DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 71     <-- 71 -->        PDF

AKTUALNO


OKRUGLI STOL:
ŽIRENJE, PAŠARENJE I BRST U PRIRODNIM ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA


U organizaciji Hrvatskoga šumarskoga društva 25.
siječnja 2001. god. održanje u Hrvatskom šumarskom
društvu Okrugli stol na navedenu temu.


Predsjednik HSD-a prof. dr. sc. Slavko Matić ,
pozdravlja sve nazočne, zahvaljuje im na odazivu i u
uvodnoj riječi navodi kako će tema ovog okruglog stola
biti rasprava o utjecajima na šume, koje nisu samo
šumarske, nego vlasništvo svakog građanina ove zemlje.
Svi mi uživamo njihove blagodati i moramo znati
što se i kako se s njima gospodari. Ova tema nije slučaj


no odabrana. Šumari znaju kakav je utjecaj stoke na šume
- ono što ne spada u šumski ekosustav ne može ni
biti u njemu. To je bilo jasno i onima koji su vodili dalmatinske
gradove još u 13. stoljeću, jer mnogi statuti
upravo decidirano zabranjuju ulazak koza u šumu, kao
i Rabski statut u 15. stoljeću, a da ne govorimo o vremenu
kada se šumarstvo javlja kao struka, negdje prije
250 godina. Strano tijelo u šumskom ekosustavu utječe
na njegovu ravnotežu. Tu leže i odgovori onima koji
kažu da su u prošlosti "svinje žirovali" bez posljedica.
Te su šume tada bile gotovo prašume, šumarstvo se tek
organiziralo, šumski ekosustavi bili su u naponu snage,
hrast je živio u optimalnim uvjetima, bez zagađivanja
zraka vode i tla, bez nasipa, podzemne i poplavne vode
su funkcionirale, pa je taj 300-godišnji hrast mogao
podnositi male neprirodnosti. Taj ekosustav definiran
je zoocenozom, fitocenozom, mikrobiocenozom, a stanište
(tlo i klima) mu je točno određeno. Ako je sve u
njemu u dinamičkoj ravnoteži on opstoji. Sve drugo što
uđe u njega, posebice danas kada se mijenja klima,


podzemna voda pada, zatrovanost zraka, vode i tla
raste, sve to uzrokuje velike probleme tom prirodnom
ekosustavu, još uvijek najstabilnijem u Europi. Problemi
koji nastaju u vezi su s pravnom državom, jer kada
ona funkcionira, tih problema nema. To posebno vrijedi
za šumarstvo. Sve ostalo je politikanstvo, bitka za
glasove i podilaženje narodu, koji na žalost zbog tisućgodišnjeg
življenja pod tuđinom razmišlja na način
"sve stoje državno nije naše", odnosno ničije je.


Nažalost, nemamo javnu scenu, ovakav skup za medije
nije vijest. Ipak potrebno je obavijestiti javnost o
čemu se zapravo radi, jer je nama šumarima društvo povjerilo
2,4 mil. ha šuma i šumskog zemljišta, pa smo odgovorni,
iako šume ne ovise samo o šumarima, već i drugima
(industrija, poljoprivreda, naftovodi, dalekovodi i
sve ostalo). Interesantno je da će medijski npr. biti popraćena
sječa trule bukve u Maksimiru, svašta će se pričati
o Kopačkome ritu, o sječi šuma prije 200 godina na
Plitvicama- sve ovo zapanjujuće neznanje ide u javnost


- ali kada treba čuti struku, primjerice šumarsku, agronomsku,
veterinarsku, lovačku, to nikoga ne interesira.
Očito niti jedna vlast ne voli šumarstvo - vjerojatno
zbog toga što rad temelji na zakonima, statutima i pravilnicima.
Društvo se, kada je šume dalo šumarima na
upravljanje, debelo ogradilo zakonom i inspekcijama.
Zašto svi ostali kada je u pitanju šuma ne poštuju te zakone?
I to pitanje je tema ove današnje rasprave.
Nakon ovih uvodnih riječi predsjednika HSD-a prof,
dr. Slavka Matica, tajnik HŠD-aje pročitao kome su sve
upućeni pozivi za ovaj okrugli stol. Prema popisu (u prilogu),
ispričali su se gosp. Drago Krpi na (zasjedanje
Hrvatskog sabora), dr. L i p ej koji je poslao svoj kratki
pismeni prilog raspravi te ministar mr. Božidar Pan-
k r e t i ć i pomoćnik ministra ing. Željko R e n d u 1 i ć .


Sa žaljenjem je zaključeno da osim predsjednice
Zbora novinara za okoliš gde prof Lidije Firšt, novinarke
Večernjeg lista, gđe Valentine Wiesner M i j i ć i
urednice II. programa Hrvatskog radija gde Tanje
Devčić (koja je zbog obveza reportažu snimila dan
ranije), predstavnici medija nisu pokazali interes, a bila
je prilika na temelju interdisciplinarne i stručno utemeljene
rasprave o odnosnom problemu izvjestiti zainteresiranu
javnost.


U svojoj poticajnoj raspravi, ing. Tomislav Starce
v i ć glede napasanja, žirenja i brsta u šumama, ukazuje
na povijesne istine o reguliranju odnosa čovjek