DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Dragutin Mayer, biolog Nikola Ljubešić, da nabrojimo samo one najznačajnije. Svima njima, kao i brojnim suradnicima koje su znali okupiti oko sebe, dugujemo veliko hvala što PRIRODA nije prestajala izlaziti ni tijekom dva svjetska razaranja, pa ni u vrijeme Domovinskog rata, obavljajući tako osnovnu svoju zadaću popularizatora i širitelja prirodoslovne znanosti u Hrvata. Tko su bili suradnici PRIRODE i o čemu je pisao naš najstariji ekološki časopis na svijetu? Tko je PRIRODU najbolje prihvaćao i kome je njeno štivo bilo od najveće koristi? "Nema nijednog našeg prirodoslovca koji se nije na bilo koji način pojavio na stranicama ovog našeg časopisa... "napisao je daleke 1974. godine dr. Zlatko Pavletić, tada glavni i odgovorni urednik PRIRODE. To dobrano vrijedi i za nas šumarske stručnjake. I pored 34 godine starijeg stručnog staleškog glasila "Šumarski list" (ustanovljen 1877. god.) u PRIRODI su tijekom minulih devet desetljeća surađivali mnogi šumari praktičari i znanstvenici, ne smatrajući "da suradnja u tom listu nije dostojna znanstvenika, da ih ta suradnja degradira medu stručnjacima". Listajući tako već požutjele stranice PRIRODE medu suradnicima koji su objavili barem jedan prilog, našao sam ova nam znana imena naših profesora, akademika i stručnih Slika 2. Naslovnica rujanskog broja časopisa "Priroda" posvećenog 90. obljetnici izlaženja javnih djelatnika: Drago Andrašić, Milan Anić, Zvonimir Badovinac, Stjepan Bertović, Karlo Böhm, Stjepan Frančišković, Alojzije Frkov i ć, Pavao F u k a r e k, Mihovil G r a č an i n, August Horvat, Dušan Jedlovski, Alfons Kauders, Ratko K e v o, Dragutin K i š, Josip K i š p a t i ć, Dušan Klepac, Oskar P i skori ć, Đuro Ra uš, Zdenko Tomašegović, Zlatko Vaj da ... Kad je riječ o prirodnim znanostima, lakše bi mi bilo napisati o čemu PRIRODA nije pisala, nego o čemu je pisala. U njoj su zastupljeni članci iz područja prirodno- matematičkih znanosti, astronomije, geodezije, navigacije, mehanike, ali i iz religije i društvenih znanosti. Brojni prilozi tretiraju područje kemije, geologije, mineralogije te bioloških znanosti poput genetike, botanike, zoologije... Od primijenjenih znanosti zastupljena je medicina, farmacija i veterina, inženjerstvo i tehnika, poljoprivreda i šumarstvo, različite industrije i obrti, geografija... U njoj su uz povijesne članke i biografije povremeno objavljivani ulomci iz književnih djela, pa je tako našao svoje mjesto i naš šumar Josip Kozara c sa svojom Slavonskom šumom. O šumi i šumarstvu u PRIRODI nisu pisali samo šumarski stručnjaci. Posebno to vrijedi za pitanja iz domene zaštite šuma, o čemu su vrijedne priloge objavili nešumari poput Josipa Pol jaka , akademika Branimira Gušića, Josipa Kovačevića, Ivana S ugara Ive Trinaj stića i dr. Na neke od njih znali su reagirati šumari s terena, poput primjerice Vladimira Ševe rinskog , dipl. ing. šum. ispred tadašnjeg Šumskog gospodarstva Senj, na inače odličan napis dr. se. Ivana Šugara: "Velebit biser-planina Hrvatske". Kako se o pitanju (ne)opravdanosti proglašenja vršnih dijelova planine Velebit nacionalnim parkom i danas raspravlja na stranicama Šumarskog lista, za bolje poimanje same problematike preporučio bih citirani članak dr. Šugara i onaj pok. akademika Branimira Gušića: "Ponovno o šumama Velebita", objavljenih u PRIRODI šezdesetih godina prošloga stoljeća, koji ni danas nisu izgubili na aktualnosti. Na upit tko je najbolje osjetio tu silinu "korisnog materijala" iz PRIRODE odgovor ćemo opet naći citirajući urednika Zlatka Pavletića: "To je naša mladež, naša srednjoškolska omladina, koja se obraća prvenstveno našem časopisu kod obrade pojedinih pismenihdrugih zadataka iz područja prirodnih nauka. Gotovo svakodnevno naše Društvo dobiva traženja od gimnazijalaca i drugih učenika za poneko pitanje, članak ili informaciju iz ranijih brojeva "Prirode ". Ali nije samo mladež koja se zanima za materijale iz ranijih godišta "Prirode". Sve je veći broj nastavnika, liječnika, agronoma, šumara, novinara, pa čak i znanstvenih radnika koji traže izašle brojeve "Prirode" iz nedavne ili dalje prošlosti. Broj pojedinih traženja je toliki daje često svima teško udovoljiti... ". Ne bez razloga na preporuku |