strana. Šumske pruge u Hrvatskoj pedesetih godina 20-og stoljeća Forest railways in Croatia in fifties of the 20"1 century Godine 1950. u Hrvatskoj je bilo ukupno 40 glavnih šumskih pruga (mahom 0,76 m, osim nekih bivših Gutmannovih pruga s razmakom tračnica 1,0 m) ukupne dužine 604,7 km, te sa 187 km odvojaka i 60 km staničnih kolosjeka, odnosno sveukupno 851,7 km. Šumske su pruge u ono vrijeme bile u posjedu drvnoindustrijskih poduzeća, 16 njih raspolagale su s takvim voznim parkom različitih dužina kako je to prikazano u tab. 1. Slika 1. Šumska pruga u gradnji Slika 2. Premošćivanje plitkih udolina Figure 1 Forest railway under construction Figure 2 Overbridging of shallow gully |