DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Slika 1. Protupožarne grablje
(Foto: M. Stojković)


Napori koji se poduzimaju usmjereni su: 1. Preventivne
mjere. 2. Mjere za što djelotvorniji način gašenja.


Prema Žunku (1978) u to vrijeme postojao je problem
prikladne opreme i sredstva za gašenje. Voda za gašenje
nije se koristila uz primjenu retardenata. Vjerojatno
ti problemi postoje i danas?


Mi bismo se ovdje zadržali samo najednom nedjelotvornom
primjeru opreme (alata) kod preventivnih
mjera zaštite kao i kod suzbijanja požara.


U časopisu "Hrvatske šume" broj 44/45, kolovoz,
rujan 2000., pročitali smo kako je jedna mobilna ekipa
šumarije u Istri opremljena alatom koji sadržava i metlanice.
To je ponajprije vrtlarski ili poljoprivredni alat.
Metlanice služe za sakupljanje lišća i tanjih grana, a
kod vrtlarskih grablji sakupljeni materijal zaglavi se između
zubaca i to je kod požara teško čistiti.


U Šumarskom listu broj 11-12/1990, kao i Suvremenom
vatrogastvu broj 3-4/1989 prikazali smo protupožarne
grablje koje se upotrebljavaju ponajprije u USA,
a potom u drugim zemljama kao Meksiko, Španjolska,
Francuska itd.


Na osnovi slika i opisa iz američke literature, konstruirali
smo ove grablje.


Slika 2. Protupožarne grablje prilikom ispitivanja
(Foto: M. Stojković)


Prema Stojković (1990) grablje se mogu koristiti u
svim šumskim predjelima gdje nema mnogo prizemnog
rašća, a imaju nekoliko namjena: zgrtanje materijala,
sječa tanje vegetacije te razgrtanje nasipane zemlje.
Te grablje umjesto klasičnih zubaca, u koje često zaglavljuje
materijal pri radu, imaju trapeze oštrih bridova,
jer se u njih ne sakuplja materijal. U slučaju oštećenja
trapezi se mogu vrlo jednostavno zamijeniti. Također
grablje mogu poslužiti za skupljanje ugaraka prilikom
kontrole garišta. Grablje se nasađuju na držalicu
do 6 metara dužine. One nisu pogodne za kraške terene.


Prvi par grablji izradio je obrtnik Kramarić iz Varaždina,
no nažalost za vrijeme Domovinskog rata izgubljene
su.


U vrijeme izrade prvih grablji, cijena im je bila nešto
veća od klasičnih grablji.


Za očekivati je da će šumarske organizacije biti pokretači
uporabe ovih grablji, jer ostale organizacije su
svu svoju pozornost usmjerile na velika sredstva za gašenje
požara.


LITERATURA


Mrkobrad, M. 2000.: Sve je pod kontrolom, a nikad
toliko požara. "Hrvatske šume", broj 8-9,
Zagreb, str. 5-8.
Stojković , M. 1990.: Novi tip protupožarnih
grablji. Šumarski list, 11-12, Zagreb, str. 546.
Stojković , M. 1989.: Protupožarne grablje, Suvremeno
vatrogastvo, broj 3-4. Zagreb, str. 15.


4 Zunko , O. 1978.: Razdjeljenje SR Hrvatske na
oblasti prema učestalosti šumski požara. Šumarski
list, 1-3, Zagreb, str. 41-52.


Mladen Stojković