DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 77 <-- 77 --> PDF |
humus koji truje ribe itd. No, nije rečeno da te šume treba njegovati, a za taj posao treba šumarske inženjere. Istog dana u Večernjem listu prof. Stilinović s PMF-a, jedan od najboljih poznavatelja Plitvičkih jezera, ukazuje na zagađenja jezera iz kanalizacije što zapravo uzrokuje probleme. No to izgleda nije vijest, bolje je okriviti šumarstvo. Prof. First ukazuje i na krivnju struke, što na vrijeme ne reagira na izjave s kojima nije zadovoljna. Njih bi tada bilo manje jer bi se onaj tko ih daje morao ili povući ili se bolje educirati, stoje i cilj Zbora novinara za okoliš HND-a, čija je predsjednica. Na kraju je moderator rasprave, predsjednik HSD-a prof. Matić, zahvalio svima nazočnima na odazivu i sudjelovanju u raspravi, nakon koje će slijediti zaključci. H. Jakovac ZAKLJUČCI Očuvanje prirodnosti, stabilnosti, proizvodnosti i napose samoobnovljivosti, osjetljivih a sada i znatno ugroženih prirodnih šumskih ekosustava, temeljna je zadaća šumarske znanosti i struke. Poštivanje zakonskih odredbi o zabrani žirenja, pašarenja i brsta u šumama, kao opasaom ekscesu za šumska staništa, osnovni je preduvjet osiguranja opstanka šuma. Zbog toga, jasan je i nedvojben stav sudionika okruglog stola o isključenju bilo kakve mogućnosti ulaska domaće stoke u prirodni šumski ekosustav. U pogledu lovnog gospodarstva, prisutnost domaće stoke (svinja, krava, konja, koza i ovaca), u lovištima izaziva izrazito negativne utjecaje i dugoročne posljedice: zbog prehrambene i prostorne konkurencije divljači u pogledu uništavanje staništa zbog prekobrojnosti zbog genetskoga zagađenja križanjem (divljadomaća svinja) radi pada ugleda hrvatskog lovstva u Europi i gubitka tržišta za lovni turizam. Patolozi Hrvatskoga veterinarskog instituta u nepoštivanju pozitivnih propisa o obveznom cijepljenju, protiv svinjske kuge, neprovedbi mjera zaštite životinja od zaraznih i nametničkih IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA bolesti i njihovog obilježavanja (markiranja), vide potencijalnu opasnost od širenja svinjske kuge, trihineloze, metilja, bruceloze, bjesnoće i drugih bolesti. Predvidljive i dugoročno tragične posljedice na mnogim gospodarskim granama, dovoljan su razlog za jasno upozorenje znanstvenika Hrvatskoga veterinarskog instituta o obvezi dosljedne provedbe svih pozitivnih propisa koji reguliraju zabranu takvog ekstenzivnog i nekontroliranog načina stočarenja. Rješenje ove problematike sudionici okruglog stola vide isključivo u dosljednom poštivanju, od Republike Hrvatske potpisanih međunarodnih konvencija, svih zakonskih odredbi i donošenju prostornih planova koji će jasno razgraničiti površine šuma od poljoprivrede i stočarstva. Cilj zaštite i očuvanja prirodnih šumskih ekosustava, razvoj šumarstva, lovstva i naprednog stočarstva biti će postignut samo onda, budu li sve interesne i stručno odgovorne skupine; od institucionalnih, gospodarskih, obrazovnih, informativnih i kontrolnih, savjesno i odgovorno izvršavale svoje funkcije, poštivale i provodile zakone. POBOLJŠANJE PROTUPOŽARNE ZAŠTITE POMOĆU PROTUPOŽARNIH GRABLJI Šumski požari iz godine u godinu nanose našoj zemmaju mnogo šuma, ali imaju razvijeni turizam, pa te lji velike štete. Oni se pojavljuju u krajevima koji neštete djeluju još teže. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Slika 1. Protupožarne grablje (Foto: M. Stojković) Napori koji se poduzimaju usmjereni su: 1. Preventivne mjere. 2. Mjere za što djelotvorniji način gašenja. Prema Žunku (1978) u to vrijeme postojao je problem prikladne opreme i sredstva za gašenje. Voda za gašenje nije se koristila uz primjenu retardenata. Vjerojatno ti problemi postoje i danas? Mi bismo se ovdje zadržali samo najednom nedjelotvornom primjeru opreme (alata) kod preventivnih mjera zaštite kao i kod suzbijanja požara. U časopisu "Hrvatske šume" broj 44/45, kolovoz, rujan 2000., pročitali smo kako je jedna mobilna ekipa šumarije u Istri opremljena alatom koji sadržava i metlanice. To je ponajprije vrtlarski ili poljoprivredni alat. Metlanice služe za sakupljanje lišća i tanjih grana, a kod vrtlarskih grablji sakupljeni materijal zaglavi se između zubaca i to je kod požara teško čistiti. U Šumarskom listu broj 11-12/1990, kao i Suvremenom vatrogastvu broj 3-4/1989 prikazali smo protupožarne grablje koje se upotrebljavaju ponajprije u USA, a potom u drugim zemljama kao Meksiko, Španjolska, Francuska itd. Na osnovi slika i opisa iz američke literature, konstruirali smo ove grablje. Slika 2. Protupožarne grablje prilikom ispitivanja (Foto: M. Stojković) Prema Stojković (1990) grablje se mogu koristiti u svim šumskim predjelima gdje nema mnogo prizemnog rašća, a imaju nekoliko namjena: zgrtanje materijala, sječa tanje vegetacije te razgrtanje nasipane zemlje. Te grablje umjesto klasičnih zubaca, u koje često zaglavljuje materijal pri radu, imaju trapeze oštrih bridova, jer se u njih ne sakuplja materijal. U slučaju oštećenja trapezi se mogu vrlo jednostavno zamijeniti. Također grablje mogu poslužiti za skupljanje ugaraka prilikom kontrole garišta. Grablje se nasađuju na držalicu do 6 metara dužine. One nisu pogodne za kraške terene. Prvi par grablji izradio je obrtnik Kramarić iz Varaždina, no nažalost za vrijeme Domovinskog rata izgubljene su. U vrijeme izrade prvih grablji, cijena im je bila nešto veća od klasičnih grablji. Za očekivati je da će šumarske organizacije biti pokretači uporabe ovih grablji, jer ostale organizacije su svu svoju pozornost usmjerile na velika sredstva za gašenje požara. LITERATURA Mrkobrad, M. 2000.: Sve je pod kontrolom, a nikad toliko požara. "Hrvatske šume", broj 8-9, Zagreb, str. 5-8. Stojković , M. 1990.: Novi tip protupožarnih grablji. Šumarski list, 11-12, Zagreb, str. 546. Stojković , M. 1989.: Protupožarne grablje, Suvremeno vatrogastvo, broj 3-4. Zagreb, str. 15. 4 Zunko , O. 1978.: Razdjeljenje SR Hrvatske na oblasti prema učestalosti šumski požara. Šumarski list, 1-3, Zagreb, str. 41-52. Mladen Stojković |