DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 77     <-- 77 -->        PDF

humus koji truje ribe itd. No, nije rečeno da te šume treba
njegovati, a za taj posao treba šumarske inženjere.
Istog dana u Večernjem listu prof. Stilinović s PMF-a,
jedan od najboljih poznavatelja Plitvičkih jezera, ukazuje
na zagađenja jezera iz kanalizacije što zapravo
uzrokuje probleme. No to izgleda nije vijest, bolje je
okriviti šumarstvo.


Prof. First ukazuje i na krivnju struke, što na vrijeme
ne reagira na izjave s kojima nije zadovoljna. Njih


bi tada bilo manje jer bi se onaj tko ih daje morao ili
povući ili se bolje educirati, stoje i cilj Zbora novinara
za okoliš HND-a, čija je predsjednica.


Na kraju je moderator rasprave, predsjednik HSD-a
prof. Matić, zahvalio svima nazočnima na odazivu i sudjelovanju
u raspravi, nakon koje će slijediti zaključci.


H. Jakovac
ZAKLJUČCI


Očuvanje prirodnosti, stabilnosti, proizvodnosti
i napose samoobnovljivosti, osjetljivih a sada i
znatno ugroženih prirodnih šumskih ekosustava,
temeljna je zadaća šumarske znanosti i
struke. Poštivanje zakonskih odredbi o zabrani
žirenja, pašarenja i brsta u šumama, kao
opasaom ekscesu za šumska staništa, osnovni je
preduvjet osiguranja opstanka šuma. Zbog toga,
jasan je i nedvojben stav sudionika okruglog
stola o isključenju bilo kakve mogućnosti ulaska
domaće stoke u prirodni šumski ekosustav.
U pogledu lovnog gospodarstva, prisutnost domaće
stoke (svinja, krava, konja, koza i ovaca),
u lovištima izaziva izrazito negativne utjecaje i
dugoročne posljedice:
zbog prehrambene i prostorne konkurencije
divljači
u pogledu uništavanje staništa zbog prekobrojnosti
zbog genetskoga zagađenja križanjem (divljadomaća
svinja)
radi pada ugleda hrvatskog lovstva u Europi i
gubitka tržišta za lovni turizam.
Patolozi Hrvatskoga veterinarskog instituta u
nepoštivanju pozitivnih propisa o obveznom cijepljenju,
protiv svinjske kuge, neprovedbi mjera
zaštite životinja od zaraznih i nametničkih


IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA


bolesti i njihovog obilježavanja (markiranja),
vide potencijalnu opasnost od širenja svinjske
kuge, trihineloze, metilja, bruceloze, bjesnoće i
drugih bolesti. Predvidljive i dugoročno tragične
posljedice na mnogim gospodarskim granama,
dovoljan su razlog za jasno upozorenje
znanstvenika Hrvatskoga veterinarskog instituta
o obvezi dosljedne provedbe svih pozitivnih
propisa koji reguliraju zabranu takvog ekstenzivnog
i nekontroliranog načina stočarenja.
Rješenje ove problematike sudionici okruglog
stola vide isključivo u dosljednom poštivanju,
od Republike Hrvatske potpisanih međunarodnih
konvencija, svih zakonskih odredbi i
donošenju prostornih planova koji će jasno
razgraničiti površine šuma od poljoprivrede i
stočarstva.
Cilj zaštite i očuvanja prirodnih šumskih ekosustava,
razvoj šumarstva, lovstva i naprednog
stočarstva biti će postignut samo onda, budu li
sve interesne i stručno odgovorne skupine; od
institucionalnih, gospodarskih, obrazovnih,
informativnih i kontrolnih, savjesno i odgovorno
izvršavale svoje funkcije, poštivale i
provodile zakone.


POBOLJŠANJE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE POMOĆU
PROTUPOŽARNIH GRABLJI


Šumski požari iz godine u godinu nanose našoj zemmaju
mnogo šuma, ali imaju razvijeni turizam, pa te
lji velike štete. Oni se pojavljuju u krajevima koji neštete
djeluju još teže.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Slika 1. Protupožarne grablje
(Foto: M. Stojković)


Napori koji se poduzimaju usmjereni su: 1. Preventivne
mjere. 2. Mjere za što djelotvorniji način gašenja.


Prema Žunku (1978) u to vrijeme postojao je problem
prikladne opreme i sredstva za gašenje. Voda za gašenje
nije se koristila uz primjenu retardenata. Vjerojatno
ti problemi postoje i danas?


Mi bismo se ovdje zadržali samo najednom nedjelotvornom
primjeru opreme (alata) kod preventivnih
mjera zaštite kao i kod suzbijanja požara.


U časopisu "Hrvatske šume" broj 44/45, kolovoz,
rujan 2000., pročitali smo kako je jedna mobilna ekipa
šumarije u Istri opremljena alatom koji sadržava i metlanice.
To je ponajprije vrtlarski ili poljoprivredni alat.
Metlanice služe za sakupljanje lišća i tanjih grana, a
kod vrtlarskih grablji sakupljeni materijal zaglavi se između
zubaca i to je kod požara teško čistiti.


U Šumarskom listu broj 11-12/1990, kao i Suvremenom
vatrogastvu broj 3-4/1989 prikazali smo protupožarne
grablje koje se upotrebljavaju ponajprije u USA,
a potom u drugim zemljama kao Meksiko, Španjolska,
Francuska itd.


Na osnovi slika i opisa iz američke literature, konstruirali
smo ove grablje.


Slika 2. Protupožarne grablje prilikom ispitivanja
(Foto: M. Stojković)


Prema Stojković (1990) grablje se mogu koristiti u
svim šumskim predjelima gdje nema mnogo prizemnog
rašća, a imaju nekoliko namjena: zgrtanje materijala,
sječa tanje vegetacije te razgrtanje nasipane zemlje.
Te grablje umjesto klasičnih zubaca, u koje često zaglavljuje
materijal pri radu, imaju trapeze oštrih bridova,
jer se u njih ne sakuplja materijal. U slučaju oštećenja
trapezi se mogu vrlo jednostavno zamijeniti. Također
grablje mogu poslužiti za skupljanje ugaraka prilikom
kontrole garišta. Grablje se nasađuju na držalicu
do 6 metara dužine. One nisu pogodne za kraške terene.


Prvi par grablji izradio je obrtnik Kramarić iz Varaždina,
no nažalost za vrijeme Domovinskog rata izgubljene
su.


U vrijeme izrade prvih grablji, cijena im je bila nešto
veća od klasičnih grablji.


Za očekivati je da će šumarske organizacije biti pokretači
uporabe ovih grablji, jer ostale organizacije su
svu svoju pozornost usmjerile na velika sredstva za gašenje
požara.


LITERATURA


Mrkobrad, M. 2000.: Sve je pod kontrolom, a nikad
toliko požara. "Hrvatske šume", broj 8-9,
Zagreb, str. 5-8.
Stojković , M. 1990.: Novi tip protupožarnih
grablji. Šumarski list, 11-12, Zagreb, str. 546.
Stojković , M. 1989.: Protupožarne grablje, Suvremeno
vatrogastvo, broj 3-4. Zagreb, str. 15.


4 Zunko , O. 1978.: Razdjeljenje SR Hrvatske na
oblasti prema učestalosti šumski požara. Šumarski
list, 1-3, Zagreb, str. 41-52.


Mladen Stojković